Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske odbijena je žalba nadležnog Ministarstva na presudu Upravnog suda u Zagrebu iz travnja 2021. godine o zahtjevu Ive Šegote i Mladena Kožića da ih se procijeni kao potencijalne posvajatelje djeteta povjerenog na skrb državi. Takvom odlukom ovaj homoseksualni stječe pravo za eventualni upis u Registar potencijalnih posvojitelja. To znači da je sud umjesto da donese meritornu odluku, slučaj ponovno vratio Centru za socijalnu skrb na postupanje, a po ovakvom rješenju CZSS može postupiti kako želi, u skladu sa svojim zakonskim ovlastima.
Predsjednik udruge Dugine obitelji Daniel Martinović tvrdi kako se zahvaljujući presudi “ne može diskriminirati na temelju seksualne diskriminacije, mogu vas odbiti na temelju nekih kriterija”, a Ministarstvo se više ne može žaliti na ovu odluku. Ono što nije spomenuo je da se protiv ove odluke može uložiti prijedlog Državnom odvjetništvu RH za podnošenje zahtjeva za preispitivanje zakonitosti ove odluke – o tome odlučuje Vrhovni sud, ustavna tužba Ustavnom sudu RH i/ili tužba Europskom sudu za ljudska prava.
HDZ/SDP-ov Ustavni sud zloupotrebljen za postizanje političko-lobističkih ciljeva
Životni partneri u Zakonu o udomiteljstvu nisu izrijekom navedeni kao mogući udomitelji, no Ustavni je sud nakon žalbe istospolnog para Šegota/Kožić prekoračio svoje ovlasti i naložio drugim sudovima i ostalim državnim tijelima da homoseksualnim parovima omoguće stjecanje statusa udomitelja.
Ustavni sud je po primljenoj tužbi trebao ocijeniti ustavnost Zakona o udomiteljstvu, no istovremeno je početkom veljače ove godine potvrdio da je navedeni zakon u skladu s Ustavom i dao nalog da ga se tumači suprotno onome što u njemu stoji, izašavši tako iz svojih okvira, točnije preuzimajući ulogu zakonodavca. Odluka Ustavnog suda nije donesena jednoglasno (četiri su suca, od njih trinaest, bila protiv) te je dio ustavnih sudaca u izdvojenom mišljenju kritizirao nepotrebni zakonodavni aktivizam Ustavnog suda.
Tko su Šegota i Kožić?
U kampanji za omogućavanje udomljavanja, mediji su homoseksualni par, Ivu Šegotu i Mladena Kožića, javnosti predstavili kao 37-godišnjeg molekularnog biologa i 39-godišnjeg sociologa-istraživača tržišta, koji su žrtve sustava koji im ne dozvoljava udomljavanje, dok su prešutjeli njihovu pozadinu kao LGBT aktivista, mrežu udruga koje ih podupiru – a velikim su dijelom te udruge bile dio platforme koja je glasala protiv braka kao zajednice žene i muškarca, na referendumu o braku. Mainstream mediji u izvještavanju bez ikakvog propitivanja prenose sve izjave homoseksualnog para i njihovih odvjetnika kao točne, a hrvatska javnost argumente protiv udomljavanja i posvajanja djece od strane homoseksualnih parova može čuti i čitati jedino na društvenim mrežama i u brojnim komentarima ispod jednostranih medijskih objava.
Više o Šegoti i Kožiću čitajte ovdje:
Tko su Ivo Šegota i Mladen Kožić i koje udruge i stranke stoje iza njih?
Neuspio pokušaj posvajanja djeteta
Iako kao homoseksualni par ne mogu začeti dijete, Šegota i Kožić navode kako žele postati roditelji. “Uvijek je pitanje je li želja čovjeka da se ostvari i kao roditelj motivirana altruističnim, ili egoističnim motivima, no vjerujem da je istina negdje u sredini. Bilo bi licemjerno ne reći da se, osim što želimo pomoći djeci, želimo i mi realizirati kao roditelji”, ispričao je Mladen Kožić.
U 2016. pokušali su steći status posvojitelja, ali su odbijeni od CZSS-a jer Obiteljski zakon ne predviđa istospolne parove kao posvojitelje, za što su tužili Republiku Hrvatsku za diskriminaciju. „Ta tužba još nije riješena, ali se nadamo kako će i po tom pitanju 2020. biti naša sretna godina”, komentirao je Šegota.
Lobiranje za promjenu Zakona o udomiteljstvu i ustavna tužba
Šegota i Kožić su kao homoseksualni par prvi put izašli u javnost u 2018. povodom donošenja novog Zakona o udomiteljstvu. Tada su u otvorenom pismu prozvali premijera i tadašnju ministricu Murganić u vezi novog Zakona. “Ozakonili ste svoje strahove” i “strahom ispunili javni prostor”, pisali su, jer novi Zakon ne predviđa životne partnere kao udomitelje. Tvrde da je novim Zakonom djeci u domovima onemogućen “pristup najvećem mogućem broju potencijalnih kvalificiranih udomitelja”, iako su se, koliko je do sada javno poznato, za stjecanje statusa udomitelja javila 3 homoseksualna para. Večernji je intervjuirao tri homoseksualna para koji u Hrvatskoj žele udomiti djecu, od kojih su tri osobe LGBT aktivisti, jedna osoba je imala tek 19 godina, a u Hrvatskoj od 2014. do kraja lipnja 2019. ima svega 312 sklopljenih životnih partnerstava.
Neuspio pokušaj udomljavanja djeteta
Jedan od tri homoseksualna para koji su podnijeli zahtjev za udomiteljstvom su Šegota i Kožić.
