Novo redizajnirano izdanje tjednika za kulturu “Hrvatsko slovo” predstavljeno je u četvrtak u Hrvatskoj kulturnoj zakladi (HKZ) na konferenciji za novinare, na kojoj su hrvatski književnici Vladislav Menčetić (1617.-1666.) i Mak Dizdar (1917.-1971.) proglašeni jubilarni ovogodišnji zaslužnici Hrvatske kulturne zaklade za godinu 2017.
Glavni urednik Hrvatskoga slova Stjepan Šešelj istaknuo je kako je Hrvatsko slovo zahvaljujući zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću i Gradskom uredu za kulturu, obrazovanje i šport odjeveno u novo grafičko ruho.
Mnogi su nam čitatelji u više navrata predlagali da drukčije grafički oblikujemo naš jedini hrvatski tjednik za kulturu, napomenuo je Šešelj dodavši kako su zahvaljujući Gradu Zagrebu oni koji su tražili grafičke promjene napokon došli na svoje.
Unatoč svemu, istaknuo je Šešelj, naša je glavna zadaća zagovarati probitke hrvatske kulture i osiguranje hrvatskoga državnoga i nacionalnog identiteta.
Podsjestio je na dugovječnost Hrvatskoga slova koje, kako je rekao, izlazi od 28. travnja 1995. te dodao kako unatoč nedovoljnoj državnoj potpori svaki tjedan izlazi na 32 stranice. Dosad su izašlo 1133 broja, rekao je glavni urednik dodavši kako bi, da imaju novaca, rado napravili i druge suvremenije pomake prema naraštaju mladih čitatelja, no ne bi mijenjali uređivačku koncepciju.
Autor novoga dizajna Hrvatskoga slova, akademski slikar-grafičar Zdravko Tišljar naglasio je kako novi dizajn tjednika omogućuje jaču propulzivnost tekstova, ali daje i povlašteno mjesto autorskim tekstovima i kolumnistima.
Povjesničarka umjetnosti Branka Hlevnjak istaknula je kako prof. Tišljar u svom grafičkom-dizajnerskom radu tradiciju i suvremenost hrvatske grafike. To se, smatra Hlevnjak, vidi i u novom dizajnu Hrvatskoga slova.
Na konferenciji za novinare istaknuto je kako su odlukom Hrvatske kulturne zaklade hrvatski književnici Vladislav Menčetić i Mak Dizdar proglašeni jubilarnim zaslužnicima.
Hrvatski književnik dubrovačkoga kruga Vladislav Menčetić (1617.-1666.), naglašeno je, kako je bio u 17. stoljeću zagovornik čvrste borbe protiv Osmanlija pod vodstvom hrvatskoga bana Petra Zrinskog, što se očitovalo i u stihovima njegove poslanice “Trublje slovinske” u kojoj pjeva “Od robstva bi davno u valih/potonula Italija/o harvackijeh da se žalih/more otmansko ne razbija.”
“Kameni spavač” i ostale zbirke pjesnika Maka Dizdara (1917.-1971.) oživljavale su tajanstvo poruka sa stećaka i drugih dokumenata vremena i okrenule se vječnim biblijskim upitnicima, ljepoti i snazi hrvatrske usmene narodne pjesme, ističu u Hrvatskoj kulturnoj zakladi i dodaju kako je Dizadrov pjesnički opus u suvremenom hrvatskom pjesništvu nepresušan izvor poruka, gnoma i mudrih izreka koje će dovijeka napajati njegove čitatelje.
