(FOTO) Prosvjedovali protiv ‘Vatikanskih ugovora’ – i opet širili dezinformacije

Foto: Fah

U subotu su se “aktivisti” nekih nevladinih anticrkvenih organizacija opet okomili na međunarodne ugovore koji čine formalno-pravni okvir diplomatskih odnosa između Svete Stolice s Hrvatskom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ugovori također predstavljaju načelo odijeljenosti Crkve i države prema kojem su svaka u svom poretku neovisne i samostalne, a s druge se strane pak promiče zdrava suradnja i crkve i države.

> Marijana Bijelić iz udruge Protagora tvrdi da Crkva “ustaške zločince pretvara u nevine žrtve komunista”

Na Trgu svetog Marka održan je peti prosvjed protiv tzv. Vatikanskih ugovora u organizaciji Pokreta za sekularnu Hrvatsku, udruge Protagora, LiberOsa i uz zastave Radničke fronte koja je jučer pozvala svoje sljedbenike da im se pridruže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svoje prosvjede smatraju opravdanim unatoč tome što je premijer Andrej Plenković odbio mogućnost ukidanja ‘Vatikanskih ugovora’, javlja HRT.

Prosvjednici tvrde da je “Republika Hrvatska prema Ustavu sekularna država, u kojoj svi građani imaju jednaka prava i obveze, a religijske institucije ne smiju biti iznad zakona”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Marijana Bijelić iz udruge Protagora tvrdi da trebamo javnu raspravu o ‘pozitivnim stranama komunističkog režima’

“Novac se koristi za nametanje zločinačke ideologije”, rekla je Marijana Bijelić iz udruge Protagora o novcu koji Crkva dobiva iz proračuna. Dr. sc. Marijana Bijelić, inače je docentica na Katedri za bugarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojem radi i dr. sc. Mate Kapović, izvanredni profesor s Odsjeka za lingvistiku, čelnik Radničke fronte.

Premda su najavljivali veleban skup, organizatori nisu uspjeli očito okupiti veći broj istomišljenika, javlja Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Protagora izgubila još jednu tužbu, propao pokušaj ušutkivanja U ime obitelji

“Neophodno je poslati jasnu i glasnu poruku vlasti da građani Hrvatske žele biti punopravni građani, a ne potlačena masa o kojoj političari i hijerarhija Katoličke crkve odlučuju daleko od očiju javnosti, donoseći odluke koje su protivne našim interesima. Pri tome želimo jasno reći – pitanje vjere/uvjerenja je osobna stvar i izbor svakog pojedinog građanina/građanke Republike Hrvatske i mi to pravo bezrezervno podržavamo”, rekli su na prosvjedu, javlja Dnevnik.hr.

Dezinformacije o ‘Vatikanskim ugovorima’

Tzv. “Vatikanski ugovori”, predstavljaju međunarodne ugovore koji čine formalno-pravni okvir diplomatskih odnosa između Svete Stolice (a ne Vatikana kao države, kako bi se moglo protumačiti).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Republika Hrvatska između 1996. i 1998. potpisala je četiri ugovora sa Svetom Stolicom kojima se uređuju pravna pitanja, suradnja na području kulture i odgoja, dušobrižništvo katoličkih vjernika pripadnika oružanih i redarstvenih snaga te gospodarska pitanja.

Ti ugovori predstavljaju pravni okvir djelovanja Katoličke crkve u Hrvatskoj, a iz njih proizlaze odredbe vezane uz:

* djelovanje vojnog ordinarijata
* odvijanja nastave vjeronauka
* crkvenog braka i
* financijskih obaveza koje Republika Hrvatska ima prema Crkvi u Hrvatskoj.

Da je Hrvatska sekularna država, svjedoči upravo to što ona nema poseban ugovor samo sa Svetom stolicom, već i sa svim većim vjerskim zajednicama koje djeluju na teritoriju države, jedino što ti drugi ugovori nisu predmet međunarodnog prava. Pravoslavna, islamska i ostale zajednice dobivaju iz proračuna ono što i RKC, naravno srazmjerno broju vjernika, što se utvrđuje popisom stanovništva, i vjerskih objekata.

U osnovnim školama vjeronauk kao izborni predmet odabire 90 posto učenika, u srednjim školama njih 75 posto, što govori o tome da je u našim školama uveden po demokratskom slobodnom izboru, rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u razgovoru za HRT odgovarajući na pitanja o vjeronauku u školama i zahtjevima da se revidiraju ugovori sa Svetom stolicom.

