Kuna kao platežno sredstvo uskoro odlazi u povijest, na žalost mnogih. Već u srpnju su neki trgovački lanci započeli sa dvojnih izražavanjem cijena – i u eurima, a već za 19 dana dvojno izražavanje bit će obveza. Ogroman posao predstoji svima koji sudjeluju i sudjelovat će u uvođenju nove valute. Trgovci, poduzeća, uslužne djelatnosti, u stvari svi u Hrvatskoj bit će zahvaćeni u ovom procesu uvođenja eura, a što se više bliži 1. siječnja 2023. to će posla biti sve više. Mnogo je još pitanja i nedoumica na koja odgovor traže obični ljudi, a ovdje podsjećamo na objašnjenja za neka od njih:
Kunski i žiro računi
“Klijenti banaka neće trebati zatvarati postojeće kunske račune i otvarati račune u euru jer će postojeći računi u kuni na dan uvođenja eura postati računi u euru”, kažu iz Hrvatske narodne banke.
Devizni računi
S deviznim računima situacija je nešto drugačija, ali i to će se, tvrde iz Hrvatske udruge banaka, riješiti bez problema.
“Jedina promjena bit će to što se devizni račun u euru više neće smatrati deviznim računom, nego tekućim računom u domaćoj valuti (s obzirom na to da će euro postati službena valuta u RH). Takav račun moći će se koristiti za transakcije u euru s fizičkim i pravnim osobama u zemlji i inozemstvu.
Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisano je da ako prije dana uvođenja eura klijent u istoj banci ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od dana uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan od tih računa i prenijeti sredstva evidentirana na tom računu na drugi račun u istoj banci”, kažu iz HNB-a.
> Euro kuca na vrata: Donosimo zanimljive činjenice – ovo zasigurno niste znali
> Guverner HNB-a: Cijene rastu, ali ne zbog uvođenja eura
Postojeći IBAN broj računa se pri tome neće mijenjati, kao niti kartice izdane za račune na kojima je došlo do konverzije.
Štednja
“Banke će preračunavati iznose na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama u kuni u iznose u euru bez naknade uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona te bez izmjene jedinstvenog broja računa.
Kod ugovora o depozitu i ugovora o štednom računu u kuni koji je ugovoren uz primjenu valutne klauzule u euru iznos koji je iskazan u kuni uz valutnu klauzulu u euru iskazuje se u iznosu eura koji proizlazi iz ugovornog odnosa”, pojašnjavaju iz HUB-a.
Krediti
Od dana uvođenja eura svi kunski krediti i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima. Prema načelu neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata, uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih ugovora koji se referiraju na nacionalnu valutu. To, među ostalim, znači da ugovori o kunskim kreditima i kreditima s valutnom klauzulom u eurima neće morati biti izmijenjeni zbog prelaska na euro kao novu službenu valutu.
Umjesto toga, iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima smatrat će se iznosima u eurima, pri čemu će se iznosi preračunavati prema fiksnom tečaju konverzije bez ikakvih troškova za dužnike.
Fiksna i promjenjiva kamatna stopa
Kod kredita koji su ugovoreni s fiksnom kamatnom stopom, kamatna stopa i dalje ostaje fiksna. S druge strane, kada je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, kamatna stopa ostaje promjenjiva i na njih će se primjenjivati odgovarajući eurski parametar što je precizno definirano u Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Zakon o uvođenju eura propisuje da se u slučaju prilagodbe promjenjivog parametra kamatna stopa koju plaća građanin ne smije povećati. To u praksi znači da u slučaju da novi promjenjivi parametar bude viši od parametra koji se primjenjivao prije dana uvođenja eura, banka je dužna smanjiti svoju fiksnu maržu kako bi kamatna stopa koja plaća dužnik ostala nepromijenjena.
Automatizam
Također, svi kunski depoziti kod poslovnih banaka konvertirat će se automatizmom u eure na dan uvođenja eura prema službenom fiksnom tečaju konverzije bez ikakvog troška za klijente banaka, kažu u HNB-u.
Hrvatska narodna banka odgovarala je još na niz pitanja građana, a ovdje izdvajamo neke od njih:
Smiju li poslovni subjekti zaokružiti cijenu naniže?
Poslovni subjekti mogu i moći će sniziti cijenu koju naplaćuju potrošaču, tj. nakon preračunavanja iz kune u euro cijenu u euru zaokružiti naniže, međutim zabranjeno je zaokruživanje naviše. To je u suprotnosti s pravilima zaokruživanja i protivno je temeljnim načelima iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH, a osobito načelu zaštite potrošača.
