U KBC-u Zagreb u četvrtak je predstavljen prošireni Nacionalni program novorođenačkog probira u koji je, uz dosadašnje testiranje na dvije bolesti, uvršteno još šest bolesti na koja će se testirati sva novorođena djeca u Hrvatskoj.
“Proširenje programa omogućilo nam je da ne otkrivamo samo dvije bolesti kao dosad nego njih osam. To su bolesti koje se otkrivaju u prvima danima života, gdje se novorođenčadi u rodilištima uzme par kapi krvi i gleda imaju li neku od bolesti kako bi bi je na vrijeme počeli liječiti”, rekao je Ivo Barić, pročelnik zavoda za genetiku i bolesti metabolizma Klinike za pedijatriju KBC-a Zagreb, ujedno Referentnog centra Ministarstva zdravstva za metaboličke bolesti djece.
Dosad se oko 37.000 novorođene djece u Hrvatskoj godišnje testiralo na bolesti fenilketonuriju i konatalnu hipotireozu, a zahvaljujući tom ranom probiru otkriveno je i spašeno od različitih mentalnih i tjelesnih hendikepa 500 djece.
“Godišnje smo prosječno imali petnaestak bolesnika čije je liječenje počelo u prvim tjednima života i omogućilo da su oni danas zdravi članovi zajednice. Sad očekujemo da ćemo proširenjem programa otkriti još barem pet bolesnika godišnje, a s vremenom program dodatno proširiti u skladu s trendovima u svijetu, gdje se u razvijenim zemljama novorođenčad odmah po rođenju testira na više od 50 bolesti”, kazao je Barić.
Novorođenčadi se uzima kap krvi
Predstojnica Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Zagreb Dunja Rogić rekla je kako se u sva 32 rodilišta u Hrvatskoj kod svakog novorođenčeta uzima kap krvi trećega dana po rođenju i šalje u KBC Zagreb na testiranje, a nalaz je gotov idućega dana.
“Proširenjem programa povećali smo broj djece koju ćemo otkriti u ranoj, asimptomatskoj fazi i na taj način spasiti njih i njihove obitelji. Oni će imati normalan i potpuno zdravi život, a da te bolesti nisu otkrivene u prvim danima života, imali bi katastrofalne posljedice”, rekla je Rogić.
Kaže kako je kod većine djece najčešća terapija samo promjena prehrane jer se radi o nasljednim metaboličkim poremećajima, koji su posljedica rada enzima. “Naše tijelo ima milijune enzima koji sudjeluju u biokemijskim procesima, a ako samo jedan nedostaje dolazi do metaboličkog poremećaja koji uzrokuje kliničke posljedice”, napominje Rogić.
Nakon proširenja programa, prije dva mjeseca otkriven je prvi slučaj kada je kod jednog djeteta otkriven nasljedni poremećaj razgradnje masnih kiselina, te se odmah počelo s terapijom.
Ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić rekao je kako se na projektu proširenog Nacionalnog programa novorođenačkog probira radilo dvije godine, a stajao je pet milijuna kuna, koji su osigurani iz sredstava same bolnice, te putem donacija i uz pomoć Ministarstva zdravstva.
Predstavljanju je prisustvovao potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, koji je ocijenio da proširenje programa novorođenačkog probira predstavlja golemi korak za hrvatsku medicinu jer će se toj djeci, koja su ranije od poremećaja često umirala, samo kroz promjenu prehrane ili njezine učestalosti omogućiti normalno odrastanje i zdrav život.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
