“Naša djevojčica koju smo posvojili u Zambiji već je prava Purgerica”, naslov je članka u tiskanom izdanju Večernjeg lista u kojem donose razgovor sa Zoranom Subošićem iz nekadašnjeg Hladnog piva, poznatom po aferi Zambija, u kojoj je osmero hrvatskih državljana optuženo za trgovinu djecom iz DR Konga, pa na kraju oslobođeno zbog nedostatka dokaza.
Tekst o glazbi, a posvajanje tek nekoliko rečenica
Pomislili bi po naslovu da se još jednom priča o spomenutoj aferi, ali u razgovoru je tek posljednjih nekoliko redova teksta posvećeno posvajanju djeteta, a veći dio teksta je posvećen glazbi.
“Osjećam se dobro, meni ni pakao ne može teško pasti. Jedno vrijeme mi se činilo da sam u nekom mjehuriću iz kojeg ne mogu nikamo i nitko ne može do mene, no vojno i izviđačko iskustvo, stabilan brak, frendovi, familija i očinska ljubav pobijedili su na kraju. Bend mi je bio apsolutna podrška, štoviše i hrpa ljudi sa scene mi je slala poruke, nudila pomoć itd. Stvarno, hvala svima”, rekao je Subošić za Večernji list, pa se pohvalio posvojenom kćeri iz DR Konga.
“Odlično je, hvala na pitanju, govori hrvatski već kao stara Purgerica, veselo je i normalno dijete kao i većina djece njezine dobi”, zaključio je.
Subošić spominjao donacije za posvajanje
Prošlo je tek nekoliko mjeseci otkad je Subošić na HRT-u, u emisiji Nedjeljom u dva Aleksandra Stankovića, otkrio koliko je plaćeno samo odvjetniku u procesu posvajanja djeteta iz DR Konga, no otkrio da su parovi ‘plaćali nekakve donacije sirotištu u Kongu. Upravo se taj dio, među ostalim, kosi sa zajedničkom izjavom UN-ovih odbora za ljudska prava iz rujna 2022.
”Mi smo plaćali odvjetniku oko 6000 dolara. Možda čak i više. To se ne plaća odjednom, to se rascjepka. To smo plaćali preko banke, tu nije bilo nikakvih omotnica, rekao je Subošić u Nedjeljom u 2.
>Komentari na Subošića: Kao da je kupio diplomu za 6000 dolara, a pravda se kako je išao kanalima kojima i drugi
”Plaćali smo nekakve donacije u sirotište koje nisu određene. Svatko će nešto platiti. To sirotište nije financirano od neke državne institucije. Oni se uzdržavaju putem donacija”, kazao je.
Gledajući njegove riječi u kontekstu činjenice da su odbori za ljudska prava Ujedinjenih naroda (UN) 29. rujna 2022. donijeli zajedničku izjavu o ilegalnim aspektima međudržavnog posvajanja djece jasno se može detektirati gotovo sve što je afera Zambija objelodanila u Hrvatskoj.
U jednom pasusu zaključka pod nazivom ”Neprimjerena financijska dobit i korupcija”
stoji sljedeće:
“Države će poduzeti sve odgovarajuće mjere za osigurati da, kod međudržavnog posvojenja, smještaj ne rezultira neprimjerenom financijskom dobiti za oni koji su uključeni.
> Umjesto da traži odgovore na važna pitanja, Stanković Subošićima dao sat vremena za izazivanje suosjećanja
Službene bi naknade trebale biti dostatne da pokriju troškove i potrebno je navesti sve pojedinosti dostupnih za javno savjetovanje.
Doprinosi i donacije trebaju biti jasno odvojeni od proces posvajanja, pružanje razvojne ili humanitarne pomoći ne bi trebalo povezivati s ovlaštenje za provođenje posvojenja.
Korupcija u bilo kojoj fazi procesa usvajanja bit će kriminalizirani”, stoji u tom UN-ovom dokumentu.
Imamović Subošić radi na Ustavnom sudu od 2007.
Azra Imamović Subošić koja je u Zambiji krajem 2022. godine uhićena sa suprugom Zoranom Subošićem, tada članom benda Hladno pivo, čiji je frontmen Mile Kekin bio na listi platforme Možemo na parlamentarnim izborima, a supruga Ivana Kekin saborska je zastupnica iz redova Možemo, radi kao viša referentica za ustavnosudsko poslovanje pri Ustavnom sudu Republike Hrvatske od 2007. godine.
>Zambijski ministar pravosuđa oglasio se o uhićenim Hrvatima i odnosu s Hrvatskom
Godine 1999. završila je Klasičnu gimnaziju, a od 2014. do 2018. pohađala je privatnu Visoku školu za komunikacijski menadžment Edward Bernays u Zagrebu, kako stoji na njezinom LinkedIn profilu. Godine 2019. stekla je zvanje magistre informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu.