U razdoblju dvojnog iskazivanja novoformirana snižena cijena zaokružena naniže mora biti ispravno preračunata, tj. informativni obračun u valuti koja je bila ili koja će biti službena mora ispravno odražavati cijenu koja se naplaćuje potrošaču i ne smije se zaokruživati ni naviše, ali ni naniže. Omjer iskazanih cijena u kuni i euru mora odgovarati matematičkoj operaciji, odnosno pravilima preračunavanja i zaokruživanja primjenom fiksnog tečaja konverzije u njegovu punom brojčanom iznosu.
Što će biti s plaćama?
U razdoblju dvojnog iskazivanja poslodavac je dužan na ispravi o isplati plaće i ostalih naknada dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun. Poslodavac je dužan na ispravi o isplati plaće i drugih naknada za kolovoz 2022. iskazati ukupan iznos u kuni i u euru, ako plaću isplaćuje nakon 5. rujna. Obračun i isplata plaće i ostalih naknada tijekom 2022., zaključno s plaćom za studeni, koja se isplaćuje u prosincu 2022., obračunava se u kuni. Plaća i ostale naknade za prosinac 2022. koje se isplaćuju od 1. siječnja 2023. isplaćuju se u euru.
Je li potrebno mijenjati ugovore o radu budući da su u njima navedeni iznosi plaće u kunama?
Prema načelu neprekidnosti ugovora postojeći ugovori s iznosima u kuni i dalje su važeći. Novčani iskazi vrijednosti u spomenutim ugovorima datumom uvođenja eura kao službene valute smatrat će se novčanim iskazima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije. Iznosi u pravilnicima o radu, aneksima ugovora i sl. koji će se zbog potrebe mijenjati nakon uvođenja eura moraju biti iskazani u eurima.
Gdje će se provoditi zamjena gotovine?
Glavnu ulogu u postupku zamjene valute imat će banke, Fina i Hrvatska pošta d.d. u čijim će se poslovnicama tijekom prvih dvanaest mjeseci od dana uvođenja eura moći bez naknade uz primjenu fiksnog tečaja konverzije provesti zamjena valute.
Osim banaka te Fine i Hrvatske pošte d.d., trgovine i ostala poduzeća morat će se pravodobno opskrbiti gotovim novcem eura kako bi od dana uvođenja eura mogli izvršavati gotovinske transakcije u novoj valuti.
Kovanice će se moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura
Nakon što istekne prvih 12 mjeseci te banke, Fina i Hrvatska pošta d.d. prestanu pružati uslugu zamjene valute, novčanice i kovanice kuna moći će se zamijeniti samo kod HNB-a, i to također bez naknade. HNB će trajno mijenjati novčanice kuna, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od 3 godine od dana uvođenja eura.
Rok za zamjenu novčanica i kovanica kuna za eure neće biti jednak. Mogućnost zamjene novčanica kuna za eure građanima će trajno biti na raspolaganju na blagajni HNB-a, dok će se kovanice kuna i lipa moći mijenjati do isteka tri godine od dana uvođenja eura. Međutim, treba napomenuti da će HNB uslugu zamjene gotovog novca početi pružati tek nakon što to prestanu činiti banke, dakle nakon isteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura.
Postoji li opasnost da Hrvatska nakon uvođenja eura završi u dužničkoj krizi kao što se dogodilo Grčkoj?
Vjerojatnost takvog scenarija za Hrvatsku je iznimno mala. Ako se pogledaju osnovne ekonomske veličine poput visine javnog duga, tekućeg računa platne bilance, inozemnog duga i sl., Hrvatska se ni na koji način ne može uspoređivati s Grčkom. Ako se, pak, promatraju i gospodarska kretanja, ponovno je situacija Grčke i Hrvatske neusporediva. Gospodarski rast u Hrvatskoj je uravnotežen i stabilan, a javne su financije od 2016. znatno konsolidirane.
Ovdje vrijedi napomenuti da iako je kriza uzrokovana pandemijom privremeno narušila napredak u obliku eliminacije proračunskog manjka i smanjenja javnog duga ubrzanom dinamikom postignut od 2016. do 2019., snažan gospodarski oporavak koji je nastupio u 2021. pomogao je da Hrvatska ponovno poboljša fiskalne pokazatelje. Konačno, to je potvrđeno pozitivnom ocjenom o ispunjavanju kriterija za uvođenje eura koji se odnosi na stabilnost i održivost javnih financija.
