Plenkovićev poraz: Na liste morao staviti ljude protiv kojih se borio 4 godine

andrej plenković liste
Foto: Fah

Nakon što su hrvatski birači kaznili Plenkovićevo klizanje u lijevo na europskim izborima, za koje je istaknuo njemu odane stranačke kandidate te su prva mjesta zauzeli ljudi koji su na ovaj ili onaj način podržali ratifikaciju Istanbulske konvencije, ovaj put liste je ojačao imenima za koje se nada da će privući glasove svojih nekadašnjih birača – time zapravo priznajući poraz svoje politike, jer na liste idu ljudi protiv koji se borio za vrijeme svog mandata.

> Šeks o stavljanju Plenkovićevih oponenata na listu: ‘Vrhovno načelo je da stranka stavlja na liste one ljude koji mogu privući birače’

> Koga Plenković dodaje na liste, a koga se Bernardić rješava?

“Andrej Plenković vodi jednu politiku uključivosti pa i one koji su bili protiv njega ili na uvjetno rečeno drugoj strani, nastoji ih uključiti pa je to učinio i sa Stevom Culejom, a to je učinjeno i sa Mirom Kovačem. To su ljudi koji imaju određeni ugled i rejting i u stranačkom, ali i u drugom dijelu biračkog tijela. Kao što Stevo Culej ima veliki ugled među braniteljskom populacijom, to je pragmatični razlog da on sa svojim ulaženjem doprinese da taj dio biračkog tijela glasuje i za HDZ”, priznaje HDZ-ov Vladimir Šeks.

“Bilo koja stranka u bilo kojim izborima mora voditi primarno računa i da je vrhovno načelo da stavlja na liste one ljude koji mogu povući, koji mogu privući birače kao magnet jedan da glasaju za određenu stranku. To rade i sve druge stranke. Pobjeda je vrhovni imperativ politike”, tvrdi sada Šeks, čiji je posinak Karlo Ressler lani bio nositelj HDZ-ove liste za europske izbore, te je upravo na tim izborima HDZ zahvaljujući Plenkovićevim potezima i kadroviranju doživio fijasko.

Plenković tvrdi kako su Miro Kovač, Božidar Kalmeta i Stevo Culej na izbornim listama zbog uključivosti. Sva trojica naći će se na 14. mjestu u svojim županijama, pa tako i Kovač, njegov ne tako davni oponent na unutarstranačkim izborima.

“Mi smo se na to odlučili bez obzira na unutarstranačke izbore, željeli smo pokazati uključivost. Ovi izbori za HDZ moraju značiti sinergiju. S ovakvim potezima šaljemo poruke i onim biračima koji su naši članovi, a koji su možda na zadnjim izborima glasovali za nekog drugog”, ustvrdio je Plenković.

Uz njih se na listama nalaze i bivši ministar Davor Ivo Stier u 7. izbornoj jedinici, te legenda obrane Vukovara Ante Deur, bivši savjetnik predsjednice Grabar-Kitarović, u 2. izbornoj jedinici.

Stevo Culej, HDZ-ov saborski zastupnik i ratni dozapovjednik specijalne policije, cijelo vrijeme bio je izrazito nezadovoljan koalicijom HDZ-a i SDSS-a, te je redovito isticao da je SDSS trebalo izbaciti iz koalicije, a predsjednika te stranke, Milorada Pupovca, otvoreno pitati o njegovoj ulozi u prikrivanju smrti dr. Ivana Šretera. Također još od 2016. traži da se donese zakon o spomeničkoj baštini i da se sramotni spomenici uklone iz javnog vidokruga, poput spomenika Vukašinu Šoškočaninu, glavnom organizatoru zločina u Borovu Selu gdje ga se veliča kao junaka. “Od mojih zastupničkih pitanja, samo prema ministru Bošnjakoviću – šest je neodgovorenih. Ono što sam prijavljivao i za Milorada Pupovca i za dr. Šretera i sve one dokumente koje sam pribavio, sve stoji u ladicama. Bojim se da to ne će izići van dok god njima koristi”, rezignirano je za Narod.hr nedavno kazao Culej.

> (FOTO) Culej za Narod.hr o izložbi o pokolju u Borovu Selu, Pupovcu, spomeniku Šoškočaninu…

> (VIDEO) Dr. sc. Zlatko Hasanbegović: ‘Plenković je otišao korak dalje i od Josipovića i od Milanovića i od Mesića’

Na listi je i bivša europarlamentarka Marijana Petir, koja je 2014. ušla u Europski parlament na HDZ-ovoj listi, ali kao članica HSS-a. Na posljednjim europskim izborima HDZ joj je nudio mjesto na listi, ali je to bilo uvjetovano njezinim učlanjenjem u tu stranku. To joj nije odgovaralo pa je na izbore izašla samostalno osvojivši 40.572 preferencijska glasa, koji nisu bili dovoljni za prelazak praga. Njeni glasovi, da se uspjela dogovoriti s Plenkovićem i da on nije inzistirao da Petir mora ući u HDZ, HDZ-u bi donijeli peti mandat. Time bi peti mandat iz Hrvatske dobili i pučani, jer je Petir podržavala Europsku pučku stranku u Europskom parlamentu. Ovako je jedan mandat više u EP-u dobio Progresivni savez socijalista i demokrata kojima pripada SDP.