Ustavni sud se početkom siječnja oglasio o svojoj zaposlenici. Naveli su za Jutarnji list da se 23. studenoga 2022. Azra Imamović Subošić ”obratila predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću s molbom za izdavanje suglasnosti posvojiteljskog dopusta kako bi na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje s tim danom mogla ostvariti prava na rodiljnu i roditeljsku potporu… U molbi je priložila i pravomoćno rješenje donjostubičke Stalne službe Općinskog suda u Zlataru od 14. studenog kojim je priznato nepravomoćno rješenje nadležne službene vlasti DR Kongo od 17. kolovoza 2022. kojim je njoj i suprugu odobreno posvojenje trogodišnjeg djeteta”.
> Plenković u maniri Benčić osuo paljbu po onima koji propituju aferu Zambija. Pravi se da ne vidi kaos koji mu je pred nosom
> Plenković o aferi Zambija: Dajemo svu pravnu pomoć; djeca su hrvatski državljani
> Vučemilović otkrila da nitko ne zna broj posvojene djece iz Konga, pa se zapitala: Je li Plenković glasnogovornik Sandre Benčić?!
Tko je Ivana Goranić?
Majka Azre Imamović Subošić je Ivana Goranić koja je bila dugogodišnja ravnateljica Pravosudne akademije Ministarstva pravosuđa.
Goranić je 2013. godine ušla u najuži izbor za novu pučku pravobraniteljicu, da bi na kraju dobila samo jedan glas, a to je mjesto zauzela Lora Vidović. Zatim je pokušala prijeći u Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. Iste godine Upravno vijeće Pravosudne akademije pokrenulo je postupak njezina razrješenja, s obzirom na to da je zaposlenicima isplaćivala veće plaće od zakonom propisanih, i to bez suglasnosti samog Vijeća.
‘Mutual trust – basic condition for successful fight against coordinated criminal organisations’ @rccint Expert on #JHA Ivana Goranic pic.twitter.com/q4k76TVOgF
— RCC (@rccint) September 20, 2016
Svih 33 zaposlenika Akademije imali su – suprotno svim pravilima – najveće plaće u državnoj upravi. Ravnateljica je tu odluku očito donijela iza leđa članova Upravnog vijeća, pisao je tada Jutarnji list.
Istom mediju izvor je pak tvrdio da nije smijenjena, nego je sama tražila raskid ugovora.
Goranić je krajem 90-ih bila stalna članica Glavnog odbora za ljudska prava Vijeća Europe, a sudjelovala je i u radu komisije za izradu Programa o pravima djeteta Vlade RH, potom i u koordinaciji za ljudska prava.
Smiljko Sokol, bivši ministar i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda
Udana je za Smiljka Sokola, hrvatskog pravnog stručnjaka koji je bio sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske od 1999. do 2007., a u razdoblju od 1999. do 2003. bio je i predsjednik Ustavnog suda. Do 1999. bio je član HDZ-a, a tada je izašao iz stranke kako bi mogao obnašati funkciju suca Ustavnog suda.
Od 1992. do 1993. godine bio je ministar portfelja u Vladi Republike Hrvatske, savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za ustavnopravna pitanja, zastupnik u trećem sazivu Zastupničkog doma Hrvatskog sabora, potpredsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog sabora.
Diplomacija aktivna – za razliku od slučaja BBB-a u Grčkoj
Podsjetimo, osmero hrvatskih državljana uhićeno je u prosincu 2022. u Zambiji pod optužbom za trgovinu djecom iz DR Konga. Nakon pola godine na Visokom sudu u Ndoli oslobođeni su zbog nedostatka dokaza, a u njihovo izvlačenje aktivno je bio uključen hrvatski veleposlanik u Egiptu Tomislav Bošnjak, kao i Dario Klasić, drugi tajnik Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Južnoj Africi.
No prema izjavi Azra Imamović Subošić čini se da je hrvatska diplomacija u ovom slučaju sudjelovala više nego bi zapravo to smjela.
“Želim pohvaliti gospodina Bošnjaka, on je tako jedan divan čovjek, toliko smiren, zna posao. Dario Klasić je isto bio divan, on se jadan i razbolio dok nas je obilazio. Mogu reći da smo imali podršku naše diplomacije, koja nas je na kraju i izvukla. Naime, nijedna država se ne smije miješati u pravosuđe druge države, no mislim da su dobar posao odradili. Najviše nam je laknulo kad su rekli da će se izboriti za djecu, jedini cilj nam je bio dobiti djecu”, kazala je Imamović Subošić.
> Sud odlučuje o izručenju hrvatskih navijača Grčkoj: Malenica se konačno probudio, pisat će grčkom kolegi
S druge strane, već dva mjeseca u gčkim zatvorima nalaze se BBB-i, koji su tamo završili nakon nereda prije utakmice Lige prvaka protiv AEK-a. U sukobima je smrtno stradao Michalis Katsouris.
Iako je premijer Andrej Plenković ponavljao kako se optuženima pruža sva pravna pomoć kao i da su djeca su hrvatski državljani, kao i da je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman isticao da je njihova “obveza zaštita hrvatskih državljana gdje god bili i za što god bili optuženi”, u ovom slučaju još nema pomaka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa