Ustavni sud danas je na zatvorenoj sjednici ponovno izabrao Miroslava Šeparovića za predsjednika Ustavnog suda.
Šeparović je nizom odluka Ustavnog suda, dok mu je on na čelu, doveo u pitanje njegovu neovisnost i političku usuglašenost HDZ-a i SDP-a u odabiru sudaca i u funkcioniranju Ustavnog suda kao parapolitičkog tijela, a ne kao jamca zaštite Ustava RH i prava svih građana zajamčenih Ustavom.
Zatvorena sjednica
Glasovanje novog predsjednika bilo je tajno, suci su na zatvorenoj sjednici dali Šeparoviću još jedan mandat. Za odabir novog predsjednika ili predsjednice nužna je većina glasova, točnije sedam glasova tijela koje broji 13 članova koje je Šeparović i dobio.
Prisjetimo se, HDZ-ov kadar prvi je put za suca Ustavnog suda izabran 2009., za predsjednika Ustavnog suda 2016. i ponovno reizabran 2017. godine.
> Što je poznato o predsjedniku Ustavnog suda Šeparoviću i kumskim vezama sa Šeksom i Bačićem?
Predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske
Šeparović je diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. godine, Pravosudni ispit položio 1983., a javnobilježnički 1994. godine. Znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja građanskog prava i obiteljsko pravnih znanosti stekao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2013. obranivši disertaciju pod nazivom “Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske”.
Sudac Općinskog suda u Zagrebu bio je od 1986. do 1989. U Ministarstvu pravosuđa zaposlen od 1989. na poslovima savjetnika u Upravi za imovinskopravne poslove, višeg savjetnika, načelnika Odjela, direktora Uprave, zamjenika ministra, a od 1995. do 1998. obavlja dužnost ministra pravosuđa. U tom razdoblju sudjelovao je u izradi i provođenju propisa iz građanskopravnog područja, pravosudnog sustava i reforme kaznenog zakonodavstva. Dužnost ravnatelja Hrvatske izvještajne službe i zamjenika predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost obavlja od 1998. do 1999. Od siječnja 2000. upisan je u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore te od 2005. osnivač Odvjetničkog društva Šeparović i Partneri sa sjedištem u Zagrebu. Bio je član Odvjetničke komore osnovane pri Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, na kojem Sudu je jedno vrijeme bio branitelj, Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija te vanjski član Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora.
Odlikovan je Redom hrvatskog trolista, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Spomen medaljom Vukovar i Redom kneza Branimira s ogrlicom.
Praksa slanja protuustavnog Zakona na doradu u Sabor
Ustavni je sud pod njegovim vodstvom, unatoč zakonu, samoinicijativno odobrio istospolnom parovima sudjelovanje u procesu udomljavanja djece u Hrvatskoj. Spomenuta odluka suda protiv je interesa i dobrobiti djece i uveo u hrvatski pravni sustav ‘pravo’ istospolnih partnera na zajedničko udomljavanje djeteta.
Kada je riječ o odluci Ustavnog suda glede Zakona o udomiteljstvu u četiri suca USUD-a, odluku je kritizirala i predsjednica udruge U ime obitelji dr. Željka Markić koja je za Narod.hr istaknula: “Ustavni sud je kao političko tijelo HDZ-a i SDP-a prekoračio svoje ovlasti i donio odluku štetnu za djecu bez roditelja i za demokraciju u Hrvatskoj. Ova je odluka Ustavnog suda vrlo opasna i za demokraciju, jer je Ustavni sud – umjesto da je Zakon o udomiteljstvu, ako ga smatra protuustavnim, ukinuo i vratio u Sabor na ponovnu proceduru koja bi opet uključila javnu i znanstvenu raspravu – jednostavno na sebe preuzeo ulogu zakonodavca“.
> Tko su Ivo Šegota i Mladen Kožić i koje udruge i stranke stoje iza njih?
> Dr. sc. Mato Palić: “Osobe u životnom partnerstvu ne mogu biti udomitelji”
> Centar za socijalnu skrb odbio homoseksualni par – u interesu djeteta i u skladu sa zakonom
“Odlukom kojom dopušta istospolnom paru/parovima sudjelovanje u procesu udomljavanja djece u Hrvatskoj, Ustavni sud je djelovao protupravno. To se prije svega odnosi na Zakon o udomiteljstvu protiv čijih je odredaba djelovao, premda nije naložio njegovo ukidanje i donošenje novog zakona”, komentirali su iz udruge Vigilare.
“Tjerati” sudove i upravu da izravno primjenjuju apstraktna načela u interpretativnoj verziji ustavnog suda, a da ignoriraju zakonsku odredbu suprotnu toj verziji predstavlja “rješenje” koje je već samo po sebi izvor problema s gledišta načela vladavine prava”
“Time – umjesto da zakon kao protuustavan ukine – zaposjeda ovlasti legislative u smislu donošenja općih imperativnih naloga za postupanje u neodređenom broju budućih slučajeva koji će se pojaviti pred upravnim i sudbenim tijelima. To je definitivno ustavnosudski hiperaktivizam koji drastično nadilazi propisane ovlasti Ustavnog suda i narušava diobu vlasti i vladavinu prava jer se svodi na naloge da se zakon primjenjuje na contra legem način”, upozorio je u izdvojenom mišljenju sudac Ustavnog suda Miroslav Šumanović.
Protiv ZDS-a
Tijekom rasprave o spomeniku poginulim hrvatskim braniteljima, pripadnicima HOS-a, u Jasenovcu, Šeparović je ustvrdio kako „ploči s pozdravom ‘Za dom spremni’ u Jasenovcu nije mjesto. To je simbol stradanja žrtava ustaškog režima.“
Srozavanje ugleda Ustavnog suda
Ustavni sud još je nekim aktivnostima ozbiljno srozao već narušeni ugled ove institucije.
Političkom odlukom odbacio je zahtjev GI Narod odlučuje za ocjenu ustavnosti Zaključka Sabora o neraspisivanju referenduma donesenog 15. veljače, pravdajući tu odluku nepravodobnošću podnesenog zahtjeva.
U srpnju je pak odlučio da se “prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru moraju unaprijediti“. Nakon što je Gradsko vijeće Vukovara sredinom listopada objavilo zaključak u kojem stoji da se nisu se stekli uvjeti za ravnopravnu uporabu dvojezičnosti i ćirilice u Vukovaru oglasio se predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
“Očekujemo da se odluka Ustavnog suda poštuje i da Vlada osigura njezino provođenje”, ustvrdio je Šeparović iako su iz Vukovara poručili da se nisu stekli uvjeti, a demografi upozoravaju da je u popis stanovništva u Vukovaru uneseno i “fiktivno stanovništvo”, te da udio Srba u stvarnosti nije veći od četvrtine.
Ti su potezi Ustavnog suda zapravo u skladu sa željama aktualne HDZ-ove Vlade Andreja Plenkovića skrojene političkom trgovinom s partnerima od HNS-a do SDSS-a pa uključuje i njihove želje zbog opstanka na vlasti. A jedna od želja Plenkovićevog partnera SDSS-a je – ravnopravna uporaba srpskoga jezika i ćirilice u Vukovaru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
