Objavljene su smjernice ministarstava. Možete ih pročitati u nastavku.
Deset ključnih smjernica Ministarstva zaštite okoliša i prirode
Deset je ključnih smjernica reformske Vlade za Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, među kojima su uključivanje resora vodnog gospodarstva u ministarstvo, hitna implementacija ekološki zasnovanog tzv. “zero waste” koncepta u Plan gospodarenja otpadom RH od 2015. do 2021., vraćanje starog ustroja i uloge Državnog zavoda za zaštitu prirode i proglašenje Jabučke kotline morskim područjem od mediteranskog interesa, pod posebnom zaštitom.
Ključne smjernice Ministarstva zaštite okoliša i prirode također su: redefinicija sustava procjene utjecaja na okoliš (PUO) i strateških procjena utjecaja na okoliš (SPUO) te redefinicija sustava praćenja zagađenja okoliša iz stacionarnih izvora (monitoring emisija).
U smjernicama se navodi i izrada strategije i plana gospodarenja komunalnim muljem, revizija plana provedbe vodno komunalnih direktiva uvođenjem jasnih tehno-ekonomskih kriterija s ciljem racionalnijeg korištenja sredstava i bolje realizacije plana.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode među ključnim smjernicama ima i poticanje recikliranja, zabranu spaljivanja reciklabilnog otpada – stvaranje podloge za cirkularnu ekonomiju, reviziju sustava regionalnih centara, analizu stanja izgrađenosti, analizu ugovornih obveza, redefiniciju sadržaja i uloge u skladu s novim konceptom gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
Tu su i kontrola sadržaja i provođenja Planova upravljanja javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjem te kontrola primjene njihovih Godišnjih programa zaštite (GPZ), revizija prostornih planova nacionalnih parkova koji su na popisu svjetske UNESCO baštine i u ekološkoj mreži NATURA 2000, revizija izdanih građevinskih dozvola i građevina na prostoru nacionalnih parkova.
Ključne smjernice iz programa Vlade RH mandatara Tihomira Oreškovića dostavljene su u petak saborskim zastupnicima uz zahtjev za glasovanje o povjerenju Vladi.
Ključne gospodarske smjernice: smanjenje deficita i duga i porezno rasterećenja poduzetnika
Smanjenje proračunskog deficita i javnog duga, kojim bi se bavila Agencija za upravljanje javnim dugom, unaprjeđenje svih “Doing business” pokazatelja i porezno rasterećenje poduzetnika, neke su od ključnih gospodarskih smjernica iz programa Vlade RH mandatara Tihomira Oreškovića, koji je dostavljen saborskim zastupnicima uz zahtjev za glasovanje o povjerenju Vladi u petak.
Prema Programu Vlade RH za mandatno razdoblje od 2016. do 2019., nova će se Vlada u sektoru financija fokusirati na “kontinuiranu pametnu fiskalnu konsolidaciju s ciljem postupnog smanjenja proračunskog deficita i javnog duga”. U tome bi joj trebala pomoći Agencija za upravljanje javnim dugom, čije je osnivanje predviđeno ključnim smjernicama reformske Vlade.
Jedna od smjernica je i stvaranje stabilnog poreznog okruženja kroz porezni sustav utemeljen na principima pravednosti i jednostavnosti te smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika kroz ukidanje parafiskalnih nameta, navodi se u dokumentu. Najavljuje se i analiza učinaka uvođenja poreza na dividendu i udjele u dobiti s tendencijom smanjenja i ukidanja poreznih stopa.
Smanjenje i ukidanje naknada i članarina
Resor gospodarstva trebao bi se, pak, usmjeriti na unaprjeđenje svih pokazatelja lakoće poslovanja po izvješću Svjetske banke “Doing Business”, primjerice kroz maksimalno pojednostavljenje propisa za osnivanje i poslovanje poduzeća te reviziju i pojednostavljenje svih postupaka rješavanja insolventnosti, odnosno predstečajnih nagodbi, stečaja i likvidacija.
