Kuščević o Kordiću: ‘To što je pogriješio, to je i odslužio’

Foto: Fah

Ministar uprave Lovro Kuščević komentirao je u četvrtak prije sjednice Vlade predavanje koje je u Studentskom domu na Savi održao Dario Kordić, osuđen zbog ratnih zločina u BiH, rekavši da je Kordić svoju zatvorsku kaznu odslužio, a ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je rekla kako je to “sigurno tako što se tiče prava”, no poruka se šalje i “cijelim sklopom nečijega životnoga puta”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar uprave Lovro Kuščević komentirao je u četvrtak prije sjednice Vlade predavanja Darija Kordića, osuđenog zbog ratnih zločina u BiH, u Studentskom domu na Savi, rekavši kako je Kordić svoju zatvorsku kaznu odslužio.

(VIDEO) Na tribinu o vjeri upali aktivisti i napali dugogodišnjeg haaškog uznika Darija Kordića

“U pravu postoji institut koji kaže da je, nakon proteka kazne, što je čovjek odslužio, nitko ga nema pravo prozivati zbog toga. Kordić je dao svoj doprinos u ratu, a očito je i pogriješio.To što je pogriješio, to je i odslužio”, poručio je Kuščević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Divjak: Poruka se ne šalje samo onime što se govori

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekla je, na zamolbu novinara da prokomentira izjavu ministra Kuščevića da je Dario Kordić rehabilitiran te da je odslužio kaznu, kako je to “sigurno tako što se tiče prava”.

“Kazna je odslužena, međutim, pri tome ipak trebaju uzeti u obzir da se poruka šalje ne samo onime što se govori, nego i cijelim sklopom nečijega životnoga puta, i da tu treba biti oprezan u takvim situacijama, pogotovo kada se organizira nešto i u prostorijama Studentskoga centra”, poručila je Divjak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dario Kordić, kojega je Međunarodni kazneni sud za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) osudio na 25 godina zatvora za ratne zločine nad bošnjačkim civilima u Lašvanskoj dolini, održao je u Studentskom domu “Stjepan Radić” predavanje koje je organizirao studentski kapelan don Damir Stojić. Predavanje je prekinula skupina studenata uz povike Kordiću da je ratni zločinac.

> Dario Kordić: 17 godina bio sam u zatvoru ni kriv ni dužan – nudili su mi prljave nagodbe, nisam pristao

> Dario Kordić, ‘Prlić i drugi’ – žrtve paradoksalnih presuda Haškoga suda

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) General Zlatan Mijo Jelić: ‘Branitelje HVO-a vlast je ostavila na cjedilu’

Podsjetimo, na predavanju “Bog iza rešetaka” kojega je, u organizaciji studentskog kapelana don Damira Stojića i Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata, držao Dario Kordić, u jednom je trenutku došlo do nereda. Naime, u dvoranu su upali aktivisti koji su počeli skandirati „ratni zločinac“ te su nosili natpis „Dario Kordić – ratni zločinac.“  Na takav potez aktivista žustro je reagirala publika i izbacila ih iz dvorane. Moderator je smirivao situaciju dok je Kordić rekao „Bože oprosti im, ne znaju što rade.“ Kordić je poručio kako se moli i za dobronamjerne i nedobronamjerne. Više o tome pročitajte ovdje.

Dario Kordić na tribini je govorio o trenutcima najveće patnje tijekom dugih 17 zatvorskih godina i kako je ondje susreo Boga koji ga je promijenio i kako je iz njega crpio mir i snagu.

Kordić je na tribini opisivao svoj put od ulaska u zatvor pa sve do izlaska. Rekao je kako je Bog čistio njegovu dušu. „Ja sam u svom srcu čuo glas koji je govorio: Dragi moj sine, prepusti se u moje ruke, tvoju parnicu ću ja voditi“, kazao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sin Darija Kordića putovao s Bad Blue Boysima Europom, a sad s dečkima odlazi na duhovne obnove!

Tko je Dario Kordić?

Dario Kordić jedan je od vodećih političara bosanskih Hrvata od 1992. do 1995., potpredsjednik i član Predsjedništva Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne (HZ H-B), a kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HR H-B); od 1994. do 1995., predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-BiH).

Bio je jedan od političkih vođa HZ H-B u središnjoj Bosni. Zbog ratnih zločina počinjenih u bošnjačko-hrvatskom sukobu. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio ga je na 25 godina zatvora.

Kada je podignuta optužnica Haškog tribunala protiv Kordića i kakva je bila presuda?

Dana 10. studenoga 1995., tadašnji tužitelj Haškog tribunala podiže protiv Kordića i njegovih suradnika optužnicu zbog teškog kršenja međunarodnog prava, odnosno zločina protiv čovječnosti počinjenih nad bošnjačkim stanovništvom u gradovima, selima i zaseocima Lašvanske doline, prije svega u Ahmićima.

Zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora, mnogo više od bilo kojeg od vojnih zapovjednika koji su izravno sudjelovali u tim operacijama: Tihomir Blaškić 9 godina, Mario Čerkez 6 godina, Paško Ljubičić 10 godina i Vlado Šantić 18 godina.

Šerić: Haaški tribunal trebao je osloboditi i Darija Kordića koji nije držao oružje u rukama niti je izdavao naloge

Na čemu se temeljila presuda i kakve su njezine posljedice?

Čitava presuda temelji se na svjedočenju zaštićenog svjedoka optužbe AT, koji je i sam sudjelovao u akciji u Ahmićima u kojoj je ubijeno 116 bošnjačkih vojnika i civila, uključujući i nekoliko djece. Svjedok AT je izmijenio prvobitni iskaz, vjerojatno da bi dobio manju kaznu, prebacivši zapovjednu odgovornost s Tihomira Blaškića na Daria Kordića. Prema tom svjedočenju, Kordić je bio nazočan sastanku u Busovači s kojeg je došla zapovijed za napad na Ahmiće. Tim je svjedočenjem Blaškićev odvjetnik Anto Nobilo podupirao tezu o dvostrukoj liniji zapovijedanja koja je oslobađala njegova klijenta. Nema niti jednog drugog vjerodostojnog dokumenta niti svjedočenja koji bi tu tezu poduprli. Naprotiv, naknadno je ustanovljeno da je odvjetnik Nobilo zasnivao tezu o dvostrukoj liniji zapovijedanja na izvješću MUP-a, čiji je izvor bio on sam.

Kordićeva presuda je bila pravna podloga za sljedeću optužnicu, hercegbosanskoj šestorci (Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić i Pušić) za udruženi zločinački pothvat pod vodstvom dr. Franje Tuđmana s ciljem pripajanja Herceg-Bosne Hrvatskoj.

Mnogi su se pitali koliko je Kordićeva presuda pravno utemeljena. Zaključeno je da je Haaškom sudu, odnosno međunarodnoj zajednici, bila potrebna visoka presuda za političku odgovornost kako bi se mogla podići optužnica za udruženi zločinački pothvat na čelu s Franjom Tuđmanom, u cilju stvaranja Velike Hrvatske, kako se navodi u optužnici, a to se vidi iz članka 133.,136. i 142. Presude Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu koji citiran glasi:

Čl 142. Pretresno vijeće zaključuje da je predsjednik Tuđman gajio teritorijalne pretenzije prema Bosni i Hercegovini, koje su bile dio njegovog sna o Velikoj Hrvatskoj koja bi uključivala zapadnu Hercegovinu i Srednju Bosnu.

Kako se Dario Kordić izjasnio o djelima za koja ga se tereti?

Dario Kordić se izjasnio da nije sudjelovao niti u vojnoj operaciji niti u zločinu u Ahimićima, da nije izdao zapovijed za tu akciju i da nije kriv za zločine za koje ga haaški tribunal tereti.

Najbolji pokazatelj da je Dario nevin je činjenica da na temelju dokumenta upravo to tvrdi Carla del Ponte koja je nakon sramotne drugostupanjske presude, znajući da će prije ili kasnije izaći istina, podnijela zahtjev za obnovu postupka protiv Blaškića u kojem navodi da su MUP i Vlada RH krivotvorili dokumente. Nažalost, Sudsko vijeće nije odobrilo ponavljanje postupka iz formalnih razloga, kako su naveli zbog pravne sigurnosti žrtava i osuđenih, a bez obzira što stvari ne odgovaraju činjenicama”, podsjetio je povjesničar dr. sc. Josip Jurčević.

U lipnju 2014. godine, nakon višegodišnje robije, izašao je iz zatvora i stigao u Zagreb. U zračnoj ga je luci satima unaprijed čekalo nekoliko stotina ljudi, a među njima bili su Zvonimir Šeparović, Zdravko Tomac, Ivić Pašalić, Ante Kovačević, Biskup Košić i mnogi drugi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.