U ime obitelji: Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2015. trebalo bi odbaciti – evo zašto!

Udruga U ime obitelji jučer je svim članovima Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora poslala prijedlog za odbacivanje Izvješća o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić koja tu dužnost obnaša od 2011. godine.

Uvidom u Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2015. U ime obitelji uočila je više elemenata u kojima smatraju da rad Pravobraniteljice:

– nije bio dovoljno konkretan (ili ga uopće nije bilo);

– nije bio pravilno usmjeren, odnosno, bavio se pretežno ideološkim pitanjima; ili

– nije bio iz područja nadležnosti Pravobraniteljice, te je djelovao na štetu onih koje je trebao štititi.

Iz Izvješća o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2015. vidljivo je:

Ograničeno pristupanje problemu, bez konkretnih prijedloga poboljšanja

Nametanje osobnog stava koji je u suprotnosti sa činjenicama

Izostanak angažmana oko ozbiljnog strateškog pitanja

Djelovanje izvan nadležnosti Pravobraniteljice, na štetu samih žena

Pismo poslano članovima Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora koje potkrepljuje navedeni stav prenosimo u cijelosti:

Poštovani,

uvidom u Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2015. godinu, uočili smo više elemenata u kojima smatramo da rad Pravobraniteljice:
– nije bio dovoljno konkretan (ili ga uopće nije bilo);
– nije bio pravilno usmjeren, odnosno, bavio se pretežno ideološkim pitanjima; ili
– nije bio iz područja nadležnosti Pravobraniteljice, te je djelovao na štetu onih koje je trebao štititi.

Smatramo da je uloga Pravobraniteljice baviti se konkretnim mjerama za poboljšanje ravnopravnosti spolova koje će proizlaziti iz detaljnog uvida i analize u područje u kojemu su potrebna poboljšanja, a ne paušalne primjedbe na temelju nedovoljno istraženih problema. U nastavku navodimo primjere kojima potkrepljujemo navedeni stav u nadi da ćete ih uzeti u razmatranje prilikom odlučivanja o prihvaćanju Izvješća Pravobraniteljice:

1) Ograničeno pristupanje problemu, bez konkretnih prijedloga poboljšanja:

a) Prilikom analize stanja na tržištu rada i predlaganja strategija zapošljavanja koje bi trebale pridonijeti većoj ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica problemu nije pristupila sveobuhvatno. Iz Izvještaja se ne vidi da se Pravobraniteljica konzultirala s relevantnim sudionicima procesa stvaranja radnih mjesta koji poznaju tržišne uvjete, poput, primjerice, Hrvatske udruge poslodavaca. Iz ovoga slijedi da će ponuđena rješenja vrlo vjerojatno ostati na preporukama i bez konkretne realizacije, jer ne proizlaze iz dovoljno kvalitetnog uvida u stvarne tržišne uvjete. Problemi kao što su bavljenje politikom zapošljavanja zahtijevaju široki pristup, a ne tek načelne prijedloge poboljšanja proizašle iz uvida u statistike.

b) Baveći se pitanjem visoke stope radne neaktivnosti žena u dobnoj skupini 40 – 60 godina (str. 18 i 19.), umjesto nuđenja konkretnih prijedloga kako žene iz te dobne skupine uključiti u radne aktivnosti, Pravobraniteljica se upušta u subjektivno procjenjivanje bi li za žene trebala biti prioritet obitelj ili karijera, ističući kako je glavni razlog smanjena zaposlenosti žena iz te dobne skupine to što se „od žena očekuje da preuzmu brigu za obitelj pa i onda kada je nauštrb profesionalne karijere.“
Pravobraniteljica nije navela niti jedan argument iz kojega bi se dalo zaključiti da žene u tim godinama nevoljko biraju bavljenje vlastitom obitelji umjesto karijerom, niti zašto bi to po žene ili društvo bilo štetno. Stječe se dojam da je riječ isključivo o nametanju osobnoga stava. Ženama ne trebaju osobni stavovi i preferencije Pravobraniteljice, nego, onima koje
se žele uključiti u radne aktivnosti, trebaju konkretne mjere koje će im omogućiti lakše uskladiti obiteljske obaveze i posao, a o njima se u dokumentu ne govori.