Među smjernicama je i redefiniranje zadaća i poslova sustava potpornih institucija u gospodarstvu, poput HGK i HOK-a, uz smanjenje i ukidanje naknada i članarina.
Na području energetike među ključnim je smjernicama privremeni moratorij na izgradnju termoelektrana te moratorij na dosadašnji projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu.
Predviđena je i žurna uspostava i stvarni početak rada obvezujuće burze energije te potpuno vlasničko razdvajanje operatora prijenosnog i distribucijskog sustava.
U resoru regionalnog razvoja i fondova EU, pak, planirano je donošenje Strategije regionalnog razvoja do 2020. godine, kao i revizija indeksa razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Cilj je i udvostručiti iznos povučenih sredstava iz EU fondova u odnosu na prethodne godine.
Izrada strategija razvoja u poljoprivredi
U sektoru poljoprivrede nova će se Vlada fokusirati među ostalim na restrukturiranje unutarnjeg ustroja Ministrstva poljoprivrede i pratećih institucija, izradu strategije razvoja poljoprivrede, šumarstva i prerade drva, reviziju porezne politike koja ugrožava opstanak poljoprivrednih proizvođača te razvoj sustava navodnjavanja, kaže se u tom dokumentu.
Među ključnim smjernicama razvoja poljoprivrede je i revizija postojeće zakonske regulative koja će omogućiti stavljanje poljoprivrednog zemljišta u funkciju te održivo upravljanje tim nacionalnim resursom. Radit će se i na pripremi programa ruralnog razvoja za razdoblje 2020-2027, zatim usmjerenju mjera Programa ruralnog razvoja prema poticanju malih i srednjih poljoprivrednih subjekata te na reviziji propisa koji će proizvođačima omogućiti pristup tržištu poticanjem udruživanja, marketingom, savjetodavnim uslugama, ulaganjem u infrastrukturu itd.
Pojednostavljenje zakonskog okvira za poduzetnike, fleksibilizacija radnog zakonodavstva
U sektoru poduzetništva i obrta nova Vlada će se fokusirati na reforme u pet područja – zakonodavno, porezno, radno zakonodavstvo, obrazovanje i financijske i ostale reforme.
Među zakonodavnim reformama navode se pojednostavljenje i pojeftinjenje zakonodavnog okvira za poduzetnike, koncentriranje zakonodavne regulative i statistike na jedno mjesto, decentralizacija provođenja razvoja poduzetništva putem poduzteničke infrastrukture koja je u Hrvatskoj dobro razvijena te propisivanje u određenom postotku obveze javne nabave iz kategorije malih i srednjih poduzeća.
Glavne porezne reforme obuhvaćaju porezno rasterećenje poduzetnika, smanjenje parafiskalnih nameta te smanjenje PDV-a na košaricu proizvoda iz domaće proizvodnje.
Među reformama radnog zakonodavstva planira se fleksibilizacija radnog zakonodavstva, pojednostavljenje vođenje evidencije radnog vremena te davanje olakšica za zapošljavanje mladih.
Financijske reforme obuhvaćaju uvođenje apsolutne financijske discipline, razvoj povoljnog mikrokreditiranja te razvoj fonda za predfinanciranje EU projekata. Putem intervencija HNB-a te putem programa HBOR-a predviđa se razvijanje dostupnosti i povoljnog financiranja poduzetništva, naglašava se u programu.
U turizmu smanjenje stope PDV-a na 5,5 posto
Prema ključnim smjernicama za turizam, nova će Vlada nastojati ojačati stvaranjem ukupnog zakonskog okvira za povećanje konkurentnosti sektora, uključujući izmjene postojećih i donošenje novih turističkih zakona, koji će ići za tim ciljem, među kojima su i zakoni o turističkom zemljištu, pomorskom dobru i morskim lukama te gradnji.
Među smjernicama se navodi i pojednostavljenje administrativnih prepreka za ulaganja u turizmu i porezna rasterećenja s naglaskom na fiskalna rasterećenja u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te izmjene zakona o PDV-u u smjeru smanjenja stope sa 13 na 5,5 posto (13 posto je trenutno važeća stopa PDV-a za usluge smještaja i hrane i pića u turizmu).
U planu je i nastavak privatizacije državnih turističkih tvrtki, poticanje investicija za povećanje kvalitete usluga, uključujući i osnivanje centara izvrsnosti, kao i reorganizacija i modernizacija sustava turističkih zajednica i nacionalne promocije uz jačanje brendinga i prepoznatljivosti Hrvatske na svjetskim tržištima. Fokus će biti i na plasmanu domaćih prehrambenih proizvoda u turizam kroz sustav poticajnih mjera za turistički sektor te razvoj posebnih oblika turizma i novih proizvoda za smanjenje sezonalnosti.
Dovršetak gradnje autocesta, ultra brzi pristup internetu
U sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture nova Vlada planira dovršiti gradnju autocesta i povezati ih s europskim prometnim pravcima (Pelješki most, Jadransko-jonska autocesta..), unaprijediti kvalitetu i sigurnost svih drugih cesta u zemlji, dovršiti izgradnju infrastrukture u morskim lukama i u segmentu zračnog prometa te željezničke infrastrukture.
Bavit će se i izgradnjom riječnog prometnog sustava te prometnim integriranjem svih hrvatskih krajeva, pogotovo otoka, kao i povećanjem kvalitete svih prometnih usluga i sigurnosti ulaganjem u sustave upravljanja s ciljem uspostave održivog i ekološki prihvatljivog prometnog sustava, uključujući i poticanje javnog prijevoza.
Cilj je i razviti širokopojasnu infrastrukturu za ultra brzi pristup internetu u svim krajevima Hrvatske, kao i proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, navodi se u dokumentu.
U sektoru graditeljstva, pak, među glavnim smjernicama nove Vlade navedene su izmjena zakona o strateškim investicijama, koje će omogućiti pokretanje važnih gospodarskih projekata, pokretanje postupka objedinjavanja zemljišnih knjiga i katastra, izrada programa kako bi se državna imovina stavila u funkciju gospodarskog oporavka, dovršetak postupka legalizacije započet prije 5 godina te poboljšanje sustava komunalnog gospodarstva, stoji između ostaloga u dokumentu.
U vanjskoj politici jačati međunarodni položaj okomito i vodoravno
Jačanje međunarodnog položaja RH u svijetu, iskorištavanje svog potencijala članstva u EU i NATO-u, te snažna okomita i vodoravna suradnja, istaknute su kao smjernice rada buduće vlade Tihomira Oreškovića na području vanjske politike.
Okomita suradnja odnosi se na srednjoeuropske zemlje Poljsku, Češku, Mađarsku i Slovačku te podupiranje inicijative Jadran – Baltik – Crno more, a vodoravna na Italiju, Austriju i Sloveniju te dalje prema zemljama istočnog susjedstva. Hrvatska mora imati snažnu ulogu u oba smjera te biti njihov integrativni faktor, navodi se u smjernicama.
Članstvo u EU potrebno je učiniti što korisnijim za RH i to djelotvornom koordinacijom državne uprave, lokalne i područne samouprave i Sabora, navodi se.
Hrvatska ima posebnu odgovornost u BiH, ističe se u smjernicama, zbog konstitutivnosti hrvatskog naroda u toj zemlji. RH kao potpisnica Daytnskog sporazuma mora ustrajati na potpunoj ravnopravnosti tamošnih Hrvata, koji su najbolji mogući motor europske integracije BiH i kao članica EU-a podupirati tu integraciju.
Nova vlada najavljuje i jačanje veza Hrvata u dijaspori s domovinom.
