Evo što sve znamo o novoizabranim članovima predsjedništva HDZ-a

Na jučerašnjem XVII općem saboru Hrvatska demokratska zajednica birala je novo vodstvo, nakon što je nedavno opet za predsjednika izabran Tomislav Karamarko. Novi potpredsjednici stranke su Oleg Butković, Tomislav Tolušić, Ivana Maletić, Tomislav Čuljak, Darko Horvat i Josip Bilaver. Zamjenik predsjednika stranke je Milijan Brkić, a potpredsjednici su Oleg Butković, Tomislav Tolušić, Ivana Maletić, Tomislav Čuljak, Darko Horvat i Josip Bilaver.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za članove predsjedništva kandidiralo se 32 člana, a izabrano je njih 10.

Zlatko Hasanbegović je osvojio najviše glasova i svima je dobro poznati ministar kulture. Povjesničar je s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, te autor knjiga na temu muslimana u Zagrebu i Hrvatskoj te niza znanstvenih tekstova. Predmet njegovih znanstvenih interesa odnos je modernih hrvatskih nacionalnih ideologija, napose pravaštva i njegovih izdanaka, prema islamu i muslimanima u Bosni i Hercegovini u 19. i 20. stoljeću.

Istražuje muslimansku sastavnicu hrvatske građanske kulture do 1945. godine te političko-stranačke i vjersko-nacionalne odnose u Bosni i Hercegovini od Austro-Ugarske okupacije do komunističkoga preuzimanja vlasti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zlatko Hasanbegović sudjelovao je od samog početka u građanskoj inicijativi U ime obitelji – javno podupirući pravo hrvatskih građana da na prvom narodnom referendumu iznesu svoj stav o ustavnoj zaštiti braka kao zajednice žene i muškarca. Oženjen je i otac dvoje djece.

Prvi čovjek ličko-senjskog HDZ-a (i saborski zastupnik) Darko Milinović završio je Medicinski fakultet u Zagrebu i bio je ministar zdravstva i socijalne skrbi od 2008. do 2011. godine, prije čega je 10 godina bio ravnatelj Opće bolnice Gospić, a godinu dana je bio i voditelj Odjela za ginekološke bolesti i porodništvo.

Dobio je medalju “Oluja” za sudjelovanje u vojno-redarstvenoj akciji Oluja, kao i spomenicu Domovinske zahvalnosti, nagradu za poticaj razvoja sporta od HOO-a. Oženjen je i otac troje djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja u Splitu je završio srednju Ekonomsku školu i Ekonomski fakultet. Oženjen je i otac troje djece.

U SOUR “Dalmacijacement” Solin zaposlen od veljače 1988. do rujna 1990. godine kada prelazi na drugu radno mjesto u tadašnjoj Općini Solin, Zavod za pripremu i uređenje građevnog zemljišta 1992. i 1993. godine direktor je Stambeno komunalnog fonda tadašnje Općine Solin. Koncem 1994. godine prelazi u INA – trgovina PJ Solin, na radno mjesto zamjenik direktora. Od XII. 1990. godine do danas predsjednik je NK Dugopolje. Zbog sudjelovanja u organiziranju Odreda narodne zaštite (srpanj – prosinac 1991. godine) nositelj je Spomenice domovinskog rata. Imenovan je 1996. godine od strane župana Splitsko- dalmatinske županije za Povjerenika Općine Dugopolje u osnivanju.

Utemeljenjem Općine Dugopolje 13. svibnja 1997. godine izabran je za općinskog načelnika, koju funkciju obavlja od 01. listopada 1997. godine (kada prelazi iz INA – trgovina PJ Solin u Općinu Dugopolje) do izbora za župana Splitsko-dalmatinske županije. Dobitnik je posebnog priznanja za načelnika/gradonačelnika godine u 2009. godini dodijeljenog od strane HRT-a, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice. Dopredsjednik je KUD-a „Pleter“ od njegovog utemeljenja 1998.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zadarski dožupan Božidar Longin u rodnom Zadru završio je osnovnu školu i klasičnu gimnaziju, a diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1986. godine.

Po završetku studija radi kao privatni poduzetnik sve do ljeta 1991. godine kada kao dragovoljac odlazi u Domovinski rat.

Nakon vremena provedenog u Hrvatskoj vojci postaje upraviteljem Šumarije Zadar da bi zatim u razdoblju od 1997. do 2001. godine obnašao dužnost dožupana Zadarske županije.

Od 2001. do 2004. vraća se u Šumariju Zadar na mjesto upravitelja, ali volonterski i obnaša dužnost člana Županijskog poglavarstva Zadarske županije u resoru prostornog planiranja, graditeljstva i zaštite okoliša.
Od 2004. do 2012. godine odlazi u Zagreb u Hrvatske šume najprije kao pomoćnik, a potom kao član Uprave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sudjeluje u radu mnogih strukovnih udruga i radnih skupina, a nakon izbora za župana Zadarske županije u svibnju 2013. godine postaje zamjenikom župana.

Aktivan je u mnogim sportskim društvima, a posebno u Košarkaškom klubu Zadar u kojem je obnašao odgovorne dužnosti u razdoblju od 1997. do 2002. godine. Od 2001. godine do danas zamjenik je predsjednika Hrvatskog košarkaškog sveza. Bio je predsjednik Organizacijskog odbora Europskog prvenstva u košarci 2001. i U-20 2010. godine, predsjednik Organizacijskog odbora Europskog prvenstva u jedrenju 1999. te sudjelovao u organizaciji niza drugih natjecanja.