2) Nametanje osobnog stava koji je u suprotnosti sa činjenicama

U poglavlju koje se bavi “Rodno-uvjetovanom segregacijom tržišta” (str. 25. – 27.), Pravobraniteljica navodi kako je „problem“ činjenice da žene pokazuju interes za drugačija zanimanja od muškaraca potrebno „početi sustavno rješavati već u ranijim fazama obrazovanja i stručnog osposobljavanja pro-aktivnim mjerama kojima se potiče djevojke i mladiće da se u većem broju počnu baviti konkretnom djelatnošću koja se tradicionalna smatra prikladnijom za jedan ili drugi spol.“ (str. 26)
Gore navedeno dajemo kao primjer kako Pravobraniteljica želi nametnuti jedan ograničen pogled na ponašanje žena i muškaraca ovisno o njihovom spolu, i to već u ranim fazama obrazovanja. Pretpostavlja se da su odabiri zanimanja uvjetovani isključivo tradicijom, iako nema nikakvog relevantnog podatka niti istraživanja kojime bi Pravobraniteljica potkrijepila svoj stav. Pravobraniteljica zanemaruje osobne preferencije mladića i djevojaka, žena i muškaraca, i zalaže se da se proaktivnim mjerama usmjeravaju na način koji ona osobno smatra poželjnim. Obzirom da živimo u slobodnom društvu, Pravobraniteljica bi trebala prihvatiti da muškarci i žene mogu slobodno birati zanimanja kojima se žele baviti, te da ih nije potrebno „preorijentirati“ nikakvim državnim mjerama, a posebice ne u ranim fazama obrazovanja, kako Pravobraniteljica preporučuje.

Štoviše, prema pokazateljima Svjetske banke za godinu 2014. spolna segregacija tržišta veća je u razvijenijim zemljama u kojima muškarci, a posebno žene, imaju više slobode birati svoja zanimanja od one u nerazvijenim zemljama gdje su prisiljeni birati bilo koje zanimanje kako bi prehranili obitelj. Tako je, primjerice, u Norveškoj i Švedskoj tek oko 8% žena zaposleno u industrijskom sektoru, dok je u slabije razvijenim Makedoniji i Rumunjskoj više od 20% žena zaposleno u industriji. U Norveškoj i Švedskoj je 90% žena zaposleno u uslužnim djelatnostima, a u Makedoniji i Rumunjskoj oko 55%.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Nije jasno zašto je cilj Pravobraniteljice koristiti sredstva iz proračuna kako bi spolna raspodjeljenost po zanimanjima u Hrvatskoj više nalikovala nerazvijenim negoli razvijenim zemljama. Smatramo da je riječ isključivo o osobnom stereotipu Pravobraniteljice koji pokušava nametnuti obrazovnom i radnom sustavu. Ne smije se zanemariti niti činjenica da bi se privilegiranim tretiranjem žena koje odabiru zanimanja u kojima su žene manje zastupljene, diskriminiralo žene koje odabiru zanimanja u kojima su žene u većini, a sve bez valjanog razloga.

3) Izostanak angažmana oko ozbiljnog strateškog pitanja

Posebno je razočaravajuće da je Pravobraniteljica poglavlju „Demografska politika i aktivnosti pravobraniteljice“ (str. 147) posvetila tek jednu stranicu, iako je riječ o ključnom pitanju za Republiku Hrvatsku. U poglavlju nije navedena niti jedna aktivnost koju je Pravobraniteljica tokom cijele godine provela po ovome pitanju, koje i sama navodi kao „ozbiljno nacionalno, strateško i gospodarsko pitanje“, što je dokaz da mu se Pravobraniteljica prošle godine uopće nije posvetila. Umjesto provođenja konkretnih koraka Pravobraniteljica je još jednom iskoristila priliku za općenite primjedbe na račun društva koje žene tretira kao „čuvarice obitelji i svih tradicionalnih vrijednosti“, kao da bi čuvanje obitelji i tradicionalnih vrijednosti bilo nešto negativno.

