Dvodnevna šutnja pred nedjeljne izbore

Od ponoći u Hrvatskoj traje dvodnevna šutnja pred nedjeljne izbore na kojima će oko 3,8 milijuna birača birati novi sastav Hrvatskog sabora, odnosno odlučiti hoće li većinu u Saboru, a time i priliku da sastavi buduću hrvatsku Vladu ponovno imati SDP s partnerima, ili će to biti netko drugi.

Izborna šutnja traje cijelu subotu, 7. studenoga i nedjelju, 8. studenoga do 19 sati, odnosno do zatvaranja birališta.

U tom je vremenu zabranjeno objavljivati izjave, intervjue, fotografije kandidata, kao i procjene izbornih rezultata.

Iako za prekršitelje nije propisana kazna, Hrvatin drži da je najvažniji sud javnosti.

U inozemstvu, gdje se također glasuje za novi saziv Sabora, izborna je šutnja počela dan prije, s prvim minutama petka, 6. studenoga i trajat će do nedjelje u 19 sati.

Iako ne postoje sankcije za kršenje šutnje, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin poziva stranke i kandidate da šutnju poštuju. “Pozivam sve izborne sudionike da se suzdrže od bilo kakvih izjava i aktivnosti koje bi predstavljale nastavak izborne promidžbe, a medije da takve izjave, ako ih bude, ne objavljuju”, poručuje Hrvatin.

Svjestan je da će na društvenim mrežama biti “određenih rasprava” i kontakata i da DIP to ne može zabraniti, no poziva da se pritom raspravlja etički, na način koji ne vrijeđa prava drugih i poštuje privatnost osoba koje ne žele dobivati određene poruke. Poziva i da se birače poštedi SMS poruka.

“I tužno je i smiješno kad upozoravate, a ne možete poduzeti ništa osim javne osude nečijeg djelovanja. Međutim, najsnažnija je osuda javnosti, birača koji u nekim situacijama, u posljednju trenutak, mogu promijeniti mišljenje i kažnjavati onoga tko kriši izbornu šutnju”, ističe predsjednik DIP-a.

U Sabor se bira 151 zastupnik, u Hrvatskoj se u nedjelju glasuje od 7 do 19 sati.

U inozemstvu, u 48 država diljem svijeta, glasuje se u subotu, 7. i nedjelju, 8. studenoga od 7 do 19 sati.

Nedjeljni parlamentrani izbori osmi su izbori te vrste i prvi parlamentarni na kojima će birači moći koristiti preferencijski glas, dakle na listi za koju budu glasovali moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost, odnosno kojeg preferiraju u odnosu na sve druge kandidate s te liste. Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, imat će prednost pred drugim kandidatima, bez obzira na poredak, odnosno mjesto na kojem se nalazi.