U svojoj javnoj komunikaciji naglašavaju da su imućni, pa tako grade kuću s bazenom u Svetoj Nedjelji. Na pitanje Jelene Veljače za Jutarnji: “Ajmo maštati. Što kad biste sad dobili rješenje da vam je odobreno udomljavanje troje djece? Gdje biste živjeli?”, Šegota je rekao da grade kuću u Svetoj Nedjelji, “baš iz tog razloga”, dok Kožić kaže da će “biti gotova u rujnu”.
“Imam najbolje godine, živim u urbanoj sredini, visoko sam obrazovan, situiran… Upadam u idealan prozor udomitelja”, iznio je za RTL Direkt Ivo Šegota svoje viđenje zašto bi njemu i njegovom partneru trebalo omogućiti udomljavanje djeteta, iako su već dva puta odbijeni od strane Centra za socijalnu skrb, jer je Zakon o udomiteljstvu, nakon opsežne javne rasprave, vrlo jasno iskazao da istospolni parovi ne mogu udomljavati djecu. Osim toga, da parafraziramo Grdovića, nije u šoldima, situiranosti i visokom obrazovanju sve. Šegota zanemaruje znanstvena istraživanja koja pokazuju da je u najboljem interesu djeteta i ključno za njegov razvoj da ga odgajaju njegova majka i otac ili zajednica koja im je najsličinija, a ako to nije moguće, zajednica provjerene društvene skrbi.
Za svoj aktivizam i presudu Upravnog suda Šegota i Kožić dobili su u 2019. titulu počasne “lezbijke godine”, koju dodjeljuje LGBT udruga Zbeletron.
Ustavni sud na sebe preuzeo ulogu zakonodavca
Kožić i Šegota su u ispred udruge Dugine obitelji podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu, što su učinili i zastupnici SDP-a, zajedno s SDSS-ovcem Borisom Miloševićem i manjinskim Furijom Radinom, te HNS, aktivist Kristijan Grđan i Ivan Zidarević iz Europske civilne inicijative Zagreb.
Svojom odlukom iz 2020. Ustavni sud narušio je trodiobu državne vlasti ignorirajući volju zakonodavca, preuzeo je ulogu Hrvatskog sabora i Vrhovnog suda, te bez javne rasprave nametnuo svjetonazorska stajališta protivna velikoj većini hrvatskog naroda.
Prilikom glasovanja devet ustavnih sudaca bilo je za, a četiri protiv ove odluke. Dvoje je smatralo da nema diskriminacije, a dvoje su smatrali da treba Zakon poslati u Sabor. Ustavni suci koji odluku nisu podržali, objavili su svoja izdvojena mišljenja.
Izdvojena mišljenja obrazložili su suci Branko Brkić, Miroslav Šumanović, Rajko Mlinarić, a izdvojeno podupiruće mišljenje zajednički su napisali Lovorka Kušan i Goran Selanec.
Kako je izabran sadašnji sastav Ustavnog suda?
U lipnju 2016. na dužnost je stupilo desetero ustavnih sudaca, a još tri ustavna suca izabrana su odlukom Hrvatskog Sabora 11. listopada 2017., među njima i predsjednik Ustavnog suda dr. sc. Miroslav Šeparović.
Iz kvote HDZ-a i Mosta 2016. imenovani su Davorin Mlakar, Snježana Bagić, Miroslav Šumanović, Mario Jelušić i Branko Brkić.
Iz kvote tadašnje oporbe, SDP-ove koalicije, Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Andrej Abramović. Javnost ih, međutim, izuzmemo li one politički eksponirane među njima, poput Ingrid Antičević Marinović, Josipa Leke ili Davorina Mlakara, slabo poznaje.
Nakon godine dana izabrana su još tri suca, Mato Arlović, Goran Selanec i Miroslav Šeparović, kao rezultat političke trgovine HDZ-a i SDP-a.
>Selanec vjerno predstavlja SDP, koga predstavljaju Arlović i Šeparović?
>Novi ustavni sudac – po mjeri HDZ-a – najavljuje izjednačavanje istospolne veze sa brakom!
> SDP-ov kandidat za Ustavnog suca izgubio posao na Pravnom fakultetu jer nije doktorirao na vrijeme
Prilikom izbora trojice sudaca Mostovi su zastupnici tada u znak prosvjeda napustili sabornicu, izloživši prije toga zašto smatraju način izbora sudaca Ustavnog suda lošim.
Dr. Markić: Umjesto da Zakon vratI u Sabor, Ustavni sud preuzeo ulogu zakonodavca
“Ustavni sud je kao političko tijelo HDZ-a i SDP-a prekoračio svoje ovlasti i donio odluku štetnu za djecu bez roditelja i za demokraciju u Hrvatskoj. Ova je odluka Ustavnog suda vrlo opasna i za demokraciju, jer je Ustavni sud – umjesto da je Zakon o udomiteljstvu, ako ga smatra protuustavnim, ukinuo i vratio u Sabor na ponovnu proceduru koja bi opet uključila javnu i znanstvenu raspravu – jednostavno na sebe preuzeo ulogu zakonodavca“, upozorila je tada dr. Željka Markić, izvršna udruge U ime obitelji komentirajući ocjenu Ustavnog suda vezano uz Zakon o udomiteljstvu.
Djeca bez roditeljske skrbi, jedna od najranjivijih skupina djece u Hrvatskoj tako su postala predmet pravne bitke koju LGBT aktivisti vode za udomljavanje, a onda i posvajanje djece u Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