4) Djelovanje izvan nadležnosti Pravobraniteljice, na štetu samih žena:

Čak tri stranice dokumenta posvećene su potpoglavlju „Postupak izdavanja kontracepcijskog sredstva ellaOne“ (str. 248. – 251.), u kojemu je, između ostaloga, istaknuto kako je Pravobraniteljica tražila od Ministarstva zdravlja da se tableta ellaOne u ljekarnama izdaje bez potrebe za ispunjavanjem upitnika, te da bi maloljetnice trebale imati pristup tableti bez odobrenja roditelja.

Smatramo da je ova intervencija Pravobraniteljice bila nepotrebno miješanje u liječničku struku, za što Pravobraniteljica nema potrebne kompetencije. Obzirom da je riječ o kontraceptivu čije djelovanje prema brojnim stručnjacima nije dovoljno istraženo, Pravobraniteljičino inzistiranje na tome da korisnice pilule ne trebaju ispunjavati upitnik prilikom kupovine tablete djelovanje je na štetu samih žena. Posebno nas zabrinjava nastojanje Pravobraniteljice da se isključi roditeljska dozvola za uzimanje tableta kod maloljetnica (str 251.). Podsjećamo da su roditelji prvi odgojitelji djece koji imaju pravo biti informirani o pitanjima vezanim za zdravlje vlastite djece.

5) Nejasno i bespotrebno trošenje vremena i novca:

Među svojim aktivnostima u 2015. godini, Pravobraniteljica navodi istraživanje o zastupljenosti žena na skulpturama i spomenicima grada Zagreba (str. 279. – 280.). U izvještaju nije navedena svrha niti cilj prebrojavanja zastupljenosti pojedinog spola na spomenicima. Smatramo ovakva neobrazložena istraživanja bespotrebnim trošenjem vremena, tj. državnog novca, posebice jer se radi o skulpturama nastalim kroz različita povijesna razdoblja pa ne mislimo da bi trebala biti predmet izvještaja o radu Pravobraniteljice za prethodnu godinu. Posebno čudi isticanje činjenice da je na 28% skulptura koje prikazuju ženu, žena prikazana kao majka. Ovdje se ponovno može iščitati pokušaj Pravobraniteljice da svoj osobni kritički stav prema ulozi žene kao one koja brine o obitelji podmetne kao mjerodavan.

6) Nejasan govor kojime se pokušava nadomjestiti konkretno djelovanje:

Na devet mjesta u dokumentu spominje se riječ „patrijarhalno“ kao opis hrvatskog društva.

Smatramo da je to neprimjerena karakterizacija. Iako zasigurno postoje prostori za poboljšanje položaja žene na tržištu rada i unutar ostalih društvenih područja, smatramo da se ovakvim nejasnim terminima skreće pozornost s potrebnih konkretnih mjera u prostor ideološkog raspravljanja, pri čemu se ovako oštrim terminima nadomješta nedostatak konkretnog plana za pomoć ženama.

Zaključno, uvažavajući sve gore izneseno i postupanje Pravobraniteljice protivno zakonskim dužnostima određenim u čl. 19. Zakona o ravnopravnosti spolova, te nakon uvida članova u cjelokupno Izvješće Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, predlaže se Odboru za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora da donese odluku kojom će Hrvatskom saboru ukazati na istaknute nevaljanosti u radu Pravobraniteljice i predložiti neprihvaćanje predmetnog Izvješća.

U ime Obitelji
dr. Željka Markić, predsjednica

Izvor: narod.hr
Photo: fah