Kad je u pitanju priljev izbjeglica, vlada će u suradnji s drugim državama na tzv. balkanskoj ruti i EU-om zaštititi hrvatske interese.
Najavljeno je i promicanje hrvatskih gospodarskih interesa i hrvatske kulture i identiteta u inozemstvu.
Ključne smjernice iz programa Vlade RH mandatara Tihomira Oreškovića dostavljene su u petak saborskim zastupnicima uz zahtjev za glasovanje o povjerenju Vladi.
Smjernice MUP-a, Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave
Ministarstvo unutarnjih poslova će prema ključnim reformama Vlade izraditi novu strategiju nacionalne sigurnosti koja će obuhvatiti odgovore na pitanja migracija, potencijalnog terorizma i ponuditi smjernice za depolitizaciju sustava.
Taj resor namjerava također uspostaviti funkcionalniju interakciju između Državnog odvjetništva i policije. U smjernicama koje su objavljene na ineternetskim stranicama Hrvatskog sabora navodi se i preustroj policije kojim će se smanjiti udio zaposlenih u upravi u odnosu na one koji rade „na terenu“.
Standardizacija postupaka prijama i promicanja kadrova u svim ustrojbenim strukturama, MUP-a, te podizanje profesionalnih standarda, također je jedna od smjernica.
U smjernicama za sektor MUP-a navedeni su i nulta tolerancija na nezakonito djelovanje u policiji, uspostava jasnog sustava izbora prioriteta u radu policije i inzistiranje na pojačavanju preventivnog i maksimalno proaktivnog pristupa policijskom radu, umjesto reaktivnog načina postupanja.
Ministarstvo pravosuđa
U smjernicama za sektor Ministarstva pravosuđa najavljen je dodatni angažman sudaca prekovremenim radom u sudovima koji imaju veće zaostatke u suđenju.
Taj resor namjerava uspostaviti funkcionalniji sustav nagrađivanja i sankcija za uočenu (ne)kvalitetu u radu zaposlenih u pravosuđu i racionalizirati sustav dostave sudske pošte.
Plan je i ojačati primjenu „oglednog spora“ u svrhu brže uspostave tumačenja zakona u sudskoj praksi; također, obvezatno razmatranje aktualne sudske prakse na kolegijalnim tijelima u sudovima, na mjesečnoj razini.
Ministarstvo pravosuđa namjerava izmijeniti propise kako bi se osiguralo da nijedno sudačko i državnoodvjetničko mjesto ne ostane nepopunjeno dulje od šest mjeseci.
Među smjernicama za to ministarstvo navedena je i obnova rada Savjeta za provedbu Reforme pravosuđa, te jačanje pravne sigurnosti.
Ministarstvo uprave
U sjernicama za sektor uprave navedena je sustavna regulacija agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima zakonom koji bi na opći način regulirao pitanja koja se tiču razloga i kriterija njihovog osnivanja, delegiranja poslova državne uprave na te pravne osobe, funkcioniranja, zapošljavanja, financiranja, odgovornosti i nadzora nad njihovim radom.
Na tom bi se propisu temeljile statusne i organizacijske promjene u tim pravnim osobama, odnosno njihovo ukidanje, spajanje i razdvajanje.
Racionalizacija prvostupanjskih tijela državne uprave pripajanjem područnih jedinica i ispostava pojedinih središnjih tijela državne uprave uredima državne uprave u županijama kao općim prvostupanjskim upravnim tijelima, također je jedna od smjernica Ministarstva uprave.
U tom se sektoru namjerava uspostaviti i funkcionalni sustav obrazovanja za obavljanje poslova i za rukovođenje poslovima javne i državne uprave.
Plan je također provesti analizu složenosti poslova u javnoj upravi, izraditi kompetencijski okvir za zaposlene i utvrditi kriterije nove klasifikacije radnih mjesta, te smanjivati udio horizontalnih funkcija, a povećavati broj stručno-kreativnih poslova.
U smjernicama se navodi i ustrojavanje sustava objektivnog i nepristranog ocjenjivanja javnih službenika kao temelja na kojem će biti moguće efikasnije stimulirati i/ili sankcionirati službenike kroz njihova materijalna prava i napredovanje.
To ministarstvo namjerava i osigurati sredstva u državnom proračunu za nagrađivanje službenika temeljem ocjene, ograničiti broj onih koji su ocijenjeni najvišom ocjenom, te omogućiti mijenjanje platnih razreda i bez formalnog napredovanja u službi.
Ključne smjernice iz programa Vlade RH mandatara Tihomira Oreškovića dostavljene su u petak saborskim zastupnicima uz zahtjev za glasovanje o povjerenju Vladi.
Smjernice Ministarstva zdravstva, Ministarstva socijalne politike i Ministarstva rada i mirovinskog sustava
Osnaživanje javnog zdravstvenog sustava te dostupnost zdravstvene zaštite za sve, financijska racionalizacija i stabilizacija sustava uz ostanak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) izvan Državne riznice te poštivanje svih zakonskih odrednica koje definiraju financijske obveze prema HZZO-u, neke su od glavnih smjernica Vlade u području zdravstvene politike.
Cilj je depolitizacija i decentralizacija zdravstva, nulta stopa tolerancije na korupciju te optimizacija i racionalizacija javne nabave.
Novoj Vladi u području zdravstva cilj je aktivna suradnja komorama, sindikatima, poslodavcima, strukovnim udrugama i udrugama pacijenata, kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima, odnosno donošenje hitnih mjera za zadržavanje zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj, uključujući i strukovno kolektivno pregovaranje za liječnike i mogućnost dodatnog rada.
Uz uspostavu sustava odgovornosti na svim razinama zdravstvenog sustava, poboljšanje ishoda liječenja i kvalitete te sigurnosti pacijenata, potrebno je planirati realne financijske parametara kod određivanja cijena zdravstvenih usluga, poticati razvoj dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja te jačanje pridržavanja pravila u sustavu participacije osiguranika.
Nova Vlada planira funkcionalnu integraciju zavoda za hitnu medicinu s pružateljima usluga u primarnoj zaštiti i objedinjenim hitnim bolničkim prijemom te provedbu Nacionalnog plana uključujući akreditaciju i certifikaciju bolnica, stvaranje i osnaživanje grupa bolnica koje međusobno surađuju (horizontalno i vertikalno) te jačanje dnevnih bolnica.
U socijalnoj skrbi nova Vlada želi omogućiti ravnomjernu primjenu svih socijalnih prava te djelatnost preusmjeriti primarno na lokalnu zajednicu, uz decentralizaciju sredstava.
Najavljuje se deinstitucionalizacija osoba starije životne dobi kao i deinstutucionalizacija djece lakšim posvajanjem ili smještajem u udomiteljske obitelji.
U području rada Vlada u smjernicama najavljuje da će u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i u skladu s nacionalnom strategijom razvoja Hrvatske planirati potrebna zanimanja za mlade koji ulaze u svijet rada.
Brzom prekvalifikacijom potrebno je omogućiti zapošljavanje onih mladih ljudi koji nisu konkurentni na tržištu rada, a putem cjeloživotnog obrazovanja omogućiti promjene zanimanja i starijim skupinama radno sposobnih građana.
Ulazak na tržište rada treba omogućiti osobama s invaliditetom uz pomoć osobnih asistenata, prilagodbom radnih mjesta ili zapošljavanjem u zaštitnim radionicama, te za takvo zapošljavanje stimulirati poslodavce.
Vladin cilj je također omogućiti stabilan i siguran mirovinski sustav, te raspisati broj ispostava HZMO-a.
Povećanje sredstava za kulturu, obrazovanje i znanost
Vlada Tihomira Oreškovića najavila je u smjernicama predstavljenima u petak u Hrvatskom saboru povećanja sredstava iz proračuna za područje kulture na jedan posto u ovoj godini, te postupno izjednačavanje izdvajanja za obrazovanje i znanost s europskim prosjekom.
U smjernicama se navodi povećanje sredstava iz proračuna za kulturu na jedan posto u 2016. godini, s nastojanjem da tijekom iduće dvije godine mandata postotak dosegne 1,5 posto. Izdvajanja za kulturu su, primjerice, u proračunu za 2014. iznosila 0,49 posto.
Ulaganja u obrazovanje te istraživanje i razvoj, ističe se u smjernicama, postupno će se podizati prema europskom prosjeku. U 2014. godini, primjerice, prema izvješću saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu iz studenoga te godine, hrvatski prosjek za obrazovanje iznosio je 3,5 posto, a europski 4,5 posto, dok je europski prosjek za znanstvena istraživanja bio veći od 2,5 posto, a hrvatski otprilike 0,7 posto.
Kultura kao temelj hrvatskog nacionalnog identiteta
Hrvatska mora dobiti strategiju kulturnog razvitka koja bi afirmirala važnost kulture kao temelja hrvatskog nacionalnog identiteta, prepoznatljivosti i ugleda u Europskoj uniji i svijetu te jačanje kulture na načelima izvrsnosti i raznovrsnosti, s kvalitetnim planiranjem i povezivanjem kulturnih programa, uz poštivanje tradicije i otvorenost prema suvremenom.
Strategijom se nastoji afirmirati i “hrvatska pripadnost mediteranskom i srednjoeuropskom krugu te promicati hrvatski identitet kroz književnost, likovne umjetnosti, glazbu, kazalište i film”.
“Svjesni višestruke uloge kulture u društvu i njenog snažnog utjecaja na regionalni razvoj, socijalnu koheziju, okoliš, turizam, obrazovanje, istraživanje i inovacije, snažno podržavamo razvoj i povezivanje kulturnog s drugim sektorima te upotrebu dostupnih resursa RH i EU za potporu, poticanje i promicanje hrvatske kulture i baštine na temelju integriranog i sveobuhvatnog pristupa”, stoji u smjernicama.
Pri određivanju strateško važnih kulturnih institucija, programa i manifestacija ključni kriterij trebala bi biti proizvodnja i prezentacija vlastitih sadržaja koji čuvaju i promiču nacionalni kulturni identitet.
Zavod za školstvo umjesto agencija u MZOS-u
Agencije koje sada djeluju u sklopu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) bit će ukinute, a osnovat će se Zavod za školstvo koji će obuhvatiti cijelu prosvjetnu vertikalu.
Usto je predviđeno uvođenje stručno-pedagoškog nadzora i institucije glavnoga školskog nadzornika kojega bi imenovao Hrvatski sabor na pet godina. U nadležnosti MZOS-a trenutačno djeluju Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za mobilnost i programe Europske unije, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, te Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Prekid kurikularne reforme i uvođenje male mature
Proces kurikularne reforme bit će zaustavljen, a na temelju detaljne analize provest će se revizija strategije i ispraviti nedostaci, u čemu će sudjelovati sve znanstvene discipline i zainteresirani dionici.
U području obrazovanja, poseban naglasak stavit će se na razvoj takozvanih STEM područja, odnosno područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Prema smjernicama, razvoj tih područja poticat će se, uz ostalo, tako da se onemogući smanjivanje satnice tih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, te povećaju izdvajanja za istraživanje i razvoj u tom području, uz ostalo poticanjem upisa na doktorski studij.
Osim toga, uvela bi se mala matura i počeo razvijati djelotvoran sustav stipendiranja učenika i studenata.
Smjernicama se najavljuje i razrada politike napredovanja nastavnika te postupno uvođenje sustava nagrađivanja i kažnjavanja profesora na temelju sustavnoga praćenja znanja učenika i rada nastavnika, a omogućit će se i zaštita nastavnika od nasilja učenika i roditelja.
Racionalizacija broja studija i pokretanje borbe protiv akademske korupcije
Što se tiče visokoškolskoga obrazovanja, pravno će se integrirati neintegrirana sveučilišta, započet će se racionalizacija broja studija financiranih iz državnog proračuna te redefinirati uloga javnih znanstvenih instituta na temelju rezultata provedene reakreditacije, te ojačati kvaliteta poslijediplomskog obrazovanja zakonskim propisivanjem dodatnih strožih uvjeta za pristup obrani disertacije.
Prema smjernicama, pokrenut će se borba protiv akademske korupcije, posebice u pogledu plagijata znanstvenog i znanstveno-nastavnog kadra, te eliminirati utjecaj političkih struktura u obrazovanju i znanosti.
Uz ostalo je predviđeno i smanjenje PDV-a na znanstvenu opremu na 5 posto, izjednačavanje uvjeta za besplatne udžbenike i besplatan prijevoz na državnoj razini, te osnivanje fonda za projekte radi privlačenja sredstava iz EU programa.
Ključne smjernice MORH-a i Ministarstva branitelja – Domovinska sigurnost i regulacija prava HRVI
U ključnim smjernicama reformske Vlade za Ministarstvo obrane (MORH) ističe se institucionalna i organizacijska transformacija elemenata nedefiniranog sigurnosnog sustava, uspostava Sustava domovinske sigurnosti iizrada Strategije nacionalne sigurnosti, dok se u Ministarstvu branitelja, kao ključna smjernica, ističe regulacija statusnih i materijalnih prava hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata.
U MORH-u se u jednoj od ključnih smjernica navodi Domovinska sigurnost kao koncept proaktivne zaštite Domovine te ističe kako domovinska sigurnost podrazumijeva uključenost svih institucija hrvatske države, poput diplomacije, sigurnosno-obavještajnih agencija, vojske, policije, ali i svih državljana, nevladinih organizacija i privatnih kompanija, u koordiniranom naporu ostvarenja relativne neranjivosti društva. U svojoj je osnovi, to koordinacija između različitih funkcija ukupnog sigurnosnog sustava, kroz koju se razvijaju novi modeli sigurnosti i djelotvorno povezuju s hrvatskim potencijalima. Domoljubna koalicija će, nakon preuzimanja odgovornosti za vođenje države, u roku od godinu dana, postojeće elemente nominalno i organizacijski nedefiniranog sigurnosnog sustava, institucionalno i organizacijski transformirati i uspostaviti Sustav domovinske sigurnosti, navodi se.
Ključna smjernica za MORH također je izrada i usvajanje Strategije nacionalne sigurnosti kao osnovnog preduvjeta razvoja sigurnosnog sustava Hrvatske. Rok za izradu i usvajanje je šest mjeseci, a ona će jasno definirati ciljeve kao što su zaštita državljana RH, njihove dobrobiti i načina života, zaštita hrvatskog gospodarstva, nacionalnih infrastruktura i prirodnih dobara te teritorijalne cjelovitosti RH od svih oblika sigurnosnih ugroza i rizika. Jasno će definirati i poluge nacionalne moći i zadaće koje je potrebno realizirati radi ostvarivanja Strategijom nacionalne sigurnosti definiranih ciljeva te osiguranja uvjeta za stabilan razvoj, prosperitet i opstojnost RH i hrvatskog naroda, ističe se.
Tu je i podizanje razine potrebitih obrambenih sposobnosti Oružanih snaga ulaganjem u njihovo opremanje i modernizaciju, u skladu s realnim gospodarskim i financijskim potencijalom države. Pri tome će opremanje i modernizacija Oružanih snaga biti i u funkciji jačanja i razvoja hrvatske vojne industrije i gospodarstva u cjelini. Domoljubna koalicija štitit će tradiciju i vrijednosti stvorene u pobjedničkom Domovinskom ratu i osigurati da one budu kamen temeljac razvoja suvremenih Oružanih snaga RH. “Vratit ćemo ponos i dostojanstvo hrvatskim vojnicima, braniteljima, herojima Domovinskog rata i skrbiti o svim stradalnicima i članovima njihovih obitelji”, ističe se.
