Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u četvrtak je poručio da će SDP podržati ratifikaciju Istanbulske konvencije samo u cjelovitom obliku, bez ikakvih ograda, te ponovio zauzimanje za borbu protiv nasilja nad ženama i bilo kakve diskriminacije drugačijih osoba po bilo kojoj osnovi.
Bernardić je na konferenciji za novinare, tjedan dana nakon što je premijer najavio ratifikaciju, istaknuo kako mu je drago što je Vlada shvatila da kao civilizirana i proeuropski orijentirana država moramo uvažavati i one koji su po rodnom opredjeljenju bitno drugačiji od njihova konzervativnog poimanja braka i bračne zajednice.
Osvrnuo se i na nagađanja da će Hrvatska ratificirati taj dokument na sličan način kao i Poljska, a čemu ide u prilog i izjava ministrice Nade Murganić da će Vlada Konvenciju prihvatiti “uz određene ograde”.
‘SDP je za ratifikaciju bez ikakvih ograda, u suprotnom je ne možemo podržati’
“Naš je stav prihvaćanje Istanbulske konvencije bez ikakvih ograda, bez tzv. poljskih ili sličnih modela. U suprotnom, SDP ne može podržati ratifikaciju Istanbulske konvencije. Borba protiv nasilja nad ženama nema alternativu, nitko u Hrvatskoj ne smije imati ništa protiv drugih i drugačijih, protiv gay populacije ili transrodnih osoba”, poručio je Bernardić.
“Svi smo mi ljudi i imamo slične potrebe i snove, istu želju za uspjehom i srećom. Zašto nas dijeliti, pogotovo ne po ovoj osnovi”, istaknuo je.
Upitan gdje vidi poveznice između Konvencije i gay, transrodnih i LGBT osoba, s obzirom da se u konvenciji ta populacija ne spominje, Bernardić se pozvao na članak 4. točku 3. Konvencije u kojoj se, kaže, navodi da će stranke osigurati provedbu odredaba konvencije, a osobito mjera za zaštitu prava žrtava bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rod, rasa, boja kože, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinsko stanje, invaliditet…
Što znači ova poruka?
U aktualnom, 9. sazivu, u Hrvatskom saboru sjedi 151 zastupnik, a od toga je 8 zastupnika nacionalnih manjina.
HDZ-ovih zastupnika ima 55, a potom slijedi SDP s 36 zastupnika.
Nezavisnih zatupnika ima 14, od kojih su petorica predstavnici nacionalnih manjina. Među nezavisnima su i troje zastupnika kasnije okupljenih u stranku Neovisni za Hrvatsku: Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović. Nezavisan je i Marin Škribola, koji je u Sabor ušao na listi koalicije: Živi zid- SNAGA- Promijenimo Hrvatsku. Također, među nezavisne zastupnike ubraja se i bivši SDP-ov Tomislav Saucha, u javnosti poznat po aferi izdavanja lažnih putnih naloga dok je bio na dužnosti tajnika Vlade Zorana Milanovića, te po „spašavanju“ HDZ-ove većine u Saboru neposredno nakon raskida suradnje HDZ-a i Mosta.
Most ima 11 zastupnika, a nakon njega slijede vladajući HNS, koalicijski partner HDZ-a s 5 zastupnika te HSS koji također ima 5 zastupnika. GLAS, stranka bivših HNS-ovaca ima 4 zastupnika, a nakon nje slijedi Istarska demokratska stranka s 3 zastupnika i samostalna srpska demokratska stranka, dio vladajuće koalicije, s također 3 zastupnika, od kojih su svi izabrani na listi predstavnika nacionalnih manjina.
Živi zid ima trojicu zastupnika, a s njima u zajedničkom klubu nalazi se i 1 zastupnik stranke SNAGA.
HDS ima dvojicu zastupnika, Promijenimo Hrvatsku također dvojicu, a stranka Milnana Bandića jednoga.
Od ostalih stranaka vladajuće većine HRAST ima jednog zastupnika, a HSLS i HSU također po jednoga.
HDSSB i Reformisti imaju po jednog zastupnika, a Nezavisna lista mladih iz Vrgorca, koju podržava Most, također jednoga.
Tko ima koliko zastupnika u Saboru i koliko bi ih moglo biti za Istanbulsku konvenciju?
Kako će se odvijati glasovanje o ratifikaciji Istanbulske konvencije?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
