Plenković u BiH: “Potrebna je reforma izbornog zakona najkasnije do izbora u svibnju iduće godine”

“Vjerujte, snažnijeg većeg prijatelja, odvjetnika, zagovaratelja na razini Europske unije od Hrvatske Bosna i Hercegovina nema. Šaljem poruku o cjelovitosti Bosne i Hercegovine i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda”, poručio je premijer Andrej Plenković, danas tijekom posjeta BiH.

“Bosna i Hercegovina i Hrvatska imaju dobre i gospodarske i političke odnose. Ti se odnosi razvijaju iz godine u godinu uz sve pokušaje nekih pojedinaca, izjava i nastupa da sliku o odnosima Hrvatske i BiH predstave na neki drugi način”, rekao je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Posjet hrvatskog premijera događa se u trenutku velike unutarnjopolitičke krize u BiH potaknute pokušajima vlasti Republike Srpske da taj entitet izdvoje iz ustavno-pravnog poretka države, javlja HRT.

“Hrvatska ne želi vidjeti nikakve separatističke tendencije”

– Hrvatska ne želi vidjeti nikakve separatističke ni secesionističke tendencije unutar BiH. Želimo da država dobro funkcionira, to je naša pozicija stalna. Ali isto tako želimo da se poštuje Daytonski okvir ustava koji je nastao u vrlo teškim okolnostima nakon agresije i rata i koji je u tom trenutku bio kompromis svih strana, kaže Plenković.

Jedna je od ključnih odrednica Daytona, ističe Plenković, jednakopravna zastupljenost svih triju konstitutivnih naroda u vladajućim institucijama, što u praksi nije slučaj jer se Hrvate godinama preglasava. Potrebna je stoga, kaže, reforma izbornog zakona najkasnije do izbora u svibnju iduće godine.

“Na temelju dogovora koji će omogućiti da svi narodi budu legitimno zastupljeni u institucijama BiH i tu apostrofiram položaj hrvatskoga naroda jer nismo zadovoljni s praksom od 2006. koja u konačnici predstavlja određene poteškoće u normalnom funkcioniranju i institucionalnim odnosima između Hrvatske i BiH”, dodaje predsjednik Vlade RH.

“U BiH treba postojati izborno zakonodavstvo u kojem će se svi narodi osjećati komotno i sigurno i u prilici birati svoje legitimne predstavnike, a ne da im netko drugi bira njihove predstavnike”, kaže predsjedatelj Vijeća ministara BiH.

Zajednička gradnja mosta, te spajanje plinskih mreža

Naglasak tijekom sastanka bio je i na jačanju gospodarskih odnosa, a kao primjer uspješne prekogranične suradnje Tegeltija je istaknuo dovršetak izgradnje mosta na Svilaju, na koridoru 5c.

“Tu smo pri kraju dovršetka izgradnje mosta kojeg zajednički gradimo u Gradišci. Potpisali smo sporazume oko zajedničke rekonstrukcije svih mostova koji povezuju Hrvatsku i BiH”, ističe Tegeltija.

“Hrvatska je maksimalno spremna povećati gospodarsku suradnju i trgovinsku razmjenu s BiH, riješiti sva infrastrukturna pitanja kvalitetnije prometne povezanosti i naravno povećati suradnju u području energetike”, naglašava Plenković.

Zbog energetskog povezivanja u planu je spajanje plinskih mreža dviju država južnom konekcijom preko Zagvozda prema Posušju, čime se otvara mogućnost opskrbe BiH preko LNG terminala na otoku Krku.

“BiH je zainteresirana da ima diverzifikaciju u snabdijavanju plinom, da ima istočnu i južnu konekciju. Hrvatska je tu mnogo doprinjela”, kaže predsjedatelj Vijeća ministara BiH.

Plenković o Milanoviću

Premijer je u Sarajevu odgovorio na pitanje o izjavi predsjednika Milanovića o Srebrenici koja je izazvala buru negativnih reakcija u BiH.

– Ja čak smatram da je predsjednik Milanović uspio pojasniti ono što je htio reći. Nekada te formulacije jako brzo dobiju određeni spin u medijima. Međutim vidjeli ste neke njegove ranije izjave gdje on oko Srebrenice i genocida nije imao nikakvih dilema, poručio je Plenković.

Tijekom sastanka s predstavnicima obaju domova parlamentarne skupštine BiH naglasak je ponovno bio na političkoj situaciji u zemlji i reformi izbornog zakona.

– Moj je dojam da su danas svi akteri svjesni situacije, svjesni su da ovako kako je sada nije korisno ni konstruktivno ni za narod u Bosni i Hercegovini, ističe predsjednik Vlade RH.

