Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak kako se ne može oteti dojmu da ministar Pavo Barišić nije prava meta i cilj tako intenzivnih bavljenja jednim preglednim člankom u jednom časopisu iz 2008. u kojem je sam uočio pogrešku u referenciji u fus noti, već da je posrijedi nešto drugo.
“Pregledao sam sve verzije članka koje su izlazile i mislim da je tu ispravno reći da se po načelu svrsishodnosti sitnicama na treba baviti na ovaj način”, rekao je Plenković na konferenciji za novinare nakon Vladine sjednice.
Vlada odbacuje prijedlog o iskazivanju nepovjerenja ministru Barišiću, komentirali i Đikića
Ministar Barišić je to objasnio, Vlada je usvojila stav koji će prezentirati Saboru. Institucije Sveučilišta u Splitu i Zagrebu su autonomna i o tome su izrekla svoj stav. Odbor koji je to debatirao tek kada je Barišić postao ministar, a ne prije, je odjednom postao top tema, dodao je Plenković.
“Mislim da Barišić ima iskustva u domeni obrazovanja i da tu epizodu treba što prije ostaviti iza sebe, što želim i ja, jer ćemo vrlo brzo prionuti nastavku reformi obrazovanja na način da pluralistički uključimo ljude i iz drugih stranaka, uključivši i oporbu koja pokreće ovaj postupak izglasavanja nepovjerenja. Ali to neće proći, on ima moju podršku, zato što smatram da je ovakav disproporcionalan napad puno širi i ima neku drugu metu, nego što je sam ministar znanosti i obrazovanja”, ocijenio je premijer Plenković.
Plenković je suradnju s Mostom ocijenio s vrlo dobar (4) tako da se , kako je rekao, može još poboljšati.
Komentirajući izvješće Amnesty Internationala o korupciji u Hrvatskoj, Plenković je rekao kako korupcija nije svojstvena samo Hrvatskoj, jer je naročito pogodila zemlje u tranziciji, iako je ima i u razvijenim zemljama. Svako izvješće treba pažljivo i temeljito analizirati i sve institucije koje su zadužene da djeluju preventivno i za kazneni progon protiv onih koji se bave koruptivnim radnjama trebaju raditi svoj posao.
U Hrvatskoj su, što se tiče utjecaja Vlade, te institucije na vrlo visokom stupnju neovisnosti, uključujući i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje ima svoje nadležnosti i sve što bude tražilo, siguran sam da će dobiti u roku i cjelovito, kazao je premijer.
Upitan o dugu koji generira sustav zdravstva rekao je kako ministar zdravstva Milan Kujundžić ima zadaću da cijeli sustav učini racionalnim i da vidi kako se može prevenirati njegovo povećanje. Zajedno s državnim tajnikom i uz potporu cijele Vlade i Ministarstva financija tražit će rješenja koja bi zaustavila taj trend, kazao je premijer.
Na upit hoće li se uskoro sastati s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, Plenković je rekao da imaju kontakte i da će razgovarati kad dođe pravi trenutak. “SDP je danas održao jednu žestoku presicu i kritiku rada Vlade, to je njihov posao. Vrlo sam stabilan i siguran u ono što radimo, ponosan na angažman svojih ministara i u demokraciji svatko ima pravo artikulirati sva stajališta i kritiku drugih. Imamo odgovoran posao i ako dobijemo potporu političkih protivnika dobro, ako ne , a stvari idu u dobrom smjeru, bit ću i na taj način zadovoljan”, kazao je premijer.
SDP “udario” po Vladi: Pokazali su nesnalaženje, nerad i nevjerodostojnost
Ne kasni se sa žalbom na arbitražnu presudu oko Ine
Predsjednik Vlade Andrej Plenković ponovio je u četvrtak da je rok za ulaganje žalbe na odluku arbitražnog suda u Švicarskoj u predmetu Ina-MOL 1. veljače te da nema nikakvog kašnjenja s time, a da se istodobno nastavljaju i sve aktivnosti na arbitraži koja se vodi u Washingtonu.
“Rok za podnošenje žalbe pred švicarskim sudom je 1. veljače. Dakle, nema nikakvog kašnjenja, naš pravni tim vrlo detaljno na tome radi, uložit će one argumente koji su mogući i dopustivi s obzirom da je riječ o arbitražnoj odluci i ona ima jedan specifičan okvir na što sve stranke u arbitraži mogu žaliti. Istodobno se priprema i nastavak aktivnosti na drugoj arbitraži koja je u Washingtonu”, kazao je premijer na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.
Upitan ima li u kontaktu s mađarskom stranom dojam da je MOL spreman prodati svoj udio u Ini, Plenković je kazao da bez toga ne bi niti bilo odluke da se ide u vraćanje Ine u hrvatsko vlasništvo.
“Da ja kao predsjednik Vlade nisam stekao nedvosmislen dojam o tome da je mađarska strana spremna i želi prodati svoj udio u Ini, onda niti jedne od ovih odluka koje su slijedile ne bi bilo. Dakle, to je bilo prethodno pitanje, mislim da je to svima jasno, a ako nije bilo bi dobro da bude“, odgovorio je Plenković.
Istaknuo je i da je Ina jedna od najkompleksnijih i političkih, i gospodarskih, i financijskih, i pravnih pitanja kojima su se bavile brojne hrvatske vlade, svaka na svoj način. No, ističe, on toj temi pristupa „s poprilično komotne pozicije“.
“Osobno nisam imao nikakve veze s niti jednom odlukom koja se o Ini donijela do sada i mogu joj pristupiti na racionalan način, način koji je po mom dubokom uvjerenju i uvjerenju moje Vlade u interesu hrvatske države”, rekao je.
Naglašavajući da je pitanje energetske sigurnosti jedno od kapitalnih pitanja budućnosti svijeta, Europe i Hrvatske, Plenković je kazao i da je “imati nacionalnu kompaniju koja ima i rezerve i nafte i plina u interesu svakoj zemlji i malo tko se s time ne bi suglasio”.
No, ističe Plenković, sve što se događa oko Ine – pravni procesi pred hrvatskim sudovima i dvije arbitraže, ne može se voditi sto posto transparentno “jer ih morate voditi u diskretnoj komunikaciji sa zastupnicima, vodeći računa o interesima države”.
Osvrnuo se i na savjet za pregovore s MOL-om, podsjetivši da je njegova zadaća pronaći najbolji, najprihvatljiviji model za otkup dionica Ine, a da se ne generira javni dug.
“Danas smo imali (na sjednici Vlade) strategiju upravljanja javnim dugom i vidite koliko je taj aspekt bitan za kreditni rejting, i poziciju i imidž Hrvatske kao države, i to će biti jedan od najbitnijih aspekta kada budemo definirali kojim putem ćemo ići. Saslušat ću sve prijedloge, ali od svih prijedloga koje sam čuo do sada, nisam primijetio da bilo koji osim IPO-a HEP-a na način kako smo mi rekli, ne generira javni dug”, ocijenio je premijer, ponovivši da je ta opcija po njemu i dalje najprimjerenija.
No, kaže, oko tog će se pitanja tražiti konsenzus.
Odgovarajući na pitanja novinara, kazao je i da su kontakti s mađarskom stranom kontinuirani, da su trenutno na diplomatskoj razini te da će se “kada konsolidiramo sve naše pozicije, pristupiti i formalnijoj fazi razgovora”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
