I vladajući i oporba hvalili su u petak u saborskoj raspravi o Konačnom prijedlogu zakona o knjižnicama i knjižničkoj djelatnosti predložena poboljšanja, nastala kao rezultat bure podignute u javnosti između dva saborska čitanja, a odnose se na uvjete izbora ravnatelja knjižnica ali i privatne knjižnice.
„Preciziramo obavljanje knjižničke djelatnosti kao javne službe bez obzira je li javni ili privatni osnivač. U dogovoru s knjižničarskom zajednicom došli smo do tog rješenja kao unaprjeđenja između dva zakonska čitanja”, izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak.
Dodatno je, rekao je, definirana i digitalna knjižnica.
Poljičak je pojasnio i tko po prijedlogu može biti ravnatelj javne knjižnice.
„Lako ga je izabrati u Zagrebu i gradovima srednje veličine, no u manjim gradovima nemate kompletnu osobu u smislu kompetencija sa stručnim knjižničarskim ispitom. Stoga smo pri rješenju da se kod prvog raspisa natječaja traže neophodne kompetencije i studij knjižničarstva, a ako se na ponovljeni natječaj ne javi takva osoba, uveli smo mogućnost da se tada može javiti osoba s visokim obrazovanjem bez insistiranja na području, uz uvjet da u tri godine mora položiti stručni knjižničarski ispit”, rekao je državni tajnik.
U raspravi su izneseni i zanimljivi podaci prema kojima imamo 1768 knjižnica s 4666 zaposlenih te 1.309.000 članova.
„U izradi zakona nije se dovoljno konzultiralo sa strukom pa je rasprava nakon prvog čitanja bila burna, no poučna i sada imamo posve drugačiji prijedlog zakona, a neke stvari su se bolje regulirale”, ustvrdila je SDP-ova Sabina Glasovac.
Pozdravila je i to što se precizirao pojam digitalnih knjižnica te učinjene izmjene kako bi se pokušala spriječiti zlouporaba zakona da na čelo knjižnica dolaze nestručne osobe.
„Pa se više neće dogoditi da tamo u nekom Slunju bude za ravnatelja imenovan vodoinstalater samo zato jer ima iskaznicu vladajuće stranke. Iskreno se nadam da do toga, po novopostavljenim kriterijima, više neće moći doći”, rekla je Glasovac.
„Jeste li isključili mogućnost da nestručni kadar preuzme vođenje knjižnicama”, pitala je SDSS-ova Dragana Jeckov, a Poljičak je ustvrdio kako je predloženo „brana bilo kakvom nestručnom radu knjižnica”.
Anku Mrak Taritaš zanimalo je pak postoje li zahtjevi za otvaranje privatnih knjižnica.
„Postoji mogućnost osnivanja knjižnica unutar privatnog učilišta, ali u drugom smislu nismo primijetili zainteresiranost. To sam se izrijekom raspitao i toga trenutno nema”, rekao joj je Poljičak.
„Priča o obveznom primjerku pokriva samo NSK, a ne dolazi u male knjižnice, otkupi koje provodi resorno Ministarstvo. Kako ćemo onda osigurati da ta knjiga dođe u sve hrvatske knjižnice. Teško ili nikako”, zamjerio je Goran Beus Richembergh (Glas).
