Pregled tjedna: Raspudić i demograf Strmota o Popisu, Bartulica o cenzuri na društvenim mrežama

pregled tjedna
Foto: fah, Fotomontaža: Narod.hr

U pregledu ovog tjedna prenosimo gostovanje saborskog zastupnika Mosta Nine Raspudića u Newsroomu, gostovanje demografa Marina Strmote u Argumentima HKR-a te gostovanje saborskog zastupnika Domovinskog pokreta Stjepe Bartulice u emisiji Zoom Zagreb.  

Raspudić o Popisu stanovništvu

Saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić gostovao je u Newsroomu gdje je komentirao aktualne teme, među ostalom komentirao je i Popis stanovništva, prenosi N1.

O rastu broja stambenih jedinica prema novom Popisu stanovništva kaže: “Puno stambenih jedinica je prazno, i to je najviše naraslo uz obalu u svrhu turizma. Zašto prosječan Hrvat u Dalmaciji recimo kao Amerikanac ne trguje obveznicama nego kupuje precijenjen stan u Zagrebu? Jer to kod nas nije fer, jer obveznicima trguje netko tko ima insajderske informacije. Mislim da je velika odgovornost čelništva HNB-a i saborski odbor će to propitati.”

Na pitanje je li moguća nezavisna istraga u HNB-u dodaje: “Nada umire posljednja. Oni dobrim dijelom kontroliraju pravosuđe i DORH, ali ne potpuno, nitko ga ne može kontrolirati sto posto.”

Demograf Strmota o Popisu stanovništva

U Argumentima HKR-a razgovaralo se o katastrofalnim demografskim trendovima u Hrvatskoj i razlozima iseljavanja građana nakon što je Državni zavod za statistiku objavio rezultate popisa stanovništva koji su pokazali da nas u samo deset godina ima 400 tisuća manje.

S obzirom da su rezultati objavljeni uoči 30. obljetnice međunarodnog priznanja naše zemlje oni su i egzaktno pokazali da je Hrvatska povijesni uspjeh stvaranja države uspjela pretvoriti u neuspjeh jer ljudi iz nje odlaze. Od 1991. godine Hrvatska je izgubila čak 900 tisuća ljudi, a Slavonija 30 posto svog stanovništva. Gost Argumenata bio je i ugledni demograf doc. dr. Marin Strmota, prenosi Hrvatska katolička mreža.

Političke elite ignoriraju važnost vođenja demografske politike

Demograf Strmota pojasnio je da političke elite ignoriraju važnost vođenja demografske politike i iz razloga što su prigrlile liberalni svjetonazor te demografiju smatraju nečim nazadnim, konzervativnim i neeuropskim.

“To je vrlo zanimljiva priča kada se pogleda zašto postoji taj otklon od toga. Osim nekih osobnih animoziteta gdje netko gleda samo neku svoj probitak u politici, ima i takvih ljudi i karijera pa im je to predugo. Demografski procesi dugoročni su procesi. I zaista treba jedan politički koncenzus da osiguramo neki kontinuitet. Problem je raditi preko noći, ljudi izgube vjeru u to. Puno vlada u prošlosti, pa tako gledajući sada i u Europi, zbog sustava u kojem danas živimo, u takozvanom neoliberalnom sustavu, postoji pretpostavka da će gospodarski rast i razvoj sam po sebi riješiti sve probleme.

To je jedno usko razmišljanje i pokazuju nam te države da nije tako. To su zemlje koje imaju visok standard, imaju problem s fertilitetom, s obiteljskim životom, životnim vrednotama.. Treba socijalna politika. Ne možemo zaboraviti čovjeka u toj cijeloj jednadžbi ukupnog društveno gospodarskog razvoja. To se događa zadnjih trideset godina i Hrvatska tu zaista prednjači. Uvijek imamo kompleks manje vrijednosti. Često je pristup tome, vidjeli ste na tim sastancima kao da je to neka politika milosrđa – mi sad rasipamo novce da bi netko drugi imao djecu. To su gluposti. Nema lijeve i desne demografije. To je investicija u budućnosti”, rekao je Strmota.

Politika mora preuzeti odgovornost

Rekao je i kako bez obzira na svjetske i europske trendove politika mora preuzeti odgovornost za lošu demografsku situaciju u zemlji s obzirom da ih iz struke već 30 godina upozoravaju što će se dogoditi ako nešto ne poduzmu.

Najveću štetu, kaže, stvara nedosljednost u vođenju demografske politike te je kao primjer naveo ukidanje mjere roditelj odgojitelj u Zagrebu. Rekao je kako je to vrlo loša i nepromišljena politička odluka te da se u gradskoj vlasti zapitaju kakvu su time poruku poslali.

Bartulica o cenzuri na internetu

Na Z1 televiziji u emisiji Zoom Zagreb gostovao je saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stjepo Bartulica. Rekao je u emisiji da radi sa svojim timom na zakonskom prijedlogu zaštite slobode govora, pogotovo na društvenim mrežama.

“U Americi u nedavnoj kampanji prošle godine, ne samo Facebook, već i Twitter svjesno su sprječavali da se određene informacije mogu dijeliti koje su po mome mišljenju bile vrlo interesantne i relevantne za birače. Odnosile su se na ponašanje sina predsjednika Bidena”, rekao je Bartulica.

Kazao je da ima mnoštvo primjera gdje se bez ikakve zadrške otvoreno cenzurira.

Amerika sliči na Kinu

“Vrlo sam osjetljiv na to. Odrastao sam u Americi. U toj zemlji, nažalost, ima sve više pojava koje upućuju da Amerika više liči danas na jednu Kinu, a ne obratno. U Kini cenzuru provodi Komunistička partija, a u Americi to rade privatne tvrtke i ljudi u njihovo ime, ali krajnji ishod je sličan”, rekao je Bartulica napomenuvši da je krajnji ishod manja sloboda i sužen prostor za izražavanje mišljenja.

“Hrvatska može biti primjer u tome. Ne trebamo čekati druge, iako znam da se u mnogim zemljama slične zakonske prijedloge pripremaju. Intenzivno na tome radi”, rekao je.

Naglasio je da pogotovo u vrijeme pandemije koronavirusa ovakva vrsta cenzure može biti vrlo štetna. Spomenuo je da ima primjera gdje znanstvenici koji imaju drukčije mišljenje bivaju blokirani ili im se smanjuje doseg objava.

“Neki dan sam vidio jednu informaciju iz Amerike. Rand Paul je bio kandidat za predsjednika, poznati je intelektualac. On je dijelio objavu ili intervju šefa uprave Pfizera. To su same riječi tog čovjeka na čelu te kompanije. Facebook je ograničio doseg takve objave, a on je samo prenosio same riječi tog gospodina. Radi se bez ikakve kontrole i smatram da bi fact-checkeri trebali više odgovarati za svoje svakodnevne odluke jer ustavom zajamčena prava vrijede za sve nas i na društvenim mrežama i na tome ću inzistirati”, kazao je Bartulica.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/N1/hkm.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.