I dok je nedavno raspisan natječaj za novu pučku pravobraniteljicu, na dnevnom redu Hrvatskog sabora nalaze se čak tri Izvješća o radu pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Sabor naime u do danas nije stigao raspraviti odnosno prihvatiti ili odbiti Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018., 2019. i 2020. godinu. Podsjetimo, HDZ-ova je većina za mandata Tomislava Karamarka odbila njeno Izvješće za 2015. godinu.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom Izvješću za 2020. kaže kako se njene preporuke sve manje ispunjavaju, i smatra da se to može objasniti time da Hrvatski sabor još nije raspravio njena izvješća za 2018. i 2019. godinu što ima niz dugoročnih posljedica
Vidović u Izvješću također navodi da se Vlada “nije očitovala na čak 60 posto preporuka”, te u njemu navodi “142 preporuke za snažniju zaštitu ljudskih prava u gotovo svim područjima život”, koje su uglavnom upućene ministarstvima. Pučka pravobraniteljica se također požalila na MUP jer je njenom Uredu i dalje uskraćen neposredan uvid u podatke o postupanju prema, kako ih naziva, “iregularnim migrantima” u svom informacijskom sustavu.
U Izvješću istaknuta suradnja s “Lezbijskom organizacijom LORI”
Iz Izvješća je nadalje vidljivo kako je Ured pravobraniteljice u 2020. imao 53 zaposleni te je postupa u skoro pet tisuća predmeta.
Najviše je tužbi zaprimljeno u području zdravstva (328) što je posljedica pandemije koronavirusa i potresa. U području diskriminacije zaprimljeno je 266 tužbi, a u području “Tražitelji međunarodne zaštite, azilanti” zaprimljeno su 83 tužbe što je porast za dvostruko s obzirom na 2019. godinu.
Pučka pravobraniteljica u svom izvješću navodi i broj tužbi po spolu tužitelja, te uz muškarce (103) i žene (117) navodi i transseksualne osobe (0). Zanimljivo, transseksualne osobe se u izvješćima počinju spominjati od Izvješća za 2016. godinu. Također, pučka pravobraniteljica među vrstama pritužbe, osim po nacionalnoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi, prepoznaje i pritužbe po osnovi “rodnog identiteta ili izražavanja” kojih nije bilo.
U izvješću, pučka pravobraniteljica ističe i suradnju s nevladinim organizacijama pa tako navodi sudjelovanje na sastanku u “sklopu projekta “Humano obrazovanje – odgovorno društvo”, kojeg u suradnji s partnericama provodi Lezbijska organizacija „LORI“. U toj suradnji, na panel raspravi „Ljudska prava LGBTI osoba u Europi i Hrvatskoj“, u okviru festivala queer i feminističke kulture Smoqua, predstavljen je rad Lore Vidović u području zaštite prava LGBTI osoba.
Podsjetimo u sklopu istog projekta “Humano obrazovanje – odgovorno društvo” a koji je vrijedan 1.055.472,40 kuna, lezbijska organizacija LORI je pripremila udžbenik iz ‘rodnih studija’, koji se koristi na Sveučilištu u Rijeci, a namijenjen je i sveučilišnim knjižnicama u Rijeci i Zagrebu.
Tko je Lora Vidović?
Hrvatski sabor je sredinom veljače 2013. izabrao Loru Vidović i to s 82 glasa vladajuće Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS, HSU). U njenom izboru, odnosno tadašnja oporba (HDZ, HDSSB, Hrvatski laburisti) nije htjela sudjelovati.
Kada je izabrana mediji su objavili kako nisu ispunjeni minimalni zakonski uvjeti te da 39-godišnja Lora Vidović nema 15 godina staža u pravnoj struci. Ona je prema poslanom životopisu prikupila 15 godina i 15 dana ukupnog radnog staža, no postavilo se pitanje je li svo radno iskustvo u pravnoj struci.
Prvi posao Vidović je dobila 1997. u Ministarstvu rada i socijalne skrbi te tamo ostaje šest i pol mjeseci. Nakon toga prelazi u Ministarstvo vanjskih poslova gdje ostaje sve do 2006. godine.
Njen karijerni uspon krenuo je u 28. godini kada imenovana za atašea u hrvatskom veleposlanstvu u Norveškoj, a po povratku na Zrinjevac bila je treća tajnica za multilateralu. Od 2006. do 2010. je obnašala dužnost zamjenice pravobraniteljice za djecu. Prije nego je postala pučka pravobraniteljica, Vidović je bila predstojnica UNICEF-ova ureda u Hrvatskoj.
> Pročitajte kako je Thompsonov menadžment odgovorio na analizu pučke pravobraniteljice Lore Vidović
Ona je kao pučka pravobraniteljica iskoristila priču oko napada mladića vatrenim oružjem na zgradu Vlade – za napad na pozdrav “Za dom spremni” koji se koristi među navijačima, a osvrnula se i na 2018. kada je kritizirala HRT jer je “svako jutro išla reklama za revizionističku knjigu o Jasenovcu”.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović jasno je zauzela stranu i prilikom održavanja referenduma o braku 2013. godine, kada se referendumu usprotivila iako za to nije imala nikakvo utemeljenje u Ustavu, zakonima Republike Hrvatske ili međunarodno prihvaćenim konvencijama. Kada je spriječeno provođenje referenduma GI Narod odlučuje o pravednijem izbornom sustavu iz Inicijative su poručili da je Vidović javno podržala premijera Plenkovića i ministra Kuščevića u onemogućavanju prava građana na referendum.
Tada je Sandra Benčić ustvrdila duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji, zbog čega je udruge U ime obitelji i podnijela prijavu protiv govora mržnje, koju je pravobraniteljica Vidović odbila.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
