Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod ocijenio je da se Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, za koji je u ponedjeljak završila javna rasprava i trebao bi stupiti na snagu u rujnu, postupak kažnjavanja učenika u školama dodatno otežava.
Novim se pravilnikom uvodi niz administrativnih radnji čime se cjelokupni postupak komplicira i odugovlači, zbog čega se nastavnici sve teže odlučuju za izricanje pedagoških mjera, rekao je predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić. “Posljedica toga bit će fabriciranje školske zbilje, stanje će biti sve lošije, a prikazivat će se sve boljim”, ustvrdio je Stipić na konferenciji za novinare.
Potkrijepio je to statistikom – prije pet godina izrečeno je više od 55 tisuća pedagoških mjera, a 2014. njih petnaest tisuća manje, dok je 2009. iz škola u cijelog Hrvatskoj izbačeno 467 učenika, a prošle godine njih samo 137.
Postupak izricanja pedagoških mjera, ocijenio je, usporava vođenje službenih bilježaka, višestruke konzultacije, sastavljanje obrazloženja, te mogućnost pisanih izjašnjavanja učenika o činjenica i okolnostima povrede ponašanja.
“Preporod” pozdravlja što se, prema Pravilniku, neopravdani sati vežu uz postotak od ukupnog broja sati koje učenik mora imati, no zamjera što su ti postoci preblagi. “Jedan do 1,5 posto nastavnih sati za opomenu je preblago, dopušta se tri puta više neopravdanih nego dosad, umjesto pet do sedam sati, za opomenu će trebati njih 15 ili 16”, objasnio je.
Stoga predlaže da za opomenu bude 0,5 posto, za ukor 1,5 posto, za strogi ukor i opomenu pred isključenje dva posto, te 2,5 posto za preseljenje u drugu školu ili isključenje iz škole. Isprika za izostanak trebala bi se donijeti u roku od pet dana.
Stipić smatra da bi zbog radnog ozračja i stanja sigurnosti u školama trebalo drugačije regulirati stupnjevanje izricanja pedagoških mjera, koje uobičajeno idu od od blažih prema strožima, od opomena do isključenja, tako da slučajevima teških povreda ponašanja, primjerice kod fizičkog nasilja prema učiteljima, ne trebaju prethoditi lakše mjere.
Predlaže i da se klađenje, kockanje i poticanje na ‘markiranje’ svedu pod teže, umjesto pod lakše povrede ponašanja, uništavanje imovine pod teške i osobito teške povrede ponašanja, a uništavanje imovine učitelja i nastavnika kao teške. Ne vidi niti zbog čega bi se omogućilo višestruko izricanje opomene, jer se time poništava smisao kažnjavanja.
Sindikat želi i da se nasilničko ponašanje prema učiteljima posebno evidentira Pravilnikom kao najteža povreda ponašanja, te da se ne izjednačava međusobno nasilničko ponašanje među učenicima i nasilje učenika prema učiteljima.
Stipić smatra kako je važno što se donosi novi pravilnik jer na terenu postoji velika razjedinjenost na tu temu, s obzirom na to da su pedagoške mjere u domeni statuta koji se razlikuju od škole do škole. “Statuti škola trebali bi se uskladiti s Pravilnikom jer ako se to ne napravi imat ćemo kaos i učenici će se kažnjavati po dva dokumenta”, dodao je.
