Hrvatska uspješno okončala postupak Schengenske evaluacije

Foto: MUP

Na današnjem sastanku neformalnoga Vijeća za unutarnje poslove održanom putem videokonferencije sudjelovali su potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović i državna tajnica za europske i međunarodne poslove i fondove Europske unije Terezija Gras.

Ministri unutarnjih poslova Europske unije raspravljali su o dvije skupine tema: sigurnosti i migracijama.

Schengen

Najvažnija točka za Republiku Hrvatsku na današnjem Vijeću ministara unutarnjih poslova Europske unije bila je posvećena Schengenskoj evaluaciji Hrvatske.

Portugalsko predsjedništvo i povjerenica Johansson izvijestili su Vijeće da je Hrvatska uspješno okončala postupak Schengenske evaluacije koji je započeo još u lipnju 2015. godine i završio u svibnju 2019. godine.

Još 22. listopada 2019. Europska komisija objavila je Komunikaciju o punoj primjeni schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj.

U najopsežnijem procesu ocjenjivanja spremnosti za članstvo u schengenskom području Hrvatska je ispunila 281 preporuku u osam područja schengenske pravne stečevine, od čega se 145 preporuka odnosilo samo na područje nadzora vanjske granice. Početkom veljače ove godine Vijeće je potvrdilo da je Republika Hrvatska ispunila sve preporuke u tom najzahtjevnijem području evaluacije.

U protekla dva tjedna održani su bilateralni sastanci s četiri države članice koje su imale određene zadrške o tome ispunjava li Republika Hrvatska uistinu sve uvjete za članstvo u schengenskom području. Potpredsjednik Vlade i ministar Božinović održao je 2. ožujka  sastanak sa svim veleposlanicima država članica EU-a akreditiranima u Hrvatskoj na kojemu je detaljno izvijestio o svim radnjama koje je Republika Hrvatska poduzela tijekom protekle tri i pol godine kako bi osigurala punu primjenu svih schengenskih standarda.

Ministri su bez rasprave prihvatili izvješće portugalskog predsjedništva i povjerenice Johansson i time potvrdili završetak postupka schengenske evaluacije za Hrvatsku.

Zadaća i cilj Republike Hrvatske sada je pripremiti sve što je potrebno za donošenje političke odluke Vijeća EU-a o članstvu Republike Hrvatske u schengenskom području.

Zahvaljujem portugalskom kolegi Cabriti kao predsjedavajućem Vijeća za unutarnje poslove, povjerenici Johansson i ministrima unutarnjih poslova svih država članica Europske unije što su na današnjem neformalnom Vijeću ministara unutarnjih poslova  potvrdili da je Hrvatska nakon provedenih evaluacija u svih osam područja schengenske pravne stečevine osigurala punu primjenu svih schengenskih standarda, čime je ispunila uvjete za pristupanje schengenskom području.

Hrvatska je uspješno prošla najsveobuhvatnije i najdetaljnije evaluacije s kakvom se dosad nije susrela niti jedna država članica EU-a. Današnjom odlukom Vijeća EU-a odano je priznanje Hrvatskoj na postizanju visoke razine institucionalnih kapaciteta hrvatske policije, Upravi za europske poslove, međunarodne odnose i fondove Europske unije i cijelom Ministarstvu unutarnjih poslova na ispunjavanju ukupno 281 preporuke utvrđenih u postupku evaluacije. Povjerenica Johansson je naglasila kako je ovo konačna potvrda o spremnosti za pristupanje Hrvatske Schengenu, dok je predsjedavajući Vijeća EU-a, portugalski ministar unutarnjih poslova Eduardo Cabrita podržao proširenje schengenskoga područja na Hrvatsku te istaknuo kako slijedi poduzimanje svih potrebnih radnji kako bi se uskoro realizirao sljedeći korak, a to je donošenje političke odluke Vijeća EU-a o pristupanju Hrvatske schengenskom području.“- rekao je ministar Božinović.

Direktiva o otpornosti kritičnih subjekata

Na Vijeću je održana prva rasprava o nacrtu Direktive o otpornosti kritičnih subjekata koja je daljnji doprinos provedbi ciljeva Strategije sigurnosne unije.

Hrvatska je podržala nacrt predmetne Direktive kojom je predviđeno donošenje Strategije za jačanje otpornosti kritičnih subjekata temeljem koje će države članice izraditi nacionalne planove za jačanje otpornosti kritičnih subjekata (energetika, promet, bankarstvo, infrastruktura financijskog tržišta, zdravstvo, voda za piće, otpadne vode, digitalna infrastruktura, javna uprava i sektor svemira).

Potpredsjednik Vlade i ministar Božinović pozdravio je Prijedlog Direktive i zahvalio Komisiji na velikom trudu koji je uložen u izradi ovoga važnog međusektorskog akta te istaknuo: „Smatram kako on odražava bitnu dopunu dosadašnjim mjerama u području jačanja sigurnosti čime se potvrđuje dosljedno ispunjavanje ciljeva zacrtanih Strategijom o Sigurnosnoj uniji, kao i Agendom za borbu protiv terorizma.

