Nakon svjedočenja bivšeg guvernera HNB-a pred saborskim istražnim povjerenstvom za Agrokor u kojem je kazao da su ga Ivica Todorić, Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić nagovarali na politički angažman, predsjednik povjerenstva Orsat Miljenić (SDP) najavio je da će pozvati Karamarka i Kujundžića da svjedoče pred tim tijelom.
“Očekujem i apeliram na većinu da se drže pravila koje su sami odredili, a to je kronologija. Vladimir Šeks je trebao svjedočiti o događajima devedesetih pa su to odbili, Martina Dalić bila je ministrica financija prije Slavka Linića pa su i nju odbili, kao i Antu Ramljaka i još puno drugih koje HDZ i HNS odbijaju, no, logično bi bilo i predložit ćemo da se, nakon današnjeg svjedočenja, pozovu i Karamarko i Kujundžić”, kazao je Miljenić.
Dodao je da je shvatio da je bilo i više takvih sastanaka na kojima su Rohatinskog nagovarali oko političkog angažmana u zajedničkoj političkoj inicijativi.
“U ovom svjedočenju nekoliko je izuzetno važnih stvari, jer govori ono što svi znamo, a to je neprirodno velika selidba iz Agrokora u državni sektor i natrag, bez obzira na plaće. To je ono što je karakteriziralo tu kompaniju, i tu se ne postavlja pitanje samo zakonitosti nego i etike. Postavlja se i pitanje percepcije, jer ako postoji čitav niz bivših dužnosnika koji odlaze raditi u jednu kompaniju pa se vraćaju na dužnosti, onda vi šaljete poruku njihovim podređenima ‘nemoj to dirati’. O percepciji se treba voditi računa, a to se očito nije radilo”, ocijenio je Miljenić.
Naglasio je da ga je fascinirao podatak koji je iznio Rohatinski da mu je premijer Ivo Sanader rekao da jedan od viceguvernera ne može proći jer se zamjerio bankama.
“Ja sam uvijek mislio da bi hrvatski premijeri trebali voditi računa o interesima građana, a ne o interesima banaka, što je danas izričito rečeno. Ako je to točno, onda je to apsolutna katastrofa i to pokazuje zašto nam se sada događaju neke stvari. Iz toga proizlazi da su banke birale tko će biti viceguverneri HNB-a, što ukazuje na katastrofalno lošu politiku”, smatra Miljenić.
“Što se tiče političkog angažmana na koji su ga nagovarali, Rohatinski je u to vrijeme bio vrlo popularan i nije neočekivano da su ga vjerojatno i različite političke opcije vabile. Međutim, kada se u to upetlja i poduzetnik koji ima vrlo veliku ulogu u seljenju iz državnog sektora i natrag, onda to ukazuje na političku spregu”, kazao je.
Sa svjedočenjem Rohatinskog dobili smo osobu koja nema problem govoriti o onome u čemu je sudjelovala, za razliku od većine prethodnih svjedočenja u kojem su dužnosnici govorili ‘ne znam’ o najvažnijim privatizacijama u zemlji, istaknuo je.
“Onda treba razmisliti za koga su građani glasali jer će ti ljudi koji su odlučivali o sudbinama svih doći pred povjerenstvo i govoriti da ne znaju, što je nedopustivo. Rohatinski je imao hrabrosti iznijeti čitav niz podataka i to treba cijeniti”, zaključio je Miljenić.
Podsjetimo, povjerenstvom predsjeda “bivši ministar iz Milanovićeve Kukuriku-vlade, Orsat Miljenić, zapamćen po predlaganju zakona “lex Perković”, kojim se htio staviti izvan hrvatskog i europskog pravnog sustava što predstavlja “udžbenički primjer višestrukog sukoba interesa”, kako je upozorio Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik stranke Neovisni za Hrvatsku.
Za vrijeme Miljenićeva mandata kada je bio na čelu Ministarstva pravosuđa 2013. došlo je do spornog zakona, nazvanog “Lex Perković”, zbog kojeg je Hrvatska dovedena na rub sankcija. U nijednoj pravnoj zemlji nakon takvog poteza osoba ne bi mogla biti na nekoj važnoj poziciji.
“Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reading upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem idućeg tjedna i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa”, rekla je tada glasnogovornica Europske Komisije Mina Andreeva kada ni nakon isteka roka Europska komisija nije primila odgovor hrvatskog Ministarstva pravosuđa vezano za Zakon o europskom uhidbenom nalogu (EUN) te je najavila da će Komisija zbog toga poduzeti mjere protiv Hrvatske.
Na tu izjavu reagirao je Miljenićev stranački kolega i predsjednik Vlade Zoran Milanović oštro osuđujući izjavu glasnogovornice Andreeve rekavši da je netočna, neargumentirana te da se na taj način ne razgovara niti s neprijateljem.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić i nakon toga u Dnevniku Nove TV ustvrdio je da “lex Perković” ne postoji, da pokretanje postupka protiv Hrvatske od Europske komisije nije ništa neobično te da se nada što skorijim promjenama Ustava, kojima bi se ukinula zastara u slučajevima politički motiviranih zločina.
Međutim, prijetnje iz Bruxellesa su se ostvarile i EK pokrenula je proceduru iz članka 39 protiv Hrvatske.
Sankcije protiv Hrvatske, zbog nepoštivanja propisa o Europskom uhidbenom nalogu, službeno su pokrenute i ostvarile su se smrzavanjem novca iz proračuna Europske unije koji je bio predviđen za pripremanje ulaska Hrvatske u Schengensku zonu.
Krajem rujna 2013. Hrvatska je postigla dogovor s Europskom komisijom, prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što je omogućilo prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, a Hrvatski je sabor mjesec dana kasnije s 83 glasa za, 28 protiv i osam suzdržanih, na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. ‘Lex Perković’.
Donošenje tzv. “Lex Perković” 2013. nanio je veliku štetu Hrvatskoj, ali i SDP-u, a jedan od gorljivih zagovornika spornog zakona bio je Osat Miljenić, tadašnji ministar pravosuđa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
