Imovinske kartice sudaca uskoro na internetu: Kako su došli do svoje imovine?

Zagreb, 25.10.2017. - Konferencija "Brže, bolje, modernije pravosuðe" u povodu Europskoga dana pravosuða. Na fotografiji predsjednik Vrhovnog suda Ðuro Sessa (C). foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd

Imovinske kartice svih 1752 suca i državnih odvjetnika bit će javno dostupne na internetskim stranicama DSV-a od 1. lipnja, prenosi tportal.hr

Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, piše Večernji list, uz nekretnine – polovicu kuće s vrtom u Dubrovniku koju je naslijedio od majke, stan u Zagrebu od 66,45 kvadrata koji je kupio novcem ostvarenim od prodaje prava na naknadu za imovinu oduzetu u komunizmu njegovu pokojnom djedu Đuri Sessi te vlastitim novcem i kreditom Zabe, ali i stana na Velom Lošinju od 40,54 kvadrata (koji je darovao supruzi i kupio nakon dobivene parnice protiv HSP-a, Dobroslava Parage, Večernjeg lista i Slobodne Dalmacije te zajma obitelji) – samo u 2018. na Pravosudnoj akademiji (pravosudni ispiti), od predavanja, seminara, stručnih radova itd.zaradio je nešto manje od 150.000 kuna.

Sessina neto plaća na Vrhovnom sudu dok je bio sudac, ne predsjednik, iznosila je 18.400 kuna, godišnje dakle 220.800 kuna, što znači da ekstra prihodima zaradi nešto više od polovice godišnje neto plaće. K tome, kao predsjednik Vrhovnog suda, Sessa je po funkciji i šef Državnog izbornog povjerenstva te tako godišnje zaradi još 67.600 kuna. Sessa godišnje ostvari i 44.000 kuna od najma stana. U 2012., primjerice, honorarom izvan suda zaradio je čak 176.289 kuna plus 2560 eura od OSCE-a u Makedoniji.

Sessin zamjenik na Vrhovnom sudu Marin Mrčela ranijih godina (primjerice 2012.) imao je 95.870 kuna ekstra prihoda (naknada za rad u DSV-u, pravosudni ispiti te prihodi od autorskih i ugovora o djelu s raznim fakultetima, ministarstvima i tvrtkama…) dok su mu ti prihodi u zadnje dvije, tri godine pali na oko 50.000 kuna.

Iz imovinske kartice Marina Mrčele proizlazi da su mu sve nekretnine, kao i automobil, piše Večernji list, kupili ili darovali roditelji, uz manji udio njegove osobne ušteđevine. Mrčela je u 2017. prodao četverosobni stan od 98,57 kvadrata u Zagrebu za 210.000 eura, koji je ranije procjenjivao na 1,875 milijuna kuna (kupio ga je prodajom zemljišta u vlasništvu majke). I dalje je vlasnik dviju garaža i stana od 138 kvadrata u Zagrebu, koji je procijenio na 2,7 milijuna kuna, a taj mu je stan darovao otac. Vlasnik je i kuće, dvorišta i pašnjaka površine 913 kvadrata pokraj Omiša, što je procijenio na 587.000 kuna. I tu nekretninu Mrčeli je darovao otac.

U 2011. Mrčela je kupio Toyotu Landcruiser 3.0 D-4D, za koju su mu, opet, 410.000 kuna dali roditelji, a on je dodao 63.000 kuna iz ušteđevine. Namještaj, kućanske aparate, slike i knjige Mrčela je procijenio na 120.000 kuna, a stekao ih je vlastitom ušteđevinom i darovanjem roditelja. Mrčela nema ni kune kredita, a pod dugove i kreditne obveze 2012. je upisao uzdržavanje punoljetnog djeteta koje se redovno školuje u iznosu od 6500 kuna.

Mario Vukelić, predsjednik Visokog trgovačkog suda, vlasnik je stana u Zagrebu od 95 kvadrata (suvlasnik sa suprugom), apartmana od 50 kvadrata na Krku, vikendice u okolici Sesveta od 40 kvadrata, poljoprivrednog zemljišta na Pelješcu od 2740 kvadrata (dar rođaka) te poslovnog prostora u Zagrebu od osam kvadrata (suvlasnik sa suprugom). Vlasnik je i zbirke umjetnina koju je naslijedio (nije procijenio vrijednost), a supruga je 2010. kupila Lexus gs 300 iz 2007.

Vukelić nije kreditno zadužen, plaća tek stanarsko pravo (vjerojatno ostalo nakon kupnje stana) u iznosu od 185 kuna mjesečno Gradu Zagrebu (stanje iz 2012.). Vukelić prilično zarađuje na poslovima izvan suda, pa je tako u 2018. ekstra zaradio 118.722 kune. Predavač je na Vernu, na kojem godišnje zaradi 88.370 kuna, a na arbitražama u HGK-u 26.476 kuna. Supruga mu je opterećena kreditom od 9000 eura.

Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, vlasnik je stana od 120 kvadrata u Zagrebu, kupljenog prodajom prethodnog stana i kreditom, zatim polovice kuće od 70 kvadrata u Virovitici, kupljene vlastitim sredstvima, te oranice od 14.806 kvadrata u Gradini, što je obiteljsko nasljeđe. Ni Turudić nije kreditno zadužen, u 2012. imao je kredit za auto od 13.500 eura, a otkup stana plaća 300 kuna mjesečno, piše Večernji list.

Turudić je 2012. bio vlasnik Audija A4 koji je prodao 2013. te je na leasing kupio Audi Q3 vrijedan 292.730 kuna. Leasing je do svibnja 2018. plaćao 272,34 eura mjesečno. U 2017. Turudić je na leasing uzeo Audi Q5 2.0 TDI quattro, proizveden te godine. Prethodni Audi Q3 vratio je leasing kući, a novi plaća 2500 kuna mjesečno na pet godina. U leasingu je sudjelovao s 20.000 eura iz svoje štednje. Sa suprugom ima 40.000 eura štednje, a kao šef Županijskog suda godišnje zaradi 228.305 kuna. U 2018. izvan suda zaradio je tek nešto manje od 15.000 kuna.

Ante Galić, predsjednik Visokog upravnog suda, vlasnik je stana u obiteljskoj kući u Drnišu od 88 kvadrata, stana u Zagrebu od 119,6 kvadrata, koje je stekao nasljedstvom (prva nekretnina) te kreditom i vlastitim sredstvima (stan u Zagrebu). Galić ima ušteđeno 725.000 kuna od plaće i honorara, a mjesečna plaća iznosi mu 19.201 kunu. Supruga mu ima ušteđevinu od 765.000 kuna. Galić je u 2018. prodao Audi A4 iz 2008., a supruga mu je 2018. kupila BMW 320 d iz 2012. vrijedan 170.000 kuna.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/tportal.hr/večernji list