Nadalje, za usporedbu, države koje su bile pogođene dužničkom krizom u godinama koje su prethodile krizi prekomjerno su se zaduživale i trošile, što je dovelo do pregrijavanja njihovih gospodarstava. Nakon izbijanja svjetske financijske krize 2008. te države više nisu mogle financirati visoku razinu potrošnje, pa su bile prisiljene na naglo stezanje domaće potražnje koje je imalo dramatične učinke na gospodarski rast i zaposlenost.
Snažnije europodručje
Dodatni razlog zbog kojeg je scenarij u kojemu Hrvatska doživljava dužničku krizu malo vjerojatan jest taj što je europodručje danas snažnija monetarna unija nego što je to bila u prvoj polovini prošlog desetljeća. U razdoblju nakon svjetske financijske krize provedene su brojne reforme s ciljem osiguranja dugoročne stabilnosti eura kao zajedničke valute i povrata povjerenja u održivost monetarne unije. Od 2011. uvedeni su novi i ojačani postojeći mehanizmi u području ekonomskog upravljanja.
Uspostavljen je Europski semestar kao godišnji ciklus koordinacije ekonomskih politika: Europska komisija ispituje postojanje makroekonomskih neravnoteža i upućuje na potrebu njihova smanjenja u slučaju kada su one prisutne i posebno ako su prekomjerne, a sve države članice primaju preporuke (engl. country specific recommendations, CSRs) kojima ih se potiče na provođenje mjera za otklanjanje identificiranih neravnoteža i strukturnih ranjivosti. Osnažena su fiskalna pravila i uspostavljen je Europski mehanizam za stabilnost kao instrument pomoći članicama europodručja koje se nađu u financijskim poteškoćama.
Važan korak napravljen je uspostavom bankovne unije koja se zasniva na jedinstvenim pravilima za sve (tzv. single rulebook) i tri stupa: zajednički nadzor banaka, zajednički okvir za sanaciju banaka i zajednički sustav osiguranja depozita o kojemu se i nadalje pregovara. Vezano za financijsku stabilnost u EU-u, osnovan je Europski odbor za sistemske rizike čiji je mandat nadzirati sistemske financijske rizike na razini cijelog EU-a, a kako bi se rizici koji su prijetnja financijskoj stabilnosti u više država članica istodobno pravodobno prepoznali i adresirali. Dakle, europodručje je tijekom prošlog desetljeća nedvojbeno osnaženo, a na njegovu daljnjem jačanju radi se i danas.
Mogu li se zalihe s oznakom povratne naknade od 0,50 HRK koristiti do isteka zaliha?
Ambalažu na kojoj je iskazana vrijednost povratne naknade u kunama nije potrebno mijenjati nakon datuma uvođenja eura, već se ona koristi do isteka zaliha.
Hoće li se zbog uvođenja eura povećati cijene?
Cijene se u biti neće povećati zbog uvođenja eura. Učinak rasta cijena zbog uvođenja eura bit će vrlo blag i jednokratan, a na osnovi iskustva drugih zemalja koje su uvodile euro od 2007. naovamo, procjenjuje se da će iznositi samo 0,2 postotna boda u godini uvođenja eura. Učinak zamjene nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u državama članicama koje su već uvele euro bio je vrlo blag. Primjerice, učinak uvođenja eura na inflaciju u novim državama članicama bio je privremen i iznosio je prosječno 0,23 postotna boda. Nakon uvođenja eura u Slovačkoj 1. siječnja 2009. zabilježen je jednokratni učinak na rast inflacije od 0,3 postotna boda, a sličan učinak primijećen je i 2007. u Sloveniji, te Malti i Cipru u 2008. godini.
Vlada će veliku pozornost posvetiti zaštiti potrošača i poduzet će mjere kako bi spriječila neispravno preračunavanje cijena i eventualne zloporabe pri zaokruživanju cijena u novoj valuti te iskorištavanje zamjene valute za povećanje cijena. Eventualno nepošteno zaokruživanje cijena pri konverziji svest će se na minimum primjerenim mehanizmima praćenja postupka konverzije, među čijim će glavnim mjerama biti dvojno iskazivanje cijena u razdoblju prije i nakon uvođenja eura.
