‘Stodnevnički zapis’ predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u povodu 100 dana na dužnosti objavila je “Stodnevnički zapis” u kojemu ističe kako ju ohrabruju ragiranja ljudi diljem domovine, govori o ciljevima u unutarnjoj i vanjskoj politici i posebno o gospodarskim izazovima, te objavljuje kako je simbolično na stodnevnicu posebnim savjetnikom za gospodarstvo imenovala nekadašnjega premijera Nikicu Valentića.

“Često se pokušava nametnuti teza kako provodim program jedne stranke, no to naprosto nije istina. Provodim ono što sam zacrtala u svojem izbornom programu. Građani su me izabrali kako bih ga provodila i to ću bezrezervno činiti”, poručuje predsjednica.

“U prvih 100 dana sam (…) iskreno željela ostvariti suradnju s Vladom Republike Hrvatske o nacionalnim strateškim pitanjima. Za dijalog sam zainteresirana uvijek i na njega sam spremna. Na dužnosti Predsjednice Republike Hrvatske više sam usredotočena na srednjoročne i dugoročne ciljeve, a ne na kratkoročne niti na predizborne. Želim sa svim čelnicima parlamentarnih stranaka imati profesionalne i korektne odnose pa čak i kada ne dijelimo iste stavove ili svjetonazor. Ne očekujem da se slažemo već da komuniciramo i argumentirano raspravljamo”, kaže predsjednica u svome zapisu.

Gospodarsko vijeće će biti institucionalni kapacitet

“Simbolično na stodnevnicu, posebnim savjetnikom za gospodarstvo imenovala sam gospodina Nikicu Valentića, nekadašnjeg predsjednika Vlade Republike Hrvatske za čijeg je mandata zaustavljena inflacija, stabiliziran tečaj valute te uvedena kuna. Vjerujem da će mi njegovo bogato iskustvo i pogled pomoći u sagledavanju ukupne gospodarske slike kao i u promišljanju o mogućim rješenjima,” navodi predsjednica Republike Hrvatske.

“Što se gospodarskog vijeća tiče, u potpunosti sam promijenila pristup svojih prethodnika. U radu Vijeću će sudjelovati čelnici važnih gospodarskih institucija, jer sam željela stvoriti krug institucija za savjetovanje oko pojedine teme iz područja njihove stručnosti, odnosno stvoriti svojevrsni institucionalni kapacitet koji bi odgovorio na ključna gospodarska i razvojna pitanja. Institucije su već duže vrijeme u nas zapostavljene, stavljene u stranu, a struku se rijetko sluša. Želim to promijeniti ali pred te institucije postaviti i nove izazove. Od izuzetnog je značaja u potpunosti ostvariti sinergiju akademske zajednice i gospodarstva kako bi se potaknula istraživanja i razvoj, ulaganja u nove tehnologije i izumiteljstvo”, kaže Grabar Kitarović u zapisu.

Izazovi na koje se već dulje ne odgovara

“Raščlanjujući prvih 100 dana na dužnosti predsjednice Republike, ohrabruju me reakcije ljudi diljem domovine, koji su bez cinizma, bez niskosti prepoznali što činim i čemu težim. Iz toga crpim snagu kako bih se uhvatila u koštac s izazovima na koje se već dulje vrijeme ne odgovara. Iskorjenjivanje siromaštva i nezaposlenosti, osiguranje dostojanstva umirovljenima i odgovarajuća skrb za sve potrebite te stvaranje poticajnog okruženja za mlade kako bi ostajali u Hrvatskoj i zasnivali nove obitelji, samo su neki od tih izazova koje naša generacija mora riješiti za one buduće. Svi trebaju vratiti vjeru u sebe i u svoje sposobnosti”, poručuje.

“Ohrabruje me i što sam uspjela s parlamentarnim strankama i ostalim ključnim društvenim čimbenicima započeti dijalog o onim temama, koje su preduvjet održivog razvitka Hrvatske. To pokazuje spremnost većine uključiti se u rješavanje gorućih problema u društvu što svakako pozdravljam”.