Premijer je tijekom dana položio vijenac na mostu Suade i Olge u čast prvim žrtvama opsade Sarajeva, a susreo se i s islamskim, pravoslavnim i katoličkim vjerskim čelnicima, te s predstavnicima hrvatskog kulturnog društva Napredak.

Neizborna godina kao prostor za dogovor partnera

Službeni posjet premijera Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini, koju smatra prijateljskom i partnerskom državom, održao se u razdoblju u kojemu je ta zemlja suočena s najvećom unutarnjo-političkom krizom nakon rata. Na dan kada je stigla i oštra osuda Visokog predstavnika Christiana Schmidta najnovijih odluka parlamenta Republike Srpske kojima se krši Daytonski sporazum i ugrožava mir u BiH.

Premijer Andrej Plenković kasno poslijepodne u Mostaru je razgovarao s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH. Nakon sastanka premijer Plenković je istaknuo je da je bilo važno čuti od predstavnika različitih političkih stranaka snažnu poruku konsenzusa oko glavnog političkog pitanja za Hrvate u BiH.

Hrvatsku se gleda kao nekoga tko na razini institucija EU-a ima dodanu vrijednost i dodano znanje. Praktično dnevni kontakt i zato je naša uloga u pojedinim trenucima i uloga dodatnoga pojašnjenja. Mislim da trebamo tražiti rješenje koje će biti uključivo, a koje neće eliminirati postavke ustavne arhitekture onakve kakvu BiH ima već 26 godina, rekao je premijer u Mostaru.

“Želimo da se riješi ta jedna anomalija koja postoji od 2006. i muči Hrvate u BiH”, istaknuo je.

Govoreći o izmjenama izbornog zakonodavstva Dragan Čović je rekao da ova godina kao neizborna je prostor za dogovor partnera.
“Naravno iduća godina je otvorena tri-četiri mjeseca do raspisivanja izbora oko promjena u parlamentu onog što bi se dogovorilo. Mi imamo pregovarački proces zakazan za 17. – 20. prosinca, četiri dana gdje bismo u kontinuitetu trebali razgovarati da riješimo pitanje legitimnog predstavljanja i u Domovima naroda i u Predsjedništvu i smatram da postoji realna mogućnost partnera da se oko toga dogovorimo. To je prije svega prevažno i za odnose u Federaciji BiH i za samu BiH, naravno, nije problem da u siječnju i veljači u parlamentu raspravljamo i sa svim drugim strankama, slično kako smo radili i za grad Mostar” – dogovorili smo stvari, potpisali, onda smo išli u parlament, rekao je Čović.

Posredovanje Amerikanaca i EU

“Pregovori o reformi izbornog zakona odigravaju se uz posredovanje posebnog američkog izaslanika Matthewa Palmera i ravnateljice pri službi za vanjske poslove EU-a Angeline Eichhorst. Bošnjačka strana pokušala je progurati prijedlog izbora bez etničkog prefiksa čime bi zapravo ponovno bilo omogućeno preglasavanje Hrvata samo što to više ne bi bilo toliko očito. Takvo rješenje, naravno, nije prihvatljivo hrvatskoj strani.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako Hrvati moraju moći izabrati svoje predstavnike tamo gdje je to definirao Ustav, a to je Dom naroda i predsjedništvo BiH. On je nedavno rekao kako će njegova stranka bojkotirati izbore ako se ne postigne dogovor o izbornim pravilima koja će zajamčiti Hrvatima da mogu izabrati svojeg predstavnika u Predsjedništvo. No Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, rekao je pak kako stranke u BiH ne trebaju razmišljati o bojkotu izbora kao o bilo kakvom rješenju te kako mu se ne dopada prijetnja mostarizacijom. No, istaknuo je kako ima naznaka da je konačno rješenje o promjeni izbornoga zakona na vidiku, javlja HRT.

– Premijer Plenković čim je došao u Mostar u večernjim satima položio je cvijeće i zapalio svijeće na središnje spomen obilježje svim poginulim pripadnicima HVO-a. Nakon toga ga je u sjedištu Hrvatskog narodnog sabora BiH dočekao predsjednik Sabora i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sa suradnicima. Održan je sastanak s HDZ-om i svim ostalim strankama okupljenim oko Hrvatskog narodnog sabora kao i s akademskom zajednicom, predstavnicima sveučilišta, sveučilišno-kliničke bolnice i predstavnicima drugih važnih institucija Hrvata u BiH koje su stacionirane u Mostaru. Na stolu su razne teme, među ostalima i ona najvažnija – izmjene izbornog zakona i na koji način Hrvati mogu izboriti svoje ustavno pravo na jednakopravnost i na legitimno predstavljanje na idućim izborima.