Predloženi ministar zdravstva Beroš: ‘Monopol s PET/CT uređajima nije dobar’

Foto: GettyImages, Fah; fotomontaža: Narod.hr

“Bilo bi dobro da država ima sve što treba i nije dobro da netko bude naslonjen na kakav monopol. Sagledat ću sve okolnosti, evaluirati detalje i vidjeti što i kako”, kazao je prof. dr. sc. Vilija Beroša, kandidat za ministra zdravstva, o situaciji s PET/CT uređajima u Hrvatskoj, navodi Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upravo je nabavu tih uređaja bivši ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić istaknuo kao jedan od razloga za, kako je rekao, orkestrirane napade. Najavu nabave državnih uređaja Kujundžić je započeo prošlog ljeta, odluka je u međuvremenu skinuta s dnevnog reda Vlade, nova još nije donesena, ali ju prema najavama možemo uskoro očekivati.

> (VIDEO) Ravnatelj HZZO-a: ‘Odavno smo trebali nabaviti PET/CT-ove i raspodijeliti ih u sve velike gradove’

> Dr. Željka Markić: ‘Svima je jasno zašto je smijenjen ministar Kujundžić…’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Smijenjeni Kujundžić ispričao se za ‘šlampavo’ ispunjenu imovinsku karticu – što je u njoj stajalo?

“Pokrenuo sam nabavu PET/CT uređaja kako bi se država riješila zastarjele tehnologije kao i financijski štetnih odnosa i monopola privatne tvrtke, za što bi Vlada trebala donijeti odluku ovih dana”, podsjetio je u svojem posljednjem priopćenju bivši ministar Kujundžić, a ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić potvrdio je isti dan da odluku o nabavi PET/CT uređaja možemo uskoro očekivati.

“Ja vam mogu jedino reći što se dogodilo po pitanju odluke o nabavi PET/CT uređaja na razini kliničkih bolničkih centara – njih četiri: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Koliko imam informaciju, prije šest ili sedam dana, na koordinaciji Vlade, kao jednoj od razina bio je ovaj prijedlog Ministarstva zdravstva i taj prijedlog je usvojen na toj koordinaciji. Dakle, u idućem razdoblju, sljedećih tjedan, dva ili tri – možemo ga očekivati i na sjednici Vlade. Naravno, riječ je o odluci novog ministra. Pretpostavljam da je, s obzirom da je bio dio tima kolege Kujundžića, upoznat sa svim detaljima”, kazao je ministar Ćorić, gostujući u Dnevniku Nove TV govoreći o smjeni ministra zdravstva Milana Kujundžića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan PET/CT na Rebru, ostali u vlasništvu privatne poliklinike Medikol

Trenutačno, Hrvatska ima jedan uređaj koji je na Rebru, a ostali su u vlasništvu privatne Poliklinike Medikol odakle su najavili i tužbu protiv bivšeg ministra Kujundžića.

Jedini PET/CT na Rebru svečano je otvorio tadašnji SDP-ov ministar zdravstva, prof. dr. sc. Rajko Ostojić, ali je postupak nabave započela i odradila prethodna Vlada kada je resor vodio HDZ-ov ministar dr. Darko Milinović, navodi Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U travnju 2011. godine pokrenuli smo nabavku PET/CT uređaja i osigurali sredstva za KBC Zagreb jer smo smatrali da nije dobro da nema nijednog PET/CT uređaja u javnom vlasništvu. Kad je završen natječaj, prema najstrožim kriterijima, odabran je dobavljač, ali uložena je jedna žalba koju je DKOM rješavao više od pola godine”, objašnjava dr. Dražen Jurković koji je u Milinovićevu ministarstvu bio državni tajnik i operativac ove nabave. Planirala se tada, govori, nabava još jednog uređaja za bolnicu u Osijeku. No došlo je do smjene vlasti, uloženu žalbu DKOM je odbacio i natječaj se mogao realizirati. Tada je ministar postao dr. Ostojić koji otvara PET/CT na Rebru.

“Kao tadašnji predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a planirali smo tada nabavu još jednog uređaja za osječku bolnicu. Strateški smo se opredijelili tada da tri uređaja budu u privatnom vlasništvu, a dva u javnom sektoru”, govori dr. Dražen Jurković.

Daljnje državne nabave ovih uređaja, ponajprije za dijagnostiku u onkologiji, nije bilo. Otada su se vlasti promijenile, a PET/CT na Rebru ostao je jedini u vlasništvu države sve do danas.

