Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir sudjelovala je u srijedu, 30. rujna na konferenciji pod nazivom „Budućnost obitelji – obitelji budućnosti“ koju su u Europskom parlamentu u Bruxellesu organizirali mađarski zastupnici Europske pučke stranke Ildikó Gáll-Pelcz, ujedno i potpredsjednica Europskog parlamenta, i György Hölvényi. Konferenciji su prisustvovali i mnogobrojni predstavnici nevladinog sektora i zastupnici u Europskom parlamentu, a uz Petir je na konferenciji govorio i poznati demograf, profesor Gérard-François Dumont sa Sorbonne.
Tema konferencije bili su demografski izazovi s kojima se suočava Europa, ali i cijeli svijet. Zastupnica Petir u svom izlaganju pod nazivom „Tradicionalna obitelj kao temelj modernog društva“ govorila je o zabrinjavajuće lošim demografskim trendovima u Republici Hrvatskoj te odgoju za tradicionalne vrijednosti koje mogu doprinijeti preokretu tih trendova na bolje.
Zastupnica Petir na samom je početku svog izlaganja upozorila na zabrinjavajuće statističke podatke koji Republiku Hrvatsku svrstavaju među deset demografski najstarijih zemalja na svijetu što je posljedica drastičnog i konstantnog pada nataliteta. Kako je primijetila, pozitivan prirodni prirast stanovništva u Hrvatskoj zabilježen je 1997. godine, dok je prošle, 2015. godine u Hrvatskoj rođeno 39 tisuća djece, upola manje od broja rođenih 1950-ih i najmanje otkada se rade statistike. Konstatirala je i kako je Hrvatska suočena s „obiteljskom krizom“ pri čemu zabrinjava činjenica o smanjenju broja sklopljenih brakova i povećanju broja rastavljenih brakova. Statistike naime pokazuju kako je danas u Hrvatskoj 4.7 sklopljenih brakova na tisuću stanovnika dok je na tisuću sklopljenih brakova više od 300 razvoda.
Demografi kao uzroke odgađanja zasnivanja obitelji, sve učestalijeg života u izvanbračnoj zajednici i kasnijeg rađanja djece uglavnom navode ekonomske faktore (nezaposlenost mladih, nedostatak prihoda za odlazak iz roditeljskog doma) i promjene u strukturi rada i odnosa prema radu (poslovi koji zahtijevaju atipično radno vrijeme te produženo obrazovanje i želju za napretkom u karijeri).
Međutim, Petir se zapitala jesu li ovo glavni razlozi ili se oni moraju potražiti i negdje drugdje. Pred prisutne je stavila koncept pobrkanih ljestvica vrijednosti upozoravajući da moderne kvazivrijednosti pokušavaju istisnuti one tradicionalne smatrajući i tradiciju i obitelj nečim zaostalim. Podsjetila je pritom da su tradicionalna obitelj i vrijednosti koje su se učile u njoj stoljećima bile na prvom mjestu vrijednosti svakog naroda, pa tako i hrvatskog. Rekla je kako je obitelj prva škola međuljudskih odnosa i odgoja, u njoj nas uče materinjem jeziku i domoljublju, uče nas moliti Boga, u obitelji se u nas usađuju vrijednosti koje su sastavne odrednice našeg identiteta i na kojima gradimo cijeli svoj život; obitelj nam pruža zaštitu i osjećaj sigurnosti, u obitelji razvijamo svoje vještine i talente, ona nas uči razlikovati dobro od zla… „U tradicionalnoj obitelji bogatstvo se mjeri djecom, a ne novcem; brak je sveti sakrament koji se ne može razvrgnuti; mladi poštuju starije, a svoje roditelje smatraju najvećim autoritetom; svi rade i pridonose za svoju obiteljsku zajednicu, a tradicionalna obitelj odlikuje se požrtvovnošću, marljivošću i izrazitim zajedništvom. Odgojeni u tradicionalnoj obitelji i za tradicionalne vrijednosti, mladi streme zasnovati vlastitu obitelj koju će izgrađivati na tradicionalnim temeljima na kojima su i oni rasli“, rekla je Petir.
Konstatirala je kako nas je moderni način života doveo do toga da se više nismo spremni za ništa žrtvovati i da se je moderni svijet otuđio od tradicionalne obitelji čak toliko da se obitelj pokušava u potpunosti redefinirati. Petir je ustvrdila kako je, uz očuvanje tradicionalnih obiteljskih vrijednosti, potrebno uvesti djelotvorne nacionalne obiteljske politike koje će osigurati ekonomsku egzistenciju i neovisnost mladih obitelji i mladima biti poticaj da uđu u brak te jamčiti roditeljima sigurnost kako ne bi morali kalkulirati hoće li i koliko djece imati. Predložila je i neke konkretne mjere poput dodjele građevinskog zemljišta ili poticaja za gradnju i/ili kupnju kuće ili stana. Rekla je i kako mladim majkama treba omogućiti fleksibilnost u radnom vremenu, a vrtićima produžiti radno vrijeme. „Najvažnije od svega – mladima je potrebno osigurati poslove i pristojna primanja kojima će moći prehranjivati svoju obitelj i dostojno skrbiti o njoj“, rekla je Petir.
Svoje je izlaganje završila apelom svima prisutnima rekavši kako je velik posao i odgovornost na svakome od nas. „Moramo promovirati i podržavati naše tradicionalne obitelji koje se bore s novim sociološkim kontekstom koji ih pokušava obezvrijediti, koji ih smatra nazadnima, čak i nerazumnima ukoliko se odlučuju na velik broj djece, koji vrijednosti koje one njeguju – poput vjere i domoljublja, smatra zaostalima, čak i nepoželjnima u modernom sekularnom društvu“, rekla je Petir te zaključila: „Upravo su naše tradicionalne obitelji te zbog kojih će društvo naposljetku i opstati jer one su jamac života i zalog naše budućnosti.“
