Potomak iseljenika u Švicarskoj: ‘Volio bih jednog dana živjeti i raditi u Hrvatskoj’

Foto: Privatna arhiva

Sukladno posljednjim službenim podacima švicarskog Saveznog ureda za statistiku u Švicarskoj Konfederaciji živi 31.678 hrvatskih državljana(onih koji imaju isključivo hrvatsko državljanstvo), ali osnovi procjene Hrvatske katoličke misije, Veleposlanstva RH u Bernu i same hrvatske iseljeničke zajednice smatra se kako Hrvata u Švicarskoj ima oko 80.000.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(FOTO) Upoznajte hrvatsko iseljeništvo: Pročitajte gdje u svijetu su Hrvati najbrojniji i druge zanimljivosti koje niste znali

Ina Vukić: ‘Iseljenici žive svakodnevni život u Australiji, a hrvatski u srcu i mislima’

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska iseljenica u SAD-u: ‘S ljubavlju promoviramo našu Hrvatsku i to nas i drži i povezuje u tuđini’

Iseljenica Petra Peša (SAD): Voljeli bismo da nas se ne odbaci odmahom ruke u koš zvan ‘dijaspora’

Hrvatica koja se vratila iz Argentine: ‘Mogla sam postupiti racionalno, ali prevladalo je srce’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lucas De la Torre Damianovic: ‘Hrvatski iseljenici su prisutni i utjecajni u svim segmentima čileanskog društva’

Dr. sc. Jurić o razlozima iseljavanja Hrvata u Njemačku nekad i sad

Matias Anđelić rođen je u Švicarskoj 1994. godine, što znači da u toj zemlji živi već ovdje 26 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Moji baka i djed, porijeklom iz Posavine, došli su raditi u gradić Yverdon, kod Lausanne, 70-ih godina. Prvo su bili sezonci, ali na kraju su se preselili i tako sam ja već treća generacija. Ovdje sam završio školu, srednju školu i Fakultet političkih znanosti”, priča Anđelić za Narod.hr.

“Današnje iseljeništvo u Švicarskoj je mješovito. Rekao bih da su to uglavnom ljudi koji su dolazili raditi 60-ih i 70-ih i koji su na kraju ostali dugoročno. Njihovi potomci su se rodili u Švicarskoj i ovdje su izgradili svoje živote. Ali isto tako postoji i veliki dio Hrvata koji su došli 1990-ih godina. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju dolaze nove generacije koje još nisu tako brojne”, smatra Matias.

“Volio bih jednog dana živjeti i raditi u Hrvatskoj”

Pitali smo ga poznaje li nekog tko se vratio u Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rijetki su oni koje ja poznajem, a koji se odlučuju na povratak u Hrvatsku. Ljudi se uglavnom ne žele vratiti jer je Švicarska stvarno divna država s visokom kvalitetom života. Na primjer, moji djed i baka su se planirali vratiti i provesti mirovinu u RH, ali su odustali zbog velikog oporezivanja mirovine i zbog švicarskog zdravstvenog sustava, koji je se ne može usporediti s hrvatskim“, otkriva nam.

Mladi se ne žele vraćati jer u Švicarskoj imaju mnogo bolje i kvalitetnije škole i dobre mogućnost zapošljavanja poslije školovanja. Ovdje imamo možda najveće plaće na svijetu. A i za osobe koje se ovdje rode, kao ja, teško je napustiti prijatelje, roditelje, odlične uvjete i cijeli naš život kojeg smo u Švicarskoj izgradili, iako bih ipak volio jednog dana živjeti i raditi u Hrvatskoj“, ističe.

“Isto tako, politička situacija Švicarske ima važnu ulogu. U Hrvatskoj ima dosta, možda i previše korupcije. Mentalni sustav naših elita je još uvijek jugoslavenski i balkanski. Toga bi se Hrvatska morala riješiti čim prije. Mnogi ljudi srednjih godina bi se možda i vratili u Hrvatsku i uložili mnogo novaca da je situacija malo bolja”, analizira probleme Matias.

“Razočarani smo RH”

“Hrvatsko iseljeništvo gleda s čuđenjem na Hrvatsku. U političkom smislu, uglavnom ima mnogo razočaranja, osjećamo da bi se mnogo moglo napraviti po pitanju poboljšanja hrvatskog životnog standarda koji bi trebao i morao biti među boljim u Europi. Imamo sve preduvjete za to: lijepu prirodu, pogotovo obalu, imamo vrijedan i domoljubni narod, imamo europske i zapadne vrijednosti, ali unatoč tomu, čini se da nešto ne štima i situacija nije tako bajna kao što bi trebala biti. Ipak, iseljeništvo u Švicarskoj voli Hrvatsku, većina Hrvati iz Švicarske ide nekoliko puta godišnje na odmor u Hrvatsku, svi pratimo što se događa, svi smo ponosni na svoje korijene“, kaže Matias.

Problem glasovanja

Otkriva nam i kako je velik problem glasovanja za Hrvate u Švicarskoj.

Što se tiče glasovanja, situacija je dosta loša. Osjećamo da nas RH ne poštuje, da ih ne zanima naše mišljenje. Nažalost to se ne odnosi samo na Hrvate u Švicarskoj, nego za cijelu našu dijasporu. Njihovim elegantnim odbijanjem hrvatskih glasača iz dijaspore oni tako odbijaju i povratak hrvatske dijaspore a samim tim i njihov novčani i znanstveni kapital”, rekao je.

Velika uloga Katoličke crkve

Po pitanju kulture, u francuskom dijeli Švicarske, gdje on živi, nema mnogo zbivanja, jer većina švicarskih Hrvata uglavnom živi u njemačkom i talijanskom dijelu Švicarske.

“Jedino Katolička crkva ima veliku ulogu. Ona organizira neka kulturna zbivanja, fešte (Sv. Nikola, Božić, Uskrs…). Situacija je mnogo bolja u njemačkom i talijanskom dijelu, gdje se razvijaju klubovi, sportski događaji, festivali i slično. Svi su Hrvati ponosni na svoje korijene i brinu se da se Hrvatska kultura pronosi i u Švicarskoj“, ističe.

Gospodarska važnost

Hrvatsko iseljeništvo utječe na gospodarstvo u Hrvatskoj tako što šalje mnoge novce svojim obiteljima, te tako što svi idemo više puta godišnje na odmore u Hrvatsku. U Švicarskoj, kupujemo hrvatske proizvode u dućanima kada je moguće. A posredno, promičemo Hrvatsku među prijateljima i kolegama, koji isto često idu na odmor na našu obalu“, kaže Matias.

Hrvatski jezik i mediji

“Što se tiče nastave na hrvatskom jeziku po cijeloj Švicarskoj postoje hrvatske škole, pogotovo u njemačkom dijelu, gdje ima najviše Hrvata. Sve je organizirano preko institucije „Hrvatska nastava u Švicarskoj“.
Za medije, uglavnom svi imamo hrvatsku javnu televiziju i pratimo vijesti i domaća događanja preko TV-a. Isto tako, pratimo Hrvatske portale, kao narod.hr “, zaključuje za Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.