Predsjednica Republike Hrvatske podsjeća da se u tim razgovorima pokazalo da je jedan od najvećih izazova nepovoljno demografsko stanje te gospodarska kriza koja se prelila u opću društvenu krizu i očituje se u krizi morala, etike i vrijednosti i koja zahtijeva definiranje temeljne gospodarske politike s odgovorom na pitanja kakav ekonomski sustav želimo njegovati i razvijati. Također navodi potrebu jačanja institucija i podizanja učinkovitosti državne i lokalne administracije.

“Kada pozivam na zajedništvo ukazujem na nužnost društvenog konsenzusa oko ključnih strateških pitanja, nipošto na jednoumlje. Zazivam definiranje zajedničkih, dijeljenih ciljeva, a politička viđenja načina njihova rješavanja mogu i moraju biti različita”, kaže predsjednica pozivajući na postavljanje novih ciljeva i njihovo ambiciozno ostvarivanje.

Pogled na vanjsku politiku

Na vanjskopolitičkom planu počela sam ostvarivati izričnu i dinamičnu vanjsku politiku Hrvatske, koja je odlučnija djelovati u okvirima članstva u EU i NATO-u, pri čemu se, ističe, ne zanemaruju bilateralni odnosa sa svim njihovim zemljama članicama, posebice vodećim.

“Hrvatska vanjska politika treba biti prepoznatljiva i po svojim temeljnjim odrednicama, prije svega vrijednosti na kojima počiva i koje zagovara. Odlazak u Gdanjsk vidim kao jasnu potvrdu takvog pristupa. Na svečanosti su se okupili čelnici nama prijateljskih i važnih zemalja srednje Europe i Baltika te glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, gdje je jasno podcrtano obilježavanje završetka drugog svjetskog rata, ali i pada komunizma, događaja koji se još uvijek snažno odražavaju na hrvatsku sadašnjicu i crpe društvenu energiju”.

“Uspravnicu Jadran-Baltik vidim kao jednog od zamašnjaka daljnjeg jačanja europskog projekta. U ovim državama, potpora članstvu u EU je redom snažnija od one u takozvanim starim državama članicama”, navodi predsjednica i dodaje svi europski čelnici s kojima e susrela podržavaju tu inicijativu.

“Hrvatska ima i svoje interese u jugoistočnom susjedstvu, one trajne stabilnosti i boljitka svih država, koje treba snažno podupirati na putu prema Briselu po EU i NATO kolosjeku”, kaže i dodaje kako izbjegava izraz regija ili zapadni Balkan, jer drži da pridonosi svojevrsnoj izolaciji dijela europskog kontinenta.

Ističe kako je Hrvatska dugo vremena zanemarivala neka već uspostavljena prijateljstva i savezništva, odnosno nije prepoznavala trenutak i stvarala nova s ključnim dionicima međunarodnih odnosa. Ne mislim, kaže predsjenica, samo na stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, već i na sve značajnije regionalne čimbenike koji iskoračuju na globalnu scenu, članice skupine G20, države poput Maroka, Južnoafričke Republike, Indije, Japana, Australije, Novog Zelanda, Južne Koreje, Vijetnama, Kanade, Meksika, Kolumbije, Čilea ili Brazila; neki pomaci su ostvareni prema vodećim državama srednje Azije te Bliskog Istoka.

Diplomacija u svijetu sve veći naglasak stavlja na gospodarstvo pa je tu potrebno učiniti puno više.

Prilog Hrvatske međunarodnoj suradnji po nizu pitanja, od prava žena i djevojčica, međunarodne razvojne pomoći ili održivog razvoja može biti značajan i zapažen, kaže prdsjednica. “To je razlog zašto sam otišla na međunarodne konferencije na visokoj razini o pitanjima rodne jednakosti u New Yorku, posjetila Afganistan i što ću do kraja godine sudjelovati na nizu konferencija o održivom razvoju, klimatskim promjenama i razvojnim ciljevima za razdoblje poslije 2015.,” kaže se među ostalim u Stodnevnom zapisu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović.