Plenković tvrdi: Zadatak u 2023. je ubrzanje konstrukcijske obnove i zamjenske kuće

Vlada je izdvojila dvije milijarde kuna za interventne mjere i potporu ljudima na Banovini uz sve aktivnosti koje se odnose na samu obnovu nakon potresa, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.

> Proces samoobnove ne pomiče se gotovo nikud, priznali su nam: ‘Do sada nije isplaćen niti jedan predujam’

> Muka na Banovini: Pogledajte kako dvije godine od potresa izgleda centar Petrinje

– Otkad je zatreslo na Banovini prije dvije godine u 12.19 tih 20 sekundi, uvijek je na sjednici Vlade prva točka izvješće potpredsjednika Vlade o tome što se napravilo na potresom pogođenim područjima i moram priznati da ja u ove dvije godine nisam čula kako Vlada namjerava ubrzati proces obnove. I Vlada i premijer znaju da je to najveći problem u radu ove Vlade i stoga najavljuju da će se u 2023. upravo najviše na to fokusirati, izvijestila je u podnevnom Dnevniku novinarka HRT-a.

Govoreći o obnovi nakon potresa, Plenković je rekao da se to može podijeliti na dva segmenta – onaj s kojim je Vlada zadovoljna i onaj s kojima nije zadovoljna.

– Dio s kojim smo zadovoljni odnosi se na nekonstrukcijsku obnovu, ubrzanu izgradnju višestambenih zgrada. Veliki broj ljudi sada opet živi u normalnim uvjetima. Kada se završe prve višestambene zgrade, npr. u Petrinji je to oko 130 stanova koji bi trebali biti gotovi ovoga ljeta, riješit će se jedan veliki broj ljudi koji su trenutačno u privremenom smještaju, rekao je Plenković.

>Više od 4.000 stanovnika Banovine drugi Božić zaredom dočekalo u kontejnerima

– Nakon potresa smo ponudili ljudima da idu u normalan smještaj. Tada je bilo na raspolaganju i hotela i drugih mogućnosti smještaja. No jedan dio ljudi odabrao je ostati blizu svojim kućama, dodao je.

Plenković: Potrebno je ubrzati konstrukcijsku obnovu

– Ono što nije dobro i čega smo svi svjesni je brzina konstrukcijske obnove i izgradnja zamjenskih kuća. To je jedna od temeljnih zadaća za 2023. godinu, da se ubrza taj segment obnove, izjavio je premijer Plenković.

Vlada će danas na sjednici donijeti odluku koja se odnosi na za financijsku pomoć Gradu Petrinji u iznosu od 37 milijuna kuna te 13 milijuna kuna za Sisačko-moslavačku županiju, koji su vezani za namirivanje troškova u postpotresnoj obnovi.

– Aktivnost u 2023. glede obnove fokusirat će se i na područje Zagreba i provedbu sredstava iz Fonda solidarnosti za koje smo u ovoj godini iza nas osigurali da je rok za njihovo korištenje godinu dana dulji zbog objektivnih okolnosti, i tu se stvari ubrzavaju i dinamiziraju, najavio je Plenković.

>Biskupi Košić i Živković blagoslovili pet novih kuća za višečlane obitelji na Banovini

>Vlada objavila poraznu statistiku: Od petrinjskog potresa na Banovini sagrađene tek četiri kuće

> Baka preminule bebe iz kontejnerskog naselja u Petrinji: ‘Tek se sad ispostavilo da ima 14 praznih kuća’

U potresu je smrtno stradalo osam osoba, oštećeno je više od 40.000 objekata, uz štetu od preko 40 milijardi kuna.

Podsjetio je da je početkom tjedna održan sastanak u Čakovcu sa županima sjevernih županija kroz razvojni sporazum za sjever Hrvatske u vrijednosti od 15 mlrd. kuna.

Rekao je i da je ovoga tjedna održan sastanak s HNS-om BiH, da je Borjana Krišto izabrana za predsjedavajuću Vijeća ministara u Bosni i Hercegovini te da se veseli suradnji.

Uvođenje eura i ulazak u schengensko područje

Osvrnuvši se na uvođenje eura, rekao je da je sve razrađeno korak po korak.

– Prema riječima čelnika bankarskog sustava, sve je spremno za veliki korak i Hrvatska će postati 20. članica europodručja. To je ogromno, veliko postignuće, rekao je Plenković i dodao da je to projekt na kojemu je Vlada sustavno radila od 2017.

Podsjetio je i da Hrvatska 1. siječnja ulazi u Schengen i dodao da je sve vezano za ulazak u Schengen učinjeno u posljednjih šest godina, u mandatima njegove Vlade.

– Obilježit ćemo oba događaja. Ministar Primorac i guverner Vujčić na bankomatima će uzeti eure, Božinović će na Bregani biti sa slovenskim kolegama, Grlić Radman s predstavnicima mađarskih vlasti na Goričanu, a u nedjelju tijekom dana u Hrvatsku će u posjet doći predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, rekao je Plenković.

Za ublažavanje posljedica energetske i prehrambene krize 27 mlrd. kuna

Premijer je istaknuo i da je ova godina bila izazovna. Smatra da su učinjeni golemi iskoraci pravodobnim intervencijama. Donesen je paket s ukupno 27 mlrd. kuna kako bi se ublažile posljedice energetske i prehrambene krize te inflatornog pritiska. Limitirani su troškovi plina, struje i naftnih derivata.

– Dali smo direktne potpore našim umirovljenicima, svima onima koji su primatelji različitih naknada socijalne pomoći, nezaposlenima, osobama s invaliditetom, svima koji primaju dječji doplatak itd.

Plenković je rekao i da su globalne okolnosti promijenjene ruskom agresijom na Ukrajinu. Tada je još uvijek, a i sada, trajala COVID pandemija.

– U tim isprepletenim krizama pronašli smo rješenja. U vanjskopolitičkom smislu smo bili principijelni, na crti hrvatskih nacionalnih interesa i vodili politiku iza koje ćemo moći stati danas, sutra, za 10-15-20 godina. Nećemo se kao dio opozicije sramiti svojih odabira i stavova, kao što su oni to učinili prošloga tjedna u Hrvatskom saboru, ne glasavši za sudjelovanje Hrvatske u misiji vojne pomoći Ukrajini, rekao je Plenković.

Plenković: Rekordni broj zaposlenih, rast plaća…

Spomenuo je i da je Pelješki most realiziran u njegova dva mandata.

Ovo je i godina u kojoj Hrvatska ima, u povijesti gledano, najviši, kako kaže, investicijski kreditni rejting po sve tri svjetske agencije.

– U Hrvatskoj je ove godine dosegnut rekordni broj zaposlenih, značaj rast plaća, rast minimalnih plaća, rast socijalnih naknada, rast osnovice mirovina, rekao je premijer među ostalim te da će 2023. početi s rastom minimalnih bruto plaća.

U iznosu od 1,33 eura po danu financirat će se, odnosno sufinancirati prehrana osnovnoškolaca, a odluku o tome donijela je Vlada na sjednici. Također, donijela je i odluku o nastavku financiranja pilot-projekta besplatnog javnog željezničkog prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola.

Odluku o kriterijima i načinu financiranja, odnosno sufinanciranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola za drugo polugodište školske godine 2022./2023., Vlada je donijela temeljem nedavne dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojom su utvrđena mjerila i kriteriji za ostvarivanje prava na financiranje, odnosno sufinanciranje prehrane učenika osnovnih škola.

Vlada je donijela Uredbu o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije, kojom se ograničava prihod od prodaje električne energije na 180 eura po megavatsatu (MWh), a za prihode iznad te granice određuje se uplata u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Uredba se naslanja na uredbu Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. EU je odredio gornju granicu tržišnih prihoda od 180 eura po megavatsatu kao jedinstvenu gornju granicu u cijeloj Europskoj uniji, kako bi očuvao standard građana i funkcioniranje gospodarstva te zaštitio od previsokih cijena.