Ministarstvo socijalne politike i mladih otvorilo je javnu raspravu o novom Obiteljskom zakonu. Kakve promjene bi donio taj zakon, treba li mijenjati postojeći, i zašto? O tome su s urednikom i voditeljem HRT-ove emisije Otvoreno – Domagojem Novokmetom, sinoć su razgovarali članovi nove bi bivše Radne skupine za izradu priedloga Obiteljskog zakona.
U emisiji su sudjelovale koordinatorica Radne skupine za izradu prijedloga novog Obiteljskog zakona Ljubica Matijević Vrsaljko, članica Radne skupine za izradu prijedloga novog Obiteljskog zakona prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, pravobraniteljica za djecu doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić i voditeljica bivše Radne skupine za izradu novog Obiteljskog zakona izv. prof. dr. sc. Branka Rešetar.
Pravobraniteljica za djecu doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić u novom prijedlogu Obiteljskog zakona zamjera tezu o ukidanju Centra za posebno skrbništvo.
“Mislim da je to katastrofalno loša odluka po prava djece i prava osoba s invaliditetom. To je tijelo koje bi trebalo jačati, a ne uništavati”, rekla je Milas Klarić, piše HRT.
Novim bi se prijedlogom posebno skbništvo vratilo odvjetnicima, a pravobraniteljica ističe da sada u Centru za posebno skrbništvo rade ljudi koji su položili pravosudni ispit i koji su protekle godine imali više od 3 tisuće slučajeva.
Koordinatorica Radne skupine za izradu prijedloga novog Obiteljskog zakona Ljubica Matijević Vrsaljko ne slaže se s pravobraniteljicom. “Gospođa Milas tvrdi da će se ukinuti posebno skrbništvo. To je laž. To nigdje u tezama ne piše već piše da će se preispitati njegov ustroj”, ocijenila je Matijević Vrsaljko. Kazala je kako u Centru za posebno skrbništvo radi samo 14 osoba koje zastupaju 19 tisuća osoba i nekoliko tisuća djece u sporovima i zato smatra da bi se posebno skrbništvo trebalo vratiti odvjetnicima.
Voditeljica bivše Radne skupine za izradu novog Obiteljskog zakona izv. prof. dr. sc. Branka Rešetar tvrdi da istraživanja pokazuju kako su za vrijeme prijašnjeg Zakona kada su odvjetnici zastupali djecu s posebnim skrbništvom s djecom nikada nisu ni razgovarali. K tome ističe, uslugu zastupanja djece imali su pravo naplaćivati po odvjetničkoj tarifi i nisu to radili kako treba.
Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar tvrdi da ta istraživanja nisu točna.
Hrabar ističe kako je ideja novog Zakona da suci već na prvom ročištu rastave braka dodjele privremenog skrbnika za djecu.
“Pitat će roditelje s kim će živjeti do kraja postupka za razrješenje braka. Sudac bi tako trebao odmah odrediti i kakvog će intenziteta biti susreti drugog roditelja s djetetom te kakvi će biti uvjeti uzdržavanja”, rekla je Hrabar.
Profesorica Rešetar tvrdi kako je nemoguće da suci odmah donesu tako važnu odluku jer ne posjeduju dovoljno informacija. “Mislim da suci koji sada ovo gledaju razmišljaju: a temeljem čega da donesem privremenu mjeru?”.
Pravobraniteljica pak zamjera predlagateljima što takvim Zakonom nitko ne bi pitao djecu kako će i kod koga živjeti.
Na kraju emisije Hrabar je zaključila kako novi Obiteljski zakon treba pojednostaviti u odnosu na sadašnji. Koordinatorica Radne skupine Ljubica Matijević Vrsaljko poručila je da ne očekuje radikalne izmjene Zakona, već radikalnu raspravu o tezama Zakona tvrdeći da je prilikom donošenja prošlog zakona rasprava izostala što je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić odmah demantirala.
Branka Rešetar, voditeljica bivše Radne skupine, za kraj je novoj Radnoj skupini zaželjala puno sreće u radu upozorivši ih da će se i njihov rad jednom evaluirati.
