Na indeksu ekonomskih sloboda ispred Hrvatske su Slovenija, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo

Foto: Thinkstock

Američki konzervativni think-tank The Heritage Foundation objavio je indeks ekonomskih sloboda za 2020. godinu, a Hrvatska je na njemu zauzela 84. od 180 mjesta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pri tome je posebno poražavajući podatak da Hrvatska najgore stoji među susjednim zemljama. Tako je ispred Hrvatske, na ljestvici ekonomskih sloboda bolje rangirana Češka (23.) kao i Poljska (46.), Mađarska (62.), Slovenija (52.), Austrija (29.), Italija (74.).

Od Republike Hrvatske bolje stoje i gotovo sve zemlje Balkana osim Crne Gore. Susjedna BiH zauzela je 82. mjesto, Srbija 65., Kosovo 53., Albanija 57., Sjeverna Makedonija 41., Bugarska 36., Rumunjska 39., a Crna Gora se našla sedam mjesta iza Hrvatske, na 91. mjestu. Iako je Hrvatska napredovala za 0.8 bodova s obzirom na 2019. godinu, zauzela je 39. mjesto među 45 europskih zemalja.

Ispred Hrvatske napredovale su i zemlje poput Saudijske Arabije, Kuvajta, Omana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Prava privatnog vlasništva su dobro uspostavljena, ali postoje sukobljeni zahtjevi i pravne nejasnoće. Općenito se poštuje neovisnost suda. Iako su reforme u tijeku, ulagači se često suočavaju s problemima vezanim za dugotrajne sudske postupke, pravnu sigurnost, provođenje ugovora i sudsku učinkovitost. Prema Transparency Internationalu, korupcija u hrvatskom javnom sektoru smatra se raširenom i sve gorom”, navodi Heritage Foundation u svojoj analizi.

>Dr. sc. Andrej Grubišić: 11 mjera za reduciranje rizika ulaska u dugotrajnu recesiju i 4 stvari koje država ne bi trebala raditi

>(VIDEO) Dr. sc. Andrej Grubišić: ‘Ekonomija u realnim terminima danas nije ništa puno veća nego što je bila prije 10 godina’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Dr. sc. Andrej Grubišić o državnom financiranju udruga: ‘Pod egidom nacionalnog interesa prisiljeni smo na kolektivno financiranje’

“Najviša stopa poreza na dohodak iznosi 40 posto, a najviša stopa poreza na dobit smanjena je na 18 posto. Ostali porezi uključuju porez na dodanu vrijednost i trošarine. Ukupno porezno opterećenje iznosi 38,6 posto ukupnog domaćeg dohotka. U posljednje tri godine vladina potrošnja iznosila je 46,6 posto BDP-a, a proračunski suficiti iznosili su u prosjeku 0,2 posto BDP-a. Javni dug jednak je 73,9 posto BDP-a, navodi The Heritage Foundation u svojoj analizi.

Sveukupno regulatorno okruženje je opterećujuće i neučinkovito; struktura rješavanja sporova je slaba, a rastu reforme za poboljšanje poslovne klime. Migracije i starenje doveli su do nestašice radne snage u određenim zanimanjima., a strukturalna nezaposlenosti je velika”, zaključuje se u analizi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaključno, Hrvatska je najgoru ocjenu dobila glede efikasnosti pravosuđa, državne potrošnje, fiskalnog zdravlja i radne slobode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.