Naglasio je je kako je vjeronauk nakon Drugog svjetskog rata nasilno izbačen iz škola. Na pitanje o mogućoj reviziji Ugovora sa Svetom Stolicom, kardinal Josip Bozanić odgovorio je kako ugovori i konkordati sa Svetom Stolicom imaju trajnu vrijednost, a da je Hrvatska njima ušla u krug europskih zemalja koje imaju posebne odnose sa Svetom Stolicom. Dodao je kako je Crkva u Hrvatskoj bila u nezavidnom položaju, što se tiče reguliranja tog statusa u bivšoj Jugoslaviji. “To je možda uzrok otporu nekih manjih skupina ljudi tim ugovorima”, zaključio je.

“Hrvatskoj javnosti, a posebno onima koji se protive bilo kakvom davanju Crkvi novca iz državnog proračuna trebalo bi biti poznato, ako to ne znaju, da je Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj oduzeto imovine čija se vrijednost procjenjuje u milijardama kuna, i da velik dio tih dobara neće biti uopće moguće vratiti. Samo u Zagrebu ima oko 35 tisuća nekretnina koje su oduzete od Crkve i njezinih institucija, a navodim samo neke od njih: Bolnica Sestara milosrdnica u Vinogradskoj, Muzej grada Zagreba, Klovića dvori, Građevinski fakultet na Svetom Duhu, Učiteljska akademija u Savskoj, veći broj vrtića i škola, oko 1000 stanova, većina zemljišta na kojem je izgrađen Novi Zagreb, i dr.”, istaknuo je dr. Velimir Blažević, umirovljeni profesor crkvenoga prava na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu za vjeraidjela.com.

Crkva u Hrvatskoj drži obrazovne institucije, od srednjih škola do fakulteta i Hrvatskog katoličkog sveučilišta, na kojima se obrazuju i osposobljavaju mnogi koji će biti u službi općeg dobra hrvatske države i naroda.

Crkva drži brojne vrtiće za djecu i domove za stare i nemoćne osobe, te na taj način itekako pomaže roditeljima i socijalnim službama Hrvatske.

Crkva posjeduje sakralna i kulturna dobra, kao što su katedrale u Zagrebu i Đakovu, crkva sv. Vlaha u Dubrovniku, sv. Duje u Splitu, sv. Jakova u Šibeniku, sv. Stošije u Zadru, Eufrazijevu baziliku u Poreču, ili muzeje i zbirke kao što su: Spomen-zbirka iz ostavštine bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu, Riznica splitske katedrale u Splitu, Spomen-muzej biskupa Josipa Strossmayera u Đakovu, Zbirka Eufrazijana u Poreču, Stalna izložba crkvene umjetnosti u samostanu benediktinki sv. Marije u Zadru, Muzejska zbrka franjevačkog samostana na Visovcu, Zbirka samostana benediktinki sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata na Hvaru, Zbirka franjevačkog samostana i Ljekarnu Male braće u Dubrovniku, Muzej dominikanskog samostana sv. Dominika u Dubrovniku, franjevački Malakološki muzej u Makarskoj, te da oni privlače brojne turiste, od čega korist imaju turističke agencije i država.

“Ako se nastavi haranga protiv Crkve i protiv izdvajanja državnog ‘novca nas građana’ Crkvi, Biskupska konferencija Hrvatske bi dobro učinila da razmisli o tome da se odrekne ‘državne pomoći’, ali da država doista vrati sva oduzeta crkvena dobra, da obešteti sva ona koja se ne mogu vratiti ili koja su uništena, i da isplati amortizaciju za korištenje svega kroz više od 60 godina!”

“A ‘ako se zbude’ i ‘kad se to zbude’, ovo što traže protucrkveni i protuvjerski ‘elementi’ u pogledu Ugovora o gospodarskim pitanjima, može se očekivati da će oni tražiti promjenu ili poništenje također ostalih Ugovora Svete Stolice i Republike Hrvatske. Ako bi se i to dogodilo, Katolička crkva u Hrvatskoj neće propasti, kao što nije propala ni u vrijeme komunističke vladavine u FNRJ i u SFRJ, odnosno u NR Hrvatskoj i u SR Hrvatskoj“, zaključuje dr. Velimir Blažević, umirovljeni profesor crkvenoga prava na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu za vjeraidjela.com

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.