Dragovoljac je Domovinskog rata i umirovljeni časnik Hrvatske vojske, četiri puta odlikovan i više puta nagrađivan. Oženjen je i otac dvoje djece.

Anton Kliman dolazi iz Istre, iz Vodnjana, poduzetnik je koji se bavi ugostiteljstvom i saborski je zastupnik HDZ-a.

Za Klimana se navodi da je drugi čovjek istarskog HDZ-a i diplomirani ekonomist iz Vodnjana, gdje živi i radi kao osnivač i vlasnik tvrtke Barbariga nova d.o.o. koja se bavi ugostiteljstvom. Rođen je početkom lipnja 1967., hrvatski je branitelj i predsjednik hrvatskog katoličkog zbora Mi, a donedavno se nije aktivno bavio politikom. Oženjen je i otac troje djece.

Ivan Anušić iz Osijeka, predsjednik je Županijskog odbora HDZ-a Osječko-baranjske županije i načelnik općine Antunovac. Od lipnja 1991. godine dragovoljno se pridružuje Zboru narodne garde Republike Hrvatske. Tijekom Domovinskog rata bio je pripadnik 106. brigade i 130. Brigade, pripadnik specijalne policije MUP-a vojne policije i pripadnik 3 gardijske brigade.

Nositelj je vojnih odlikovanja Republike Hrvatske, Spomenice Domovinskog rata i odlikovanje za akciju Bljesak. Nagrađivan za hrabrost i sudjelovanje u akciji oslobađanja dubrovačkog zaleđa. Nakon završetka ratnih događanja i služenja u Hrvatskoj vojsci 2003. godine je umirovljen.

Višu stručnu spremu postigao 2001. godine na Kineziološkom fakultetu (ranije DIF) u Zagrebu.

Aktivno se uključuje u politički život i u svibnju 2005. na lokalnim izborima izabran je na dužnost Općinskog načelnika Općine Antunovac u mandat do 2009. godine. Tijekom njegovoga prvoga mandata u Općini Antunovac odrađeni su kapitalni infrastrukturni projekti i povećana su ulaganja u razvoj naselja i civilno društvo.

Na lokalnim izborima u svibnju 2009. godine ponovno je izabran na dužnost Općinskog načelnika u mandat do 2013. godine, te Općina Antunovac nastavlja sa razvojem gospodarstva i kapitalnim investicijama kroz organiziranje i izgradnju Gospodarske zone Antunovac, završetka infrastrukture, ulaganja u sport, kulturu, predškolski odgoj, obrazovanje i uređenje naselja. Oženjen je i otac troje djece.

Pero Ćosić dolazi iz Širokog Brijega iz BiH. Osnovnu školu i Građevinsko-tehničku srednju školu završio je u Slavonskom Brodu, a Fakultet građevinskih znanosti u Zagrebu (diplomirani inženjer graditeljstva).

Član je Kluba zastupnika HDZ-a, a od kraja prosinca 2015. godine i saborski zastupnik. Predsjednik je Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu, te član Odbora za gospodarstvo, Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odbora za zaštitu okoliša i prirode, te Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda iz reda zastupnika.

Josip Križanić rodom je iz Varaždina, gdje je završio i srednju školu, nakon čega dolazi u Zagreb i upisuje Veterinarski fakultet. 1994. godine zapošljava se u Veterinarskoj stanici Varaždin. U lipnju 1999, obranio je znanstveni magistarski rad, a 2005. i doktorsku disertaciju iz područja biomedicine i zdravstva.

Od 2005. općinski je načelnik Općine Jalžabet, te je u mandatu od 2005.-2009. obnašao i dužnost županijskog vijećnika. 2006. je izabran na dužnost predsjednika Uprave Veterinarske stanice d.d. Varaždin i postaje direktor firme kćeri Stočar d.o.o. Predsjednik je općinskog odbora HDZ-a Općine Jalžabet i član županijskog odbora HDZ-a.

2011. izabran je za predsjednika Hrvatske veterinarske komore regije sjever i člana predsjedništva Hrvatske veterinarske komore.

U svibnju 2012. izabran je za člana predsjedništva HDZ-a, a bio je i povjerenik HDZ-a Varaždinske županije. Oženjen je i otac dvoje djece.

Žarko Tušek rodom je iz Zaboka, no Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu.

Bio je Nacionalni dopredsjednik MHDZ i predsjednik županijske mladeži HDZ–a, te je predsjednik ŽO HDZ-a Krapinsko-zagorske županije. Od kraja prošle godine je zastupnik u Saboru, gdje je potpredsjednik Odbora za predstavke i pritužbe, ali i član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbora za gospodarstvo, Odbora za međuparlamentarnu suradnju, Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, te Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative.

Željko Turk je rođen u Zagrebu, no osnovnu školu je završio u Kupljenovu, a srednjoškolsko obrazovanje u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Radnu karijeru započinje u zabočkoj Regeneraciji, a od 1991. kreće u poduzetničke vode, te osniva privatnu tvrtku za proizvodnju i promet tekstilom, koja i danas uspješno posluje. Njegovim angažmanom, u suradnji s Udruženjem obrtnika, pokrenut je sada već tradicionalni Sajam gospodarstva.

Član je Predsjedništva HDZ-a, predsjednik Gradskog, a potpredsjednik Županijskog odbora HDZ-a. Obnašao je i dužnost saborskog zastupnika.

Od osnutka grada Zaprešića, član je Gradskog poglavarstva. Od 2001. godine radio je kao zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića, a od 2006. obnaša dužnost gradonačelnika. 2013. godine izabran je za predsjednika Udruge gradova RH. Živi u Kupljenovu, te je oženjen i otac dvoje djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.