Tko su novoizabrani prodekani protiv kojih se buni Plenum Filozofskog fakulteta?

Foto: fah

Senat Sveučilišta u Zagrebu razriješio je u ponedjeljak prof. dr. Vlatka Previšića dužnosti dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (FFZG) i za obnašatelja dužnosti dekana toga fakulteta imenovao povjesničara prof. dr. Željka Holjevca, dosadašnjega prodekana za organizaciju i razvoj i ovlastio ga da osigura početak nove akademske godine.

Budući da su razrješenjem prof. dr. Vlatka Previšića s dužnosti razriješeni i dosadašnji prodekani Filozofskoga fakulteta Senat je na sjednici u ponedjeljak potvrdio imenovanje pet obnašatelja dužnosti prodekana FF-a.

Samoproglašeni plenum studenata i odmetnutih profesora

Dr. sc. Igor Peternel, dopredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) komentirao je jučer da je dekan razriješen, “ali na Filozofskom upravo počinje plenum studenata i odmetnutih profesora. Sada su pak nezadovoljni što je svjetonazorski pogrešan i Previšiću previše bliski prodekan postao dekan. Doduše u penziju ga ne mogu potjerati jer ima 43 godine. Možda je najbolje da skinu maske i izaberu Ranka Ostojića za dekana. Ionako će u SDP-u izgubiti!”

Dodao je da je ljevica opravdano nervozna “jer gubi uporište po uporište i njihov društveni utjecaj svakodnevno je sve manji. Izgubili su utjecaj u vladi, kulturi specijalno, u Saboru, nemaju predsjednika republike, nemaju akademiju znanosti i umjetnosti, sveučilište, olimpijski odbor, društvo filmskih umjetnika, liječničku komoru… jednostavno padaju jer su im potrošene/ otrcane ideje i ljudi!”, zaključio je dr. sc. Peternel.

Senat Sveučilišta u Zagrebu središnje je sveučilišno tijelo na kojemu se, u skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, donose odluke o najvažnijim akademskim, istraživačkim, studijskim i financijsko-poslovnim pitanjima.

U skladu s odlukom Senata, obnašateljima dužnosti prodekana imenovani su – za poslovanje doc. dr. Domagoj Tončinić, za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje izv. prof. dr. Ivana Franić, prodekana za znanost i međunarodnu suradnju doc. dr. Tin Turković, za studente doc. dr. Marko Alerić, a za organizaciju i razvoj doc. dr. Ivan Markić. Senat je imenovanje obnašatelja prodekanskih dužnosti prihvatio jednoglasno.

Doc. dr. Domagoj Tončinić rođen je 1972. godine u Zagrebu. Na Sveučilištu u Beču upisao je klasičnu arheologiju i povijest te je potom studij arheologije i povijesti nastavio na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Održava nastavu iz antičke provincijalne arheologije na preddiplomskom i diplomskom studiju arheologije.

Izv. prof. dr. Ivana Franić rođena je 1970. u Dubrovniku. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1995. godine francuski jezik i književnost te ruski jezik i književnost. Od 1996. do 2009. zaposlena u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Godine 2010. izabrana je u zvanje docenta na Katedri za francuski jezik Odsjeka za romanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Na diplomskome studiju francuskoga jezika i književnosti izvodi nastavu iz kolegija na prevoditeljskom smjeru te na nastavničkom smjeru.

Doc. dr. Tin Turković rođen je 1978. u Zagrebu. Godine 2002. diplomirao je povijest umjetnosti i grčki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. do 2004. obavlja poslove voditelja Službe za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Zaposlen je kao znanstveni novak na Filozofskom fakultetu od travnja 2004. godine te je do srpnja 2005. godine radio u Istraživačko-obrazovnom centru za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta gdje je izučavao temu autorskih prava. U posljednje vrijeme surađuje na projektu prof. dr. sc. Igora Fiskovića i na projektu pod vodstvom dr. sc. Dragana Bagića, te vodi istraživanja na dubrovačkoj katedrali. Bio je dugogodišnji član Fakultetskog vijeća, obnašao je dužnost pročelnika Odsjeka za povijest umjetnosti, te je trenutno član sveučilišnog Odbora za doktorske programe i član Stegovnog povjerenstva Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a i član je Povjerenstva za upravljanje kvalitetom Filozofskog fakulteta.

Doc. dr. sc. Marko Alerić rođen je 1970. u Zagrebu. Diplomirao je na studiju kroatistike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a zatim magistrirao i doktorirao na istome fakultetu iz znanstvenoga polja filologije, grane kroatistike. Na Odsjeku za kroatistiku radi kao docent. U znanstvenom je zvanju višega znanstvenog suradnika. Predavanja i seminare održavao je i održava i na Učiteljskom fakultetu, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Akademiji dramske umjetnosti i Hrvatskim studijima. Stručni je suradnik obrazovnog, znanstvenog i kontakt-programa Hrvatske radio-televizije. Stalni je stručni suradnik u emisiji Radio Sljemena „Hrvatski naš svagdašnji“. Recenzent je nacionalnih ispita i ispita državne mature iz hrvatskoga jezika. Član je Hrvatskoga filološkog društva i Matice hrvatske.

Dr. sc. Ivan Markić rođen je 1984. u Zadru. Godine 2007. diplomirao je pedagogiju i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru, a poslijediplomski doktorski studij pedagogije upisao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Primljen je 2008. na radno mjesto znanstvenog novaka na na projektu ‘Kurikulum socijalnih kompetencija i odnosa u školi’, na Katedri za didaktiku Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područja interesa, unutar kojih objavljuje radove i sudjeluje na skupovima su didaktika, teorije kurikula i školska pedagogija.

Nelegitimni tzv. Plenum ne priznaje izbor prodekana i uz borbene pjesme postavlja nove zahtjeve

Podsjetimo, pobunjenička skupina koja se nastoji institucionalizirati revolucionarnim pojmom “plenum” te promicati kroz pripadajuću masu, navodnu “neposrednu demokraciju”, uzima se u medijima, Hini i javnoj televiziji kao relevantna institucionalna činjenica, društvena institucija i kategorija. Na FFZG-u studira preko 7500 studenata uz 500-tinjak profesora, ali redovito se prenose izjave nekakvih pobunjenika, možda i osoba koje uopće ne studiraju na Filozofskom fakultetu, dijele se majice s revolucionarnim porukama, a podršku im pružaju osobe i organizacije povezane sa SDP-om, pravnim sljednikom Saveza komunista Hrvatske.

> Željko Maršić: Neokomunistička mržnja na zagrebačkom Filozofskom fakultetu

Na tzv. plenumu Filozofskoga fakulteta koji je počeo u ponedjeljak navečer, 3. listopada 2016., glazbenom točkom posebno pripremljenom za ovu prigodu u izvedbi ženskoga zbora koji je, među ostalim, pjevno izrazio i kako “jedina nam je želja da fašista više nema…. ne mogu nam bome ništa ni oluja niti kiša, gdje se ova pjesma čuje tamo srce pobjeđuje….”, doneseno je nekoliko odluka, među kojima su zahtjevi da Senat Sveučilišta u Zagrebu opozove odluku o poništavanju izbora za Studentski zbor i studentskih predstavnika u Fakultetskome vijeću te da v. d. dekana Željko Holjevac odmah vrati postojeće studentske predstavnike u Fakultetsko vijeće.

> Marko Ljubić: Novokmet je emisijom o Filozofskom fakultetu testirao vjerodostojnost Siniše Kovačića

Istaknuto je kako Fakultetsko vijeće ne može održati sjednicu bez studentskih predstavnika pa se tako, najavili su neki od profesora članova Vijeća, sjednice neće ni održati ako v. d. dekana ne poštuje spomenuti zahtjev tzv. plenuma. Nelegitimni plenum traži i da v. d. dekana vrati studentima prostorije na korištenje i omogući redovito funkcioniranje tzv. plenuma, navodi HRT.

> Tko je Borislav Mikulić – profesor na Filozofskom fakultetu koji poziva na lomljenje nogu zaštitarima

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Iako, smatraju, rektor Boras i dalje nastavlja donositi krive odluke i griješi, uvjereni su samoproglašeni plenumaši kako bi se za rektorovu smjenu trebali “udružiti sa studentskim zborovima na ostalim sveučilišnim sastavnicama”, ali, primijetio je jedan od sudionika tog nelegalnog plenuma, “studentski zborovi na sastavnicama nisu baš skloni FF-u“.

Podršku samoproglašenom Plenumu medijski istupajući, sudjelujući ponekad u njihovim raspravama daju rijetki od profesora s FFZG-a, kojih je najčešće od jednog do petnaestak.

Podržava ih Forum mladih SDP-a, te Centar za ženske studije, znači uglavnom lijevo-liberalne udruge i uvijek ista stranka.

Tako su se među pobunjenih dvjestotinjak mlađih osoba ispred zgrade FFZG-a na zadnjim prosvjedima mogli vidjeti “studenti” SDP-ovac Ranko Ostojić, izbačena SDP-ovka Aleksandra Kolarić, predsjednica udruge B.a.B.e. Sanja Sarnavka, te vječna prosvjednica Urša Raukar, kao i Branimir Pofuk.

> Spletke, laži i ‘studentski’ prosvjedi

“Od početka je zapravo jasno da je pozadina, politička. Radi se o borbi za sve pozicije koje možete postići, a Filozofski fakultet je vrlo važan u toj konstelaciji. Osim toga, ima jedna osoba koja je tu sigurno posebno motivirana i prisutna od početka, a naravno da nije jedina – to je profesor Neven Budak. Koji je bio dekan našega Fakulteta, i kao dekan našega Fakulteta on je srozao razinu studija na fakultetu kao nitko prije niti poslije njega. On je želio biti rektor Sveučilišta i nije dobio potporu našega fakulteta i vjerojatno je stoga podigao zahtjev za razrješenjem dekana i za razrješenjem rektora”, zaključio je akademik Mislav Ježić gostujući u televizijskoj emisiji.

Izvor: narod.hr