Most još nije odlučio hoće li profesor monetarne politike na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ivan Lovrinović sudjelovati u Vladi ili će, s četrnaest ostalih zastupnika, djelovati kao saborski zastupnik piše vecernji.hr
Ljudi iz Mosta tvrde da je odluka da u Vladu, osim Petrova, ne treba ući nitko drugi rezultat procjene da će tako najlakše sačuvati stranku od osipanja. Lovrinović nije krio ambiciju da bude ministar ili potpredsjednik Vlade ili, što mu je još važnije, preuzme Hrvatsku narodnu banku.
Problem je kod HNB-a što guvernera nije moguće smijeniti na polovici mandata, bez ozbiljnih posljedica na ugled i rejting zemlje, pa bi za imenovanje na tu funkciju Lovrinović morao čekati do sredine 2018. godine. Do tada se svašta može dogoditi i s Mostom i s novom vladom! Pitanje je, međutim, koči li Most ambicioznog profesora zbog stranačkih planova, njegovih ekonomskih stavova koji se kose s neoliberalnim pristupom mandatara Oreškovića i HDZ-a ili Petrovu nisu sjeli neki detalji iz Lovrinovićeve karijere?
Za razliku od mandatara koji je spominjao štednju te preporuke Ekonomske komisije, Lovrinović je kazao da neće biti smanjenja plaća.
Prof dr. sc. Ivan Lovrinović rođen je 1960. u Gučoj Gori, općina Travnik. Diplomirao je (1984.) i magistrirao (1990.) na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1995. obranio je doktorsku disertaciju također na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Izabran je 2006. u zvanje redovitog profesora na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Napisao je više znanstvenih i stručnih radova.
Uvaženi ekonomist bio je predsjednik udruge bosanskih Hrvata Prsten. Riječ je o lobističkoj organizaciji bosanskih Hrvata, nastaloj kao reakcija na nedovoljnu brigu hrvatske službene politike za položaj i sudbinu hrvatskog naroda u BiH. Članovi udruge Prsten bogati su hrvatski poduzetnici poput Pave Zubaka, Tomislava Antunovića, Marka Pipunića ili Stipe Matića.
Ekonomski je savjetnik udruge Franak. Osnivač udruge “Promijenimo Hrvatsku”.
Ivan Lovrinović oštar je protivnik aktualne monetarne politike, a također je i profesor monetarne politike koji godinama zagovara fleksibilan tečaj i drukčiju monetarnu politiku.
Državna se revizija posebno bavila poslovanjem Ekonomskog fakulteta u razdoblju od 2004. do 2009. godine kada su dekani tog fakulteta bili Ivan Lovrinović i Darko Tipurić, a fakultet ostao jedina znanstvena institucija na čije je poslovanje Državna revizija imala negativno mišljenje. Sporna su bila 32 projekta vrijedna 35 milijuna kuna. Večernji list tada je pisao da su trojicu najangažiranijih autora studija – Ivana Lovrinovića, Ivu Družića i Darka Tipurića – kolege međusobno zvali “nobelovcima” jer su “znanstvenim radom” zaradili kao da su dobili Nobelovu nagradu.
