Javna molitva krunice na trgovima hrvatskih gradova: Donosimo činjenice

krunice
Foto: FaH

Udruga U ime obitelji pripremila je Izvješću o kršenju prava na slobodu vjeroispovijesti muškaraca okupljenih u javnoj molitvi krunice u 2023. godini, u kojemu su prikazani napadi na molitvu i molitelje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tradicija molitve krunice na gradskim trgovima u Hrvatskoj počela je u listopadu 2022., kad je katolički molitveni i duhovni projekt Muževni budite okupljen oko bratstva Vitezovi Bezgrješnog Srca Marijina započeo molitvenu akciju u Zagrebu. Ta molitva u čast Blažene Djevice Marije, održava se u međuvremenu svake prve subote u mjesecu.

Na sudjelovanje u molitvi Gospine krunice pozvani su muškarci u gradovima diljem Hrvatske. Od početnog okupljanja na glavnom zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, molitveno okupljanje proširilo se do prosinca 2023. na ulice i trgove 10 hrvatskih gradova.

Koje su nakane molitelja krunice i gdje se sve moli

U međuvremenu, broj gradova u kojima se moli još se povećao. Osim u Zagrebu krunica se moli i u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Rijeci, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Trogiru, Vinkovcima, Virovitici, Vukovaru i Zadru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Muškarci diljem Hrvatske i danas javno mole krunicu, protivnici krunice ih ometaju

Muškarci koji su se subotama okupljali u molitvi krunice istaknuli su niz molitvenih nakana. Krunica se moli za domovinu, mir i obraćenje hrvatskog naroda, zatim za muškarce – da postanu duhovni autoriteti u obitelji koji će hrabro svjedočiti i prenositi katoličku vjeru.

Među molitvenim nakanama su i život u predbračnoj čistoći, čednost u odijevanju i ponašanju te obnova katoličkih brakova. Moli se i za prestanak pobačaja i otvorenost bračnih parova životu, za svete, autentične i beskompromisne crkvene pastire i nova duhovna zvanja te za duše u čistilištu. Osim toga, sudionici molitvenih skupova mole i za osobne nakane.

Ova je molitvena akcija od samog početka izazvala izrazito veliku pozornost medija. Iz mjeseca u mjesec negativno medijsko izvještavanje o molitvi postajalo je sve obimnije, agresivnije i sustavnije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Molitvu krunice od početka prati kampanja blaćenja, demonizacije i pokušaja onemogućavanja

Postupno se javna kampanja blaćenja s ideologiziranih i krajnje antikatoličkih medija koji su je započeli, prenijela i na glavnostrujaške medije.

U prvim mjesecima 2023. medijska je kampanja najprije bila usmjerena na ismijavanje, omalovažavanje i diskreditaciju muškaraca okupljenih u miroljubivoj molitvi krunice. Zatim se usmjerila na njihovu denuncijaciju, dehumanizaciju i demonizaciju da bi se naposlijetku prelila na trgove i ulice gdje su udruge civilnog društva i političke stranke sustavno organizirale prosvjede i performanse kako bi onemogućile molitvu krunice.

>Markić odgovorila na ‘histeriziranje’ SDP-ovke oko izvješća o kršenju prava molitelja krunice

Protivnici molitve optužuju molitelje da molitvom zastupaju političke stavove usmjerene protiv emancipacije žena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Molitelje krunice mora čuvati policija

Medijsko zastrašivanje i manipulacije nakanama molitelja rezultirale su stvaranjem atmosfere koja se prelila na ulice i rezultirala društvenim i političkim sukobima, diskriminatornim, prostačkim i uvrjedljivim izjavama, pozivima na nasilje, verbalnim obračunima i, u atmosferi krajnje eskalacije, sukobima na granici, pa i preko granice fizičkog obračuna, od kojeg je molitelje krunice, morao štititi kordon interventne policije.

Molitvena pobožnost Gospine krunice ili rožarija oblik je pobožnosti koji se u Europi razvijao između 12. i 16. stoljeća. Pobožnost krunice proširila se na sveopću Crkvu kada je papa Pio V. nakon pobjede europskih vojski nad Osmanlijama u pomorskoj bitci kod Lepanta 1571., dan bitke 7. listopada proglasio spomendanom Blažene Djevice Marije od Krunice.

Početkom 18. stoljeća sveti Ljudevit Maria Grignion Montfortski izdao je jedan od najpoznatijih priručnika za pobožnost Djevici Mariji. U priručniku sveti Ljudevit upozorava na najčešću pogrešku koju čine oni koji mole krunicu: „Ne formuliraju nikakvu nakanu prije nego počnu moliti; ako ih pitaš zašto mole ne znaju ti odgovoriti. Zbog toga uvijek imaj na pameti da moliš za neku milost, da nasljeduješ neku krepost ili da se oslobodiš od nekoga grijeha“.

Molitvene nakane uobičajene su i potrebne

Formuliranje molitvenih nakana nužno je i uobičajeno prilikom molitve krunice. Sve molitvene nakane koje su istaknuli muškarci okupljeni u molitvama krunice u skladu su s definicijom molitvenih nakana koju je formulirao sveti Ljudevit.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Matić i stranačko znakovlje protiv krunice: Predvodi li SDP protukršćansku kampanju?

Javnu molitvu krunice u Zagrebu organizira bratstvo „Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina” u sklopu projekta „Muževni budite” i udruge „Hrvatska za Život”. Budući da se projekt „Muževni budite” bavi evangelizacijom muškaraca, cilj bratstva jest potaknuti upravo muškarce na molitvu krunice, ali i javno zagovarati za mir i obraćenje u hrvatskom narodu.

Premda je u medijima plasiran stav kako iza ove inicijative stoji velik broj katoličkih i desnih udruga, to jednostavno ne stoji, upozorava bratstvo.

Predstavljanje izvješća u Saboru

Prva javna molitva krunice zapravo se održala već u lipnju 2022. ispred zagrebačke katedrale. Želja organizatora bila je održati molitvu krunice najesen na istom mjestu, ali su u međuvremenu zbog radova katedralu i prostor oko nje zagradili, stoga je bilo potrebno naći drugo mjesto molitve. Odluka je pala na Trg bana J. Jelačića, što je nekoliko molitvenih zajednica i potvrdilo. Razlog za poticaj je bio taj da je to ne samo glavni zagrebački trg nego i trg svih Hrvata i da će molitelji molitvom na njemu posvetiti njega, ali i čitavu Hrvatsku.

Udruga U ime obitelji zajedno s Klubom zastupnika Domovinskog pokreta u srijedu u Saboru predstavlja Izvješće o kršenju prava na slobodu vjeroispovijesti muškaraca okupljenih u javnoj molitvi krunice u 2023. godini.

Izvješće će biti predstavljeno u okviru okruglog stola u prostorijama Hrvatskog sabora, a nakon toga predviđene su izjave za medije.

Prijenos okruglog stola omogućen je ovdje putem YouTube kanala Hrvatskoga sabora:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.