Tijekom kampanje Petir je upozoravala da se HDZ, odnosno vodstvo stranke, udaljilo od svojih vrijednosti. “Istanbulska konvencija ozbiljno krši načelo supsidijarnosti i ne daje nikakvu dodanu vrijednost borbi protiv nasilja nad ženama”, ističe Petir.

Dovođenje HNS-a na vlast, nametanje Istanbulske konvencije

Podsjetimo, Andrej Plenković došao je na vlast zahvaljujući biračima koji su dali glas HDZ-u i nisu željeli nakon četiri godine dati još jedan mandat SDP-u i HNS-u. Plenković je zatim suprotno volji svojih birača, zahvaljujući kojima je postao predsjednik Vlade RH, odlučio vratiti HNS na vlast, iako su izgubili izbore. Destabilizirao je stabilnu saborsku većinu, rušenjem stabilne Vlade kako bi izbacio Most, dotadašnjeg jednog partnera, da bi u vlast uveo HNS.

Zatim je unatoč protivljenju uglednih HDZ-ovaca, čime je stranku doveo gotovo pred raskol, nametnuo ratifikaciju Istanbulske konvencije. Saborski zastupnik i tadašnji politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier među prvima je upozorio kako bi bilo neodgovorno i štetno, i za HDZ i za razvoj hrvatske demokracije, tražiti od zastupnika HDZ-a da glasuju za Istanbulsku konvenciju jer bi to značilo istisnuti ili marginalizirati kršćansko demokratski prostor u HDZ-u te da se prijepori oko te konvencije ne mogu premostiti ni s interpretativnim izjavama.

“Dakle, nije glavni prijepor u tome što se u nekom dokumentu koristi riječ “rod”, već disocijacija “roda” od prirode, od “spola”. Te, shodno tome, forsiranje “rodnog identiteta” kao koncepta koji ne mora korespondirati s prirodom, to jest s biološkim određenim spolom.” – istaknuo je neke probleme Istanbulske konvencije HDZ-ov Davor Ivo Stier, kada je s putovanja u Argentinu uputio pismo svojim kolegama u HDZ-u.

Cijela Hrvatska poslala je također snažnu poruku Plenkoviću na dvama velikim prosvjedima održanima u Zagrebu i Splitu. Unatoč snažnom protivljenju građana i uglednih HDZ-ovaca protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, Hrvatski sabor 12. travnja 2018. potvrdio je Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatiju kao Istanbulska konvencija, pri čemu se 30 zastupnika izjasnilo protiv ratifikacije, među njima i 14 HDZ-ovih, HDZ-ov Ivan Šuker bio je suzdržan, dok su Božo Ljubić i Željko Raguž bili u sabornici, ali nisu glasovali.

> Plenković potvrdio: ‘Kandidati su i Kovač i Culej i Kalmeta’

> Plenković prijetio rušenjem Vlade zbog Istanbulske konvencije?

> Davor Ivo Stier se iz Argentine obratio predsjedniku i članovima Predsjedništva HDZ-a o IK

> Opcija za promjene odgovara Plenkoviću: ‘Kovač nikad nije podržao, ni tražio ratifikaciju Istanbulske konvencije’

Dosad nije zabilježeno da se tako značajan dio kluba vladajućih usprotivio nekom Vladinu prijedlogu zakona.

Od 55 zastupnika HDZ-a 14 ih je bilo protiv: Ante Babić, Milijan Brkić, Stevo Culej, Ivan Ćelić, Marija Jelkovac, Anton Kliman, Miro Kovač, Tomislav Lipoščak, Davor Lončar, Franjo Lucić, Davor Ivo Stier, Ivan Šipić, Petar Škorić i Miroslav Tuđman.

Protiv su bili i HDZ-ovi koalicijski partneri Goran Dodig i Branko Hrg (HDS), Kažimir Varda (BM 365) te nezavisni Ivica Mišić.

HDZ-ovi Božo Ljubić i Željko Raguž bili su u sabornici, ali nisu glasovali, kao ni trojica zastupnika Živog zida i Ante Pranić (Most).

Protiv ratifikacije glasovao je i dio Mostovaca: Miro Bulj, Sonja Čikotić, Slaven Dobrović, Nikola Grmoja, Tomislav Panenić, Božo Petrov i Marko Sladoljev, kao i Bruna Esih, Željko Glasnović i Zlatko Hasanbegović, Ivan Lovrinović iz stranke Promijenimo Hrvatsku, te Hrvoje Zekanović, zastupnik Hrasta, bivšeg partnera HDZ-a, koji se upravo zbog Istanbulske razišao s HDZ-om.