Priču je aktualizirao smijenjeni Milan Kujundžić, a riječ je o investiciji od oko 50 do 60 milijuna kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska na jednom jedinom PET/CT-u u svojem vlasništvu

Od uvođenja PET/CT-a u Hrvatsku i prve fakture 19. studenog 2007. država je do lanjskog lipnja za tu pretragu platila oko 600 milijuna kuna. Od toga je 110,4 milijuna kuna platila Rebru gdje se s PET/CT-om počelo raditi 2013. godine.

Govoreći o PET/CT-uređajima i odgovarajući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno na pitanje zašto se plaća privatnoj ustanovi na godišnjoj razini onoliko koliko se može potrošiti na nabavku četiri uređaja, ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić rekao je da HZZO plaća uslugu, da to nije ustanova koja nabavlja opremu niti oprema bolnice, već to radi ministarstvo.

“Prije privatnih ustanova, pacijente smo slali u Austriju, Tursku, Italiju, jer mi moramo brinuti o zdravlju naših pacijenata” rekao je Vukelić. Dodao je da smatra da smo odavno trebali nabaviti te PET/CT-ove i raspodijeliti ih u sve velike gradove.

Kujundžićevu inicijativu podržava i SDP-ov Ostojić jer, kako kaže, nije dobro da je država ostala na jednom jedinom PET/CT-u u svojem vlasništvu.

“To nikako nije dobro ni zbog dostupnosti zdravstvene zaštite ni zbog edukacijskog i stručnog usavršavanja ni zbog znanstvenih publikacija”, kaže Rajko Ostojić i dodaje kako su to razlozi zbog kojih podržava ideju da država nabavi takve uređaje. Kaže i da je “strašno zanimljivo kako privatnici biraju vrlo lukrativne djelatnosti, a nitko ne gleda i ne radi stvari koje nisu financijski isplative”. Smatra da se moraju do kraja rasvijetliti izjave bivšeg ministra Kujundžića da je žrtva interesnih lobija.

“Treba rasvijetliti sve eventualne probleme s imovinskim karticama, ali i sve što je bivši ministar kazao o pritiscima i iz HZZO-a i iz Medikola zbog sukoba oko nabave PET/ CT uređaja“, kaže bivši ministar Ostojić koji nije imao komentara na pitanje je li on prolazio kakve pritiske oko ovog pitanja.

Javni novac za privatnu polikliniku

Prije desetak godina mediji su počeli pisati o nepotrebno obavljanim PET/CT pregledima jer su HZZO i Ministarstvo zdravstva 2007. godine tu skupu pretragu prepustili tada privatnom monopolu poliklinike Medikol.

Iz tog razdoblja, kada je riječ o poslovanju Medikola, zanimljiva je činjenica da je od prvog ugovora za snimanja 2007., kada je ugovoreno 4500 pretraga godišnje, taj broj 2011., u vrijeme ministra Darka Milinovića, narastao na 11.400, navodi Večernji list. Naime, Medikol nijedne godine nije odradio sva ugovorena PET/CT snimanja. Tako je 2011. ostvario samo 52% od ugovorenog broja pretraga, no po ugovoru je imao pravo ostatak od 48% prebaciti na druge preglede, poput MR-a, koje je ugovarao s HZZO-om.

Zatim se pojavila vijest da ta privatna zdravstvena ustanova nema uporabnu dozvolu za poslovnu zgradu u Mandlovoj bb u Zagrebu, gdje je tada bilo sjedište uprave Medikola, i da Medikol prima pacijente u objektima koji nemaju uporabnu dozvolu, pisao je Večernji list.

Zanimljivo je spomenuti da je Medikol tužio suprugu Milorada Pupovca, Plenkovićevog koalicijskog partnera, za sramoćenje. Naime, novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić nakon tri godine sudskog postupka 2017. pravomoćno je oslobođena optužbe da je počinila kazneno djelo sramoćenja koju je protiv nje 2013. podigla privatna poliklinika Medikol.

U prvostupanjskoj presudi sudac Općinskog suda nije uvažio argumente optužene novinarke da rasvjetljujući financiranje privatne poliklinike novcem iz javnog zdravstvenog fonda nije sramotila privatnu polikliniku, već branila pravo javnosti da bude informirana o načinima trošenja javnog novca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.