Naglasio je kako Direktiva predstavlja značajan doprinos harmonizaciji minimalnih pravila kojima će se na razini cijele Unije ujednačiti shvaćanje što se smatra kritičnim subjektima, što je potrebno, „budući da smo, osim s prirodnim rizicima, danas suočeni i s hibridnim djelovanjima, pandemijom i ostalim kompleksnim sigurnosnim izazovima.“ Zaključno je istaknuo kako bismo, na temelju iskustva stečenog tijekom pandemije, otpornost zdravstvenih sustava i jedinstvenog tržišta svakako trebali prioritetno adresirati u kontekstu daljnjih rasprava o Direktivi.

Azil i migracije

Portugalsko predsjedništvo izvijestilo je o vanjskoj dimenziji, zaštiti granica i pitanju solidarnosti, a dodatan prioritet je i rad na uspostavi zakonitih putova migracija kako bi se učinkovitije suzbili nezakoniti migracijski tokovi. Europska komisija predstavila je Komunikaciju o jačanju suradnje s trećim državama u području povrata i readmisije te Izvješće o procjeni suradnje u području readmisije za 2019. godinu.

Hrvatska je podržala prioritete portugalskoga predsjedništva kada je riječ o nastavku rasprave o novom Paktu o azilu i migracijama te spomenutu Komunikaciju i Izvješće Komisije.

Ministar Božinović kazao je kako Republika Hrvatska Komunikaciju o jačanju suradnje s trećim državama u području povrata i readmisije vidi kao važan korak naprijed u rješavanju pitanja povrata migranata koji nezakonito borave u EU. Istaknuo je da su „dobrodošle sve aktivnosti Komisije na korištenju potencijala vizne politike EU-a kako bi se treće zemlje potaklo na konstruktivniju suradnju na readmisiji svojih državljana, ali i mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju u drugim područjima, poput primjerice razvojnih i trgovinskih aranžmana.

Ministar je kazao i kako bi bilo korisno inicijative dopuniti izradom lista sigurnih trećih zemalja i sigurnih zemalja porijekla, koje će nadležnim službama olakšati brzo donošenje odluka o azilu, odnosno o vraćanju. Prioritet u sklapanju readmisijskih sporazuma treba biti sa zemljama porijekla, a ministar je podsjetio i na problematiku zemalja tranzita. One se i same suočavaju s velikim brojem migranata na svom području, a zbog nedostatka vlastitih kapaciteta nisu ih u mogućnosti vratiti u njihove matične zemlje. U svom izlaganju zaključio je da bi Europska unija kroz svoje kapacitete trebala pomoći ovim zemljama u provedbi vraćanja, što se prije svega odnosi na nama susjedne zemlje u kojima postoji velika koncentracija nezakonitih migranata, a koje zbog nepostojanja bilateralnih readmisijskih sporazuma ili ograničenog broja diplomatskih predstavništava nisu u mogućnosti migrante vratiti u matične zemlje.

Jačanje suradnje EU i zemalja Sjeverne Afrike

Hrvatska je podržala jačanje suradnje s državama Sjeverne Afrike u svim područjima (kao što su socijalna i zdravstvena zaštita, ljudska prava, uspostava moderne uprave, održivih gospodarstava, digitalna i zelena tranzicija, migracije, poljoprivreda i ruralni razvoj i dr.) koja srednjoročno i dugoročno mogu pridonijeti jačanju stabilnosti na afričkom kontinentu, a samim time utjecati i na rješavanje korijenskih uzroka migracijskih kretanja prema Europskoj uniji. Ministar je istaknuo da je „suradnja s državama Sjeverne Afrike, ali i s ostalim prioritetnim regijama, prije svega jugoistočnom Europom, neizostavan dio strukturiranog pristupa vanjskoj dimenziji migracija i preduvjet uspješne implementacije cijelog Pakta.

Hrvatska je posebno naglasila važnost daljnjeg jačanja suradnje s državama jugoistočne Europe u skladu sa zaključcima Vijeća za unutarnje poslove od 5. lipnja 2020. godine usvojenima tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem kojima su kao ključna područja za jačanje suradnje s tim državama definirane migracije i sigurnost. Ministar je naglasio i važnost Komunikacije Europske komisije o novoj Agendi za Mediteran, koja predstavlja sveobuhvatan toolbox smjernica za ojačano partnerstvo: „Ovo partnerstvo trebalo bi počivati na adresiranju mnogih pitanja, poput korijenskih uzroka migracija, borbe protiv krijumčarenja migranata, potpore državama koje zbrinjavaju izbjeglice i zakonitih puteva migracija.“ Posebno je pozdravio područja jačanja mira i sigurnosti, istaknuta u Agendi te se založio za  nastavak suradnje između EU-a i Turske.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr