Danas se u Bratislavi održava sastanak europskih ministara vanjskih poslova s turskim ministrom za europska pitanja. Ankara nakon sukoba s Bruxellesom zbog odgode ukidanja viza za turske državljane prijeti slanjem velikog broja izbjeglica prema Europi. Sada pritisak raste i svakoga dana petstotinjak novih migranata brodovima prelazi u Grčku. Istovremeno, Viktor Orban počeo je graditi novu, dvostruku ogradu uz mađarsko-srpsku granicu.
Je li Hrvatska spremna za novu seobu naroda? Hoće li ostati okružena bodljikavom žicom kao slijepo crijevo u kojem završava put migranata? Je li posljednja skupina od pedesetak izbjeglica izolirana grupa ili najava budućega vala?
Na ta i druga pitanja sinoć su na HRT-u u Otvorenom, urednika i voditelja Mislava Togonala, odgovarali Tea Vidović iz inicijative “Dobrodošli!”, demograf sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Stjepan Šterc i stručnjak za sigurnost Igor Tabak.
Hrvatska se u pripremi za novi izbjeglički val mora ponašati kao i ostale susjedne zemlje, rekao je demograf Stjepan Šterc. Smatra kako je naša zemlja pokazala kako se zna nositi s malim brojem izbjeglica, ali kako ne bi bila uspješna u slučaju većeg broja koji se najavljuje. Istaknuo je i kako Hrvatska nema plan za naseljavanje ruralnog ili brdskoplaninskog područja, koja kao novi dom izbjeglicama predlažu neke inicijative. Sretna je okolnost da se nitko nije zadržao od tih 16 tisuća ljudi koji su prošli kroz Hrvatsku. Zamislite da se dogodi da 100 ili 200 tisuća ljudi ostane u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. To je totalna destabilizacija društva. Ja bih čak rekao da se to dogodi Bosni i Hercegovini da bi se ta država gotovo raspala, zaključio je Šterc.
Stručnjak za sigurnost Igor Tabak kazao je kako teroristički napadi u Njemačkoj nemaju veze s izbjeglicama. Te stvarni ne treba miješati. Dodao je kako su napadači iz Njemačke i Francuske većinom ljudi koji su već imali državljanstvo tih zemalja. To je problem bivših integracija koje nisu izvedene. Tabak ne vidi problem u podizanju ograde i zidova na granice već u očuvanju tih objekata. Smatra da naša vojska za to nije prošla adekvatnu obuku. Takvi sami zidovi ne znače ništa. Njih treba čuvati. Iza njih trebaju stajati ljudi. Ljudi koji ako sve krene krivo trebaju biti u krajnjoj liniji biti spremni koristiti i vodene topove i gumene metke, u krajnjoj liniji i bojno streljivo. To su, dakle, sve stvari koje mi nismo riješili, zaključio je.
Tea Vidović iz inicijative “Dobrodošli!” smatra da Hrvatska ne bi trebala izbjeglice na granicama dočekivati sa vojskom i puškama. Ti ljudi zapravo bježe od pušaka i vojske i ako ih mi sada stavimo na granice šaljemo zapravo vrlo ružnu poruku. Vidović je podsjetila da su i Hrvati za vrijeme rata bježali u druge zemlje koje su ih prihvatile i zato smatra da je dužnost Hrvatske da učini isto. Kazala je kako je Hrvatska prošle godine bila dio humanitarnog koridora te da je vrlo malo tih ljudi ostalo u našoj zemlji, a ostanu li sada, smatra da im treba, zadovoljavaju li uvjete, pružiti pomoć i raspodjeliti ih po zemlji s obzirom na njihove preferencije. Neki bi htjeli živjeti u selima, neki bi htjeli živjeti u gradovima, neki bi studirali, neki ne. Zato je, smatra, važno uspostaviti dobru integracijsku politiku. Hrvatska je u poziciji u kojoj može učiti iz pogrešaka i dobrih primjera drugih zemalja.
