Rusak: Ako će srednjoškolci sami birati predmete, ubrzo ćemo imati inflaciju sociologa, filozofa i humanista

Voditelj stručne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić u ponedjeljak je najavio da su članovi skupine spremni odstupiti ako ministar znanosti obrazovanja i sporta Predrag Šustar do srijede, 25. svibnja ne odbaci zaključke saborskog odbora za znanost među kojima je i onaj da je skupinu potrebno proširiti s desetoro novih članova s različitih područja.

O temi cjelovite kurikularne reforme jučer su u emisiji Otvoreno raspravljali Boris Jokić, Momir Karin, Gordana Rusak i Sabina Glasovac.

Momir Karin, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Predraga Šustara na početku emisije demantirao je da se odustalo od kurikularne reforme. “Ne znam odakle to novinarima. Nitko nijednom riječju nije rekao da će u srijedu refoma biti prekinuta. Kurikularna reforma ide dalje, nadam se s istom ekipom – kako bi na dobrobit naše djece i budućnosti Hrvatske donijeli kvalitetan dokument”, kazao je Karin.

Boris Jokić potvrdio je da se danas sastao s ministrom Šustarom i Gordanom Rusak. “Razgovarali smo o situaciji. Ne vidim ništa senzacionalno u tome.” Dodao je da je sve nepotrebno ušlo u politikansku sferu, a radi se o osobnoj stvari svakog roditelja i djeteta. “Ne treba više deklarativna, nego stvarna podrška ovome projektu”, rekao je Jokić i dodao da je ovdje riječ o političkom pritisku.

“Oni znaju da struka treba uvijek biti iznad politike, a da su ljudi ispred dokumenata i jači od politike. Političke stranke doživljavaju kurikularnu reformu kao lopticu kojom se nabacuju”, smatra Jokić. Dodao je kako je kurikularnoj reformi potrebna bolja operativna podrška.

Jokić se nada da će se kurikularna reforma nastaviti dalje, a njegova radna skupina dat će podršku.

Slučaj Finske

Prijedlog o širenju radne skupine za 10 članova Gordana Rusak – predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu – objasnila je praćenjem pulsa javnosti. “Nije bila intencija odbora da predlažemo ljude. Na temelju rasprave i svih mogućih mailova i zamolbi došli smo do zaključka da u nekim područjima postoje problemi.” Kao najveću zamjerku istaknula je tzv. STEM područje.

Jedna je mogućnost da sve ostane kako jest, što je zatražio Jokić, a druga je mogućnost da se stvori nadpovjerenstvo koje će biti nadređeno radnoj skupini, pojasnila je Rusak i dodala da je osobno protiv druge opcije.

“Sami članovi, ili neki ljudi koji su bili involvirani u ovaj proces, tvrde da još ta reforma, u ovom obliku, nije spremna za eksperimentalnu fazu. Profesor, odnosno akademik, Budak je to izjavio na jednom skupu povjesničara nedavno”, izjavila je Rusak želeći napomenuti kako nema razloga za brzanje s eksperimentalnom fazom i dodala da je Finska 20 godina promišljala kako napraviti reformu, pa su krenuli u nju, “a mi bismo sve htjeli napraviti u godinu dana”. Rusak se potom pitala je li to moguće i hoće li to biti kvalitetno.

“Mi se zalažemo za to da ti dokumenti budu napravljeni maksimalno kvalitetno, a tek onda idemo u eksperimentalnu fazu.”

Rusak se ne slaže s prijedlogom u kurikularnoj reformi da učenici 3. i 4. razreda srednje škole mogu birati predmete. “Što bi opet značilo da ćemo za nekih deset, petnaest godina imati inflaciju sociologa, filozofa, humanista, a što će biti s tehničkim zanimanjima? Tko će birati teže predmete, ako može proći s lakšima?”, zapitala se Rusak.

Jokić joj je odgovorio da bi se time dalo učenicima da dublje ulaze u module koji ih zanimaju i koje namjeravaju studirati kasnije.

“Ako nema stručnjaka iz STEM područja, zašto ih vi ne želite prihvatiti, kolega Jokić? I ovako vam neće opstruirati posao, ako kažete da nemate upliva ni na što, a javnost će ipak biti zadovoljena, jer priznat ćete – imati u sedmeročlanoj skupini samo ljude iz humanističkog područja, a nijednog stručnjaka iz nekog drugog područja – da to nije logično”, rekla je Rusak i dodala da je to stvorilo veliki jaz u znanstvenoj javnosti. Objasnila je da je ustao velik dio akademika s Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti protiv prijedloga kurikularne reforme.

Jokić joj je odgovorio da se danas neposredno prije konferencije za novinare čuo s akademikom Zvonkom Kusićem koji mu je rekao da ne odustaje od reforme, te je dodao da HAZU nije zauzela službeni stav u pogledu kurikularne reforme.

Sabina Glasovac iz SDP-a sve je nazvala unaprijed pripremljenom i pomno planiranom akcijom i svjetonazorskim desantom na obrazovni sustav. “Zastupnici HDZ-a pojavili su se na odboru na dvije minute da bi ekspresno izmijenili javni red te izglasali zaključke bez rasprave”, tvrdi Glasovac.

“Da ste došli na sjednicu na vrijeme, mogli ste diskutirati”, odgovorila joj je Rusak.

Glasovac misli da za društvo nije dobro ako podlegne pritisku i ako se kreira politička reforma čiji cilj nije dijete, već nametanje ideologije. Pritom HDZ i Most su nezainteresirani i neinformirani, a najviše se ističe Hrast kao stožerna stranka antireformskih snaga, kaže Glasovac.

Rusak joj je odgovorila da to nije točno te da su sve stranke itekako dobro informirane, a da postoji interes dokazuju mailovi.

“Radna skupina ima zadatak do 10. lipnja da nakon stručne rasprave pripremi dokumente za javnu raspravu”, rekao je Karin. “Proračunski desant na kurikularnu reformu ne postoji, a ona treba biti iznad svih politika i partikularnih interesa.”

Kad su u pitanju eksperimentalne škole, Jokić kaže da ne moraju nužno krenuti već u sljedećoj školskoj godini, već da nju može iskoristiti za pripremu nastavnika te krenuti u školskoj godini 2017./2018. Karin kaže da nije kraj svijeta ako to ne bude najesen. Rusak smatra da reforma još nije zrela za eksperimentalnu fazu.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/HRT
Photo: Snimka zaslona

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.