Predstavljena knjiga ‘Zrin – Srednjovjekovno sijelo knezova Babonića i Zrinskih’: Novi podatci i do sada nepoznata vrela

Predstavljanje knjige Zrin
Foto: Sisačka biskupija

Predstavljanje knjige Hrvoja Kekeza i Krešimira Regana ‘Zrin – Srednjovjekovno sijelo knezova Babonića i Zrinskih’ održano je u četvrtak, 9. rujna u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu. Predstavljanju su nazočili i sisački biskup Vlado Košić te rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić koji su na početku i pozdravili sve okupljene te istaknuli kako je ovo predstavljanje jedan od segmenata dobre znanstvene suradnje između biskupije i HKS-a, izvijestila je Sisačka biskupija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ova knjiga strukturalno, metodološki, izborom tema, razmatranjem novih i novim tumačenjima već poznatih vrela, na 278 stranica predstavlja prvu cjelovitu studiju o utvrdi Zrin. Bogato je opremljena brojnim ilustracijama poput za ovu prigodu izrađenih mogućih rekonstrukcija pojedinih razvojnih faza tvrdoga grada Zrina, ali i ostalih utvrđenja koje su u to doba postojale na Zrinskom vlastelinstvu, te kartografskih prikaza Zrinskog Pounja. Također se u knjizi nalaze brojne reprodukcije izvornog arhivskog gradiva, poput različitih karata, crteža i veduta, što se čuvaju u brojnim, poglavito stranim arhivima i knjižnicama.

Na početku svog izlaganja autori Kekez i Regan rekli su kako je ova knjiga ciljano izašla prošle godine tj. 725 godina od prvog spomena tvrdoga grada Zrina koji svakako zauzima posebno mjesto hrvatske prošlosti. Autori su istaknuli i kako je njihova ideja bila obraditi temu Zrina ne na temelju monumentalnih i danas vidljivih ostataka nego dati prikaz manje znanih podataka i pokazati kako se razvijao čitav taj prostor kome je u središtu bio tvrdi grad Zrin. Tako su brojne nove podatke i do sada nepoznata vrela pronašli u raznim arhivima poput Arhiva Zagrebačke nadbiskupije, Hrvatskog državnog arhiva i Mađarskog državnog arhiva.

Poručili su i kako su nastojali u knjizi odgovoriti na niz postavljenih istraživačkih pitanja, pa su tako u prvom redu definirani geografski položaj i prometna povezanost kako Zrina, tako i čitavog donjeg Pounja u srednjemu vijeku. Potom je dat kratak prikaz zrinske povjesnice podijeljen na tri faze, tj. prikaz povijesti Zrina i tamošnjeg posjeda u doba kada su njegovi gospodari bili knezovi Babonići, te period gospodstva knezova Zrinskih iz roda Šubića Bribirskih, a na kraju i period osmanske ugroze.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Treća dio knjige bavi se fortifikacijskim strukturama i detaljima zrinskoga tvrdoga grada, ali i njegovim arhitektonskim razvojem kroz prošlost, te geostrateškim značajem samoga grada, a četvrti dio odnosi se na nastanak, funkcioniranje i izgled zrinske urbane aglomeracije, tj. zrinskog podgrađa (suburbium) tijekom promatranog razdoblja, tj. analizom središnjih funkcija i topografije toga naselja. Posljednji dio knjige fokusiran je na formiranje, izgled, rasprostranjenost i funkcioniranje Zrinskog posjeda, tj. kasnijeg vlastelinstva, pri čemu se nastojalo izraditi srednjovjekovnu topografiju posjeda Zrin, tj. razmještaj i opseg zemljišnog posjeda i različitih utvrđenja kojemu je središte bio tvrdi grad Zrin i to u onoj mjeri koliko je to moguće na temelju sačuvanih vrela iz razvijenoga i kasnoga srednjega vijeka. Dočaravši važnost Zrina istaknuli su i niz zanimljivih podataka. Između ostalog Zrin je stoljećima bio u središtu velikog posjeda koji se prostirao od Dvora do Hrvatske Kostajnice, bio je jedan od najvećih tvrdih gradova veličine 130 metara dug i 40 metara širok te su njime gospodarile dvije od tri najznamenitije Hrvatske srednjovjekovne plemićke obitelji.

Na kraju autori su zahvalili biskupu Košiću i generalnom vikaru mons. Marku Cvitkušiću na iznimno dobroj suradnji poklonivši im primjerke ove vrijedne knjige.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.