Osim Šukera, suzdržan u glasovanju bio je i nezavisni Marin Škibola.

Nezavisni Furio Radin, Nada Turina Đurić (Glas) i SDP-ov Siniša Varga nisu došli.

Od 151 zastupnika, na glasovanju o Istanbulskoj bilo ih je 142. Sabor je Konvenciju potvrdio sa 110 glasova za, dva suzdržana i 30 protiv.

> HDZ-ova lista za EU: Na vrhu Istanbulska bojna

> Nakon što je izjavio da nitko nema bjanko podršku Ressler sad poručuje: ‘Plenković je najbolji izbor za HDZ’

> (VIDEO) Plenković za loš rejting HDZ-a okrivio desnicu, spominjao i Istanbulsku konvenciju, referendumske inicijative…

Protiv rodne ideologije u Istanbulskoj konvenciji oglasile su se i vjerske zajednice.

Gorljivi zagovornici Istanbulske konvencije, uz premijera Plenkovića, bili su članovi njegove Vlade te mnogi članovi središnjih tijela HDZ-a. Među njima se posebno istaknula sadašnja potpredsjednica Europske komisije, Dubravka Šuica, tadašnja ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić i mnogi drugi.

Od početka intenzivne kampanje za ratifikaciju Istanbulske konvencije, protiv nje su vrlo oštro reagirali mnogi članovi HDZ-a, od kojih su neki i napustili stranku. Podsjetimo samo raspuštanja lokalne organizacije HDZ-a u Kistanju na čelu s Rokom Antićem zbog neslaganja s politikom stranke po pitanju Konvencije. Također, podsjetimo na žene iz metkovskog ogranka HDZ-ove Zajednice žena „Katarina Zrinska“ koje su se ogradile od izjave Nade Murganić vezane uz stav Zajednice o Istanbulskoj konvenciji, na izlazak unuke dr. Franje Tuđmana iz HDZ-a i mnoge druge.

Kontroverzni Marakeški sporazum

Nakon ratifikacije Istanbulske konvencije uslijedio je novi šok za HDZ-ove birače, ali i veliki dio Hrvatske. Plenković nameće Hrvatskoj novi međunarodni ugovor – Marakeški sporazum.

> Što donosi Marakeški sporazum koji je podržala Plenkovićeva Vlada?

> (VIDEO) Dr. sc. Zlatko Hasanbegović o Marakeškom sporazmu: ‘Ovo što se sada događa smo već imali prilike vidjeti prije dva stoljeća’

> Stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec za Narod.hr o Marakeškom sporazumu: ‘Neosporno je da se radi o vrlo kontroverznom dokumentu’

Iako se u Hrvatskoj prosvjedovalo protiv Marakeškog sporazuma te se pozvalo Vladu da ga odbaci, ocjenjujući da je to “zloćudan i podvaljen” dokument kojim se žele omogućiti nesmetane migracije, Plenković je u Marakeš poslao Davora Božinovića, te je tamo isti i usvojen.

Krađa referenduma Narod odlučuje

Uz nametanja Istanbulske konvencije i Marakeškog sporazuma 2018. Plenković je otišao i korak dalje. Iako je Građanska inicijativa Narod odlučuje predala Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za oba referendumska pitanja – čime su se građani jasno izrazili za bolji i pravedniji izborni sustav, a prebrojavanje potpisa još nije niti počelo, Plenkovićev ministar Lovro Kuščević, koji se sada nalazi pod USKOK-ovim istragama zbog korupcije, obznanio je kako se u proces provjere potpisa uključuje još jedna institucija – APIS.

> Poučak Kuščević: Kako prenamjenama zemljišta osigurati sebi korist, a krađom potpisa onemogućiti građanima referendum?

> (FOTO) Kako je Plenkovićeva Vlada 2018. ignorirala volju građana i ukrala referendum Narod odlučuje

> (VIDEO) Ivan Kujundžić: ‘Ako uđem u predsjedništvo zauzet ću se za reviziju brojanja potpisa referendumske inicijative’

> (VIDEO) GI Narod odlučuje: ‘HDZ i SDP ukrali referendum da zaštite svoje privilegije’

Plenkovićeva Vlada tek tri mjeseca nakon što su potpisi predani Saboru objavila je kako inicijativa Narod odlučuje nije skupila dovoljno potpisa za referendum i pravednijem izbornom sustavu, odnosno da je od 412.325 potpisa za prvo referendumsko neispravno 40.875 potpisa, a za drugo je neispravnih 40.666 od ukupnih 407.835 potpisa, dok je GI Narod odlučuje početkom 2019. objavila kako su kontrolne liste navodno nevažećih potpisa uništene rezačem papira, dok digitalne kopije ne postoje, stoga je onemogućena pravedna provjera potpisa i njihova revizija.

Iako je Kuščević otišao, Plenković još uvijek nije omogućio pregledavanje potpisa.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr