Pročitajte što Iustitia et Pax kaže o odluci Ustavnog suda da homoseksualni parovi mogu udomiti ili posvojiti djecu

Foto: Facebook/Fah/GettyImages (Fotomontaža: Narod.hr)

U nastavku donosimo, sažetak Izjave Iustitie et Pax o odluci Ustavnoga suda, kojim se homoseksualnim parovima omogućilo udomljavanje i posvajanje djece.  

> Imate dojam da ste zadnjih mjesec dana izloženi LGBT propagandi? U pravu ste!

Što je Iustitia et Pax (HBK) izjavila o odluci Ustavnog suda?

  1. Ustavni sud nije proglasio Zakon o udomiteljstvu neustavnim, ali je izrijekom stvorio obvezu za sudove i druga tijela da zakonske odredbe tumače i primjenjuju tako da istospolnim partnerima omoguće udomljavanje djece. Time se Ustavni sud stavio u poziciju zakonodavca, što je nedopustivo s aspekta trodiobe vlasti i vladavine prava. 
  2. Odluka Ustavnog suda je pod snažnim utjecajem europskih strujanja, pravnih tendencija neoliberalnih svjetonazora.
  3. Pritisak podnositelja zahtjeva za ocjenu ustavnosti, uz pomoć medija i pojedinih nevladinih udruga, čimbenik je koji je utjecao na odluku kakva je donesena.
  4. Ustavni je sud prepoznao legitimni cilj Zakona o udomiteljstvu, a to je da osoba u potrebi, tj. korisnik usluge udomiteljstva, mora biti središnji subjekt cjelokupnoga sustava socijalne skrbi te ističe da su pružatelji usluge udomiteljstva u službi ostvarivanja prava korisnika, u ovom slučaju djeteta, te niječe postojanje „prava biti udomiteljem”. Međutim, Sud nelogično zaključuje da su istospolni parovi diskriminirani, iako Zakon o suzbijanju diskriminacije ne smatra diskriminacijom  „zaštitu prava i dobrobiti djece, zaštitu javnoga morala i pogodovanje braku”.

Što je Iustitia et Pax (HBK) izjavila o najboljem interesu djece?

  1. Dobrobit djeteta je individualna i najviša vrednota u pravnim okvirima. 
  2. Udomiteljstvo je socijalna usluga smještaja djeteta ili odrasle osobe koju pruža udomitelj sa svojom obitelju ili udomitelj samac.
  3. Konvencija o pravima djeteta kao najmjerodavniji i najvažniji međunarodni dokument poziva sva državna tijela da uvijek prosuđuju što je u najboljem interesu djeteta te upozorava da djetetovi najbolji interesi imaju prednost pred interesima svih drugih (državne vlasti, institucija i odraslih osoba). Zaštita prava i dobrobiti djece mora uvijek nadilaziti pojedinačne interese odraslih osoba, u ovom slučaju želju istospolnih partnera da udome djecu.
  4. U vezi sa smještajem djeteta izvan obitelji, a kakvo je i udomiteljstvo, Konvencija o pravima djeteta pojačano upozorava da odabir smještaja treba osigurati „kontinuitet u djetetovu odgoju, kao i njegovu… kulturnom… podrijetlu” (čl. 20. st. 3.).
  5. Ustav RH propisuje da je država dužna osobitu skrb posvetiti djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi (čl. 63. st. 5.). Središnji subjekti u takvoj situaciji su djeca koju valja zbrinuti, a ne odrasli koji bi ih mogli ili htjeli na svoj način zbrinuti. 
  6. Propust je državne vlasti što premalo djece biva posvojeno, što dovoljno ne podupire smještaj djece izvan domova, vodeći se uvijek djetetovom dobrobiti.
  7. Nadležna tijela svaki slučaj zbrinjavanja djeteta (i ne samo udomiteljstvom) trebaju procijeniti u skladu s djetetovom dobrobiti i kroz zaštitu njegova najboljeg interesa uz uvažavanje djetetova prava na izražavanje mišljenja o stvarima koje ga se tiču.

Koji su argumenti Iustitie et pax (HBK) protiv udomljavanja djece od strane istospolnih parova? 

  1. Ako se djecu dodijeli istospolnim parovima, odsutnost majke i oca stvara zapreke njihovom normalnom razvoju, jer im nedostaje iskustvo majčinstva ili očinstva. 
  2. Posljedice koje bi mogle proisteći za dijete udomljeno kod istospolnih parova mogu biti dalekosežne i nepopravljive.
  3. “Uključiti djecu u zajednice osoba istoga spola udomljavanjem ili posvojenjem znači činiti nasilje nad tom djecom u smislu iskorištavanja njihova stanja slabosti da bi ih se uključilo u okružje koje ne pogoduje njihovu punomu ljudskomu razvoju. Takva bi praksa zasigurno bila teško nemoralna i u otvorenom proturječju s načelom što ga je priznala i Konvencija o pravima djeteta, prema kojoj u svakom slučaju treba očuvati najbolji interes djeteta kao najslabije i najranjivije strane.”

Što Iustitia et pax (HBK) navodi o tome da ne postoji “pravo na udomiteljstvo” i da se ne krše ljudska prava istospolnih parova?

  1. Ni jedan međunarodni ugovor ne poznaje „pravo na roditeljstvo”. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda nikomu ne jamči pravo osnovati obitelj, posvojiti dijete niti postati skrbnikom djeteta ili njegovim udomiteljem. 
  2. Dakle, ni jedan par (bračni, izvanbračni, istospolni) ni pojedinac ne mogu sebi prisvajati prava koja ne postoje. Budući da ne postoji „pravo na roditeljstvo” ni „pravo na dijete”, time ne postoji ni pravo pojedinca da bude udomitelj. 
  3. Praksa Europskoga suda za ljudska prava ne poznaje „pravo postati udomiteljem” u okvirima zaštite prava na obiteljski život (iz članka 8.) ili drugih ljudskih prava, koja štiti Konvencija. Dakle, nije riječ o njihovim ljudskim pravima ni njihovu kršenju, jer strasbourška i ustavnosudska praksa moguću diskriminaciju (pa i temeljem spolne orijentacije) povezuju uz kršenje materijalnih prava i sloboda po nekoj od diskriminatornih osnova.
  4. U suprotnom bi se radilo o kršenju najboljega interesa djeteta kao temeljnoga načela Konvencije o pravima djeteta, jer dijete ne smije biti objekt pretenzija odraslih i sredstvo ostvarenja njihovih želja, kako na normativnoj tako ni na provedbenoj razini.

Što Iustitia et pax (HBK) kaže o pravima udomljene djece i njihovih roditelja?

  1. Prilikom zasnivanja udomiteljskoga odnosa nadležna tijela moraju voditi računa ne samo o mišljenju djeteta o stvarima koje ga se tiču, nego i o postupovnim pravima roditelja koji imaju roditeljsku skrb i koji mogu biti i nesuglasni s izborom istospolnih partnera kao udomitelja za njihovo dijete. Neuzimanje u obzir ili zaobilaženje želje roditelja moglo bi uroditi neželjenim plodovima, odnosno tužbama protiv države. 

Kako Iustitia et pax objašnjava da se odlukom Ustavnog suda vrši dekonstrukcija društvene svijesti i nametanje  novih obiteljskih paradigmi

  1. Većina hrvatskih građana smatra, što dokazuju i posljednja istraživanja javnoga mnijenja, da su djeci potrebni majka i otac.
  2. U hrvatskoj se tradiciji i kulturi obitelj poima kao zajednica majke, oca i njihove djece, i takav pogled nipošto ne treba mijenjati niti ga označavati nazadnim, neciviliziranim, zastarjelim. On je dio hrvatskoga i općeljudskoga identiteta.
  3. Odluke poput one Ustavnog suda o ustavnosti Zakona o udomiteljstvu (ustavnosudskoga, sudskoga i upravnoga karaktera), neizbježno imaju za posljedicu dekonstrukciju postojeće društvene svijesti o tome da je udomljavanje djece od strane istospolnih partnera neprihvatljivo i strano. 
  4. Odluka Ustavnog suda je prvi korak prema izgradnji nametnutoga društvenog prihvaćanja novih obiteljskih paradigma. 

Izjave Iustite et pax u cijelosti dostupne su na poveznici.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr