Predsjednica Republike već dva dana žestoko kritizira Vladu za neprovođenje reformi i neodlučnost. Svaki dan otvara se novi sukob, od demografije pa do želje da i ona ne statira već bude uključena u Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom. Je li to baš način i vrijeme za ovakvu beskonačnu javnu prepirku državnog vrha komentirala je urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović.
Je li to baš način i vrijeme za ovakvu beskonačnu javnu prepirku državnog vrha?
Niti je način niti je vrijeme. Način nije ponajprije zbog toga jer ovakva javna prepirka pokazuje, prije svega, premalo poštovanja prema nama, građanima Republike Hrvatske.
> Josip Jović: Pokret protiv demokracije – gnjev je usmjeren i prema predsjednici Republike
Mislim da bi bilo puno ozbiljnije da predsjednica i premijer sjednu u četiri oka, da rasprave neke stvari i da postignu konsenzus oko nekakvih ključnih točaka, ključnih problema u ovoj zemlji. Zbog čega to nije moguće, to doista ne znam. Nisam upućena niti u njihov međusobni odnos niti sam dovoljno upućena u možebitne ambicije bilo premijera bilo predsjednice.
Ono što se čuje ovako neslužbeno, to nije relevantno i ne znači da je točno pa to neću niti iznositi. Vrijeme nije osobito zato što je Hrvatska zemlja s mnogo problema. Mi sada slušamo „pripetavanje“ i prepucavanje.
On kaže jedno, ona kaže drugo. Ili ministri. Ali, primjerice, oko Agrokora nedavno su nam se američki i ruski veleposlanik ovdje posvađali kao da je riječ o nekom njihovom „feudu“ koji oni žele podijeliti. Reakcije naše politike, i premijera i predsjednice, je u tom slučaju izostala. Smatram to skandaloznim! Jednako tako bih željela, osim demografije i tema koje su sada aktualne, da ili premijer ili predsjednica s obzirom na Agrokor, koji je priča koju sam prije nekoliko mjeseci nazvala „novom balkanskom geopolitičkom prostitucijom“ a i s odnosom na novu, potencijalnu migrantsku krizu, kao novim izazovom, da počnu primjerice govorit o potrebi korjenite promjene Zakona o sigurnosnim službama jer onaj iz 2006. više ne može korespondirat s ovim vremenom.
Predsjednica posebno apostrofira migrantske trendove u kojima bi Hrvatska mogla imati itekakvih problema. Vode li tu predsjednica i premijer konzinstentnu politiku i kako bi se Hrvatska trebala postaviti?
Predsjednica i premijer još nemaju formiranu nikakvu politiku, oni govore svaki za sebe i govore približno točno. Dakle, ona govori o migrantskim trendovima, ja sam premijera neki dan slušala u Münchenu. Isto to smatra velikim izazovom za EU, ali posebno za Hrvatsku jer je Hrvatska na vanjskoj granici.
> Kurzov plan: Ilegalni migranti će umjesto u Zapadnoj Europi završiti na Zapadnom Balkanu?
Ono što osobito brine, ne samo nas ovdje, nego što brine i Bruxelles jest ta nova ruta koja se otvorila kroz BiH. Ono što Hrvatska mora, po meni napraviti, jest formirat svoju politiku, a ne se oslanjat na politiku gospođe Merkel koja je neki dan u Münchenu, slušala sam je, napravila cijelu dramu a da joj nitko pri tom nije rekao „gospođo kancelarko, pa vaše političke odluke su dovele do ovoga kaosa“.
> Erdogan prijeti Europi: ‘Zatvaranje džamija moglo bi dovesti do rata križa i polumjeseca!’
Ona je govorila o funkcionalnoj solidarnosti o stvarnoj nekakvoj, istinskoj europskoj policiji. Mislim da Hrvatska, koja ima žilet žicu još uvijek i na granici sa Slovenijom i na granici s Mađarskom s njihovim strana, mi žicu nismo dizali – da mora tu nekako formirat nekakvu svoju politiku jer kriza je sasvim izvjesna. Pitanje je kad će Erdoğan pustiti sve te ljude. One će biti usklađena s nekakvim temeljnim europskim vrijednostima. Sve ovo skupa, ovo cijelo ne snalaženje je zapravo refleksija onoga od prije 3 ili 4 godine kada je bio taj veliki val migrantske krize. Kada EU nije provela, ponovit ću, fundamentalnu raspravu, otvorenu, javnu da građanima bude jasno o svim aspektima te krize, o njenom humanitarnom prije svega aspektu, nakon toga strateškom i sigurnosnom. Nadam se da će ovoga puta to učiniti, da će Hrvatska u tome aktivno sudjelovati.