Ključna smjernica je i Hrvatska – kao aktivna i ravnopravna članica NATO i EU. “Razvijat ćemo hrvatsku državu u okvirima euroatlantskih asocijacija, kao pretpostavku trajne sigurnosti i zaštite teritorijalnog integriteta i suvereniteta države, uz aktivno sudjelovanje i preuzimanje odgovornosti u zaštiti europske i svjetske sigurnosti i stabilnosti”.
Slijedi uspostava sigurnijeg okružja na ulicama ulicama, u kvartovima i općinama, gradovima i županijama. Uspostavit će se sigurnije okružje kroz prevenciju i rješavanje lokalnih sigurnosnih pojava. Pri tome će se promicati pozitivni odnosi policije i drugih sigurnosnih institucija sa stanovništvom na lokalnoj razini te kroz pojačanu suradnju svih čimbenika djelovati preventivno na razne kriminalne pojave u našem okružju. Aktivno će se štititi sigurnost naših obitelji, sprječavati i suzbijati sve oblike kažnjivih ponašanja, odnosno suzbijati prijetnje za život, sigurnost i dobrobit naših državljana te snažno razvijati brand sigurne zemlje na svim razinama.
Ključna smjernica reformske Vlade za MORH je i razvoj sustava civilne zaštite. Uspostavit će se jedinstven i učinkovit sustav civilne zaštite koji će moći odgovoriti izazovima zaštite zdravlja i života hrvatskih državljana te zaštite materijalnih dobara i okoliša. Kontinuirano će povećavati spremnost sustava za slučaj kriza i katastrofa, primarno kroz prevenciju takvih pojavnosti, a sekundarno kroz pravodobno reagiranje na moguće opasnosti i nesreće. Snažno će podupirati aktivnosti uklanjanja mina i eksplozivnih sredstava, kako bi omogućili sigurniji i pravedniji život svim hrvatskim državljanima, ravnomjerniji i brži gospodarski razvoj svih hrvatskih krajeva, te kvalitetnije provođenje zaštite okoliša.
Ministarstvo branitelja: Regulirati statusna i materijalna prava HRVI
Regulirati statusna i materijalna prava hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata (HRVI DR) i u jednom zakonu zaštiti statutarna i materijalna prava te dostojanstvo Domovinskog rata i hrvatskih branitelja jedna je od ključnih smjernica reformske Vlade za Ministarstvo branitelja.
Ističe se i uključivanje hrvatskih branitelja u društvene, političke i gospodarske sfere života – vraćanje povjerenja hrvatskih branitelja prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti te jačanje braniteljskih udruga kako bi njegovale tradiciju ratnih brigada i štitile prava sudionika Domovinskog rata.
Također, smjernicama se želi omogućiti ‘druga karijera’ hrvatskim braniteljima kako bi mogli biti konkurentni u gospodarstvu i to kroz subvencioniranje hrvatskih branitelja- poduzetnika i poduzetnika koji zapošljavaju hrvatske branitelje te lkroz pomoć pri izradi projekata za EU fondove.
U ključnim smjernicama reformske Vlade za Ministarstvo branitelja navodi se i trajna briga o pripadnicima HVO – branitelji HVO su dio jedinstvenog i neodvojivog hrvatskog obrambenog korpusa s pripadnicima HV te će se trajno riješiti njihov status.
Među smjernicama je i rad na dignitetu Domovinskog rata i hrvatskih branitelja odnosno na organizacijskom i stručnom jačanju znanstvenih institucija koje proučavaju, promiču ili organiziraju predavanja o Domovinskom ratu u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini.
Vukovar kao područje posebnog pijeteta i žrtva agresije na Republiku Hrvatsku, također je smjernica za Ministarstvo branitelja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