Zašto Hrvatska treba uvesti euro?
Euro je već dugo duboko prisutan u hrvatskom gospodarstvu premda još nije uveden kao službena valuta. Postoji više razloga zbog čega je to tako. Hrvatska je mala i gospodarski otvorena zemlja, trgovinski jako integrirana s državama europodručja i ostalim članicama Europske unije te tri četvrtine njezine vanjskotrgovinske razmjene otpada na razmjenu s članicama EU-a. Hrvatska je također financijski integrirana s europodručjem – oko 75% aktive bankovnog sustava u vlasništvu je bankovnih grupacija čije je sjedište u državama europodručja.
Hrvatska je ujedno i visokoeuroizirana zemlja, pri čemu su približno tri četvrtine ukupnih štednih depozita u bankama nominirane u eurima. Euroizacija nije nova pojava u Hrvatskoj, što je povezano s povijesnim epizodama vrlo visokih monetarnih nestabilnosti koje su potaknule građane da realnu vrijednost svoje financijske imovine zaštite na način da štede u stranoj valuti. Ta valuta je povijesno bila njemačka marka, a nakon njezine zamjene zajedničkom valutom eurom, po inerciji je tu ulogu preuzeo euro. Sve navedeno govori u prilog što bržem uvođenju eura, jer postojeće specifičnosti hrvatskoga gospodarstva u velikoj mjeri povećavaju ekonomske koristi uvođenja eura, dok istodobno umanjuju povezane troškove i eventualne rizike.
U tom smislu, ekonomske koristi naveliko pretežu nad eventualnim troškovima uvođenja eura u Hrvatsku, i u kratkom, a još više u dugom roku. Stoga je u interesu Hrvatske bilo što prije poduzeti potrebne mjere kako bi se euro mogao uvesti kao službena valuta.
Kako će HNB objavljivati tečajnu listu nakon uvođenja eura?
Od datuma uvođenja eura HNB će objavljivati tečajnu listu za euro u odnosu na druge valute, a tečajevi na tečajnoj listi HNB-a neće biti isti kao tečajevi Europske središnje banke (ESB). Tečajna lista HNB-a utvrđivat će se i objavljivati svakoga radnoga dana, a primjenjivat će se od sljedećeg dana. Na tečajnoj listi HNB-a tečajevi stranih valuta biti će iskazani za jedinicu domaće valute, npr. 1 EUR= x USD te će se objavljivati kupovni, srednji i prodajni tečajevi.
Prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj srednji tečajevi HNB-a za euro u odnosu na druge valute primjenjivat će se za potrebe statističkog i računovodstvenog i poreznog izvješćivanja te u pravnim instrumentima u kojima su se prije datuma uvođenja eura primjenjivali srednji tečajevi Hrvatske narodne banke za kunu u odnosu na druge valute koje nisu euro ako nekim propisom nije drugačije uređeno.
U planu je osigurati preuzimanje i ove tečajne liste s internetske stranice HNB-a u istim formatima u kojima je i danas moguće automatsko preuzimanje tečajne liste HNB-a.
Dvojno iskazivanje cijena ključna mjera za zaštitu potrošača
Dvojno iskazivanje cijena bit će ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Obveza dvojnog iskazivanja cijena bit će na snazi u razdoblju od četiri mjeseca prije uvođenja eura do godinu dana nakon uvođenja eura, preciznije, obveza dvojnog iskazivanja primjenjivat će se od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023., te tijekom tog razdoblja poslovni subjekti i drugi obveznici u svojim odnosima s potrošačima moraju iskazati cijenu i druge novčane iskaze vrijednosti i u eurima i u kunama.
Pritom, cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti roba i usluga moraju biti jasno vidljivi, lako čitljivi, razumljivi, iskazani na način da ne dovode potrošača u zabludu i da potrošač može točno razumjeti na koju se robu odnosno na koju uslugu cijena odnosi i kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate. Također, na vidljivom mjestu u prodajnom prostoru i mjestu pružanja usluga treba biti istaknut i fiksni tečaj konverzije.
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predviđa da nadležna tijela nadziru poštivanje obveze dvojnog iskazivanja cijena. Svi poslovni subjekti i drugi obveznici bit će nadzirani te će moći biti prijavljeni nadzornim tijelima, a u slučaju utvrđenog nepoštovanja odredbi Zakona koje se odnose na dvojno iskazivanje moći će biti i sankcionirani. Moći će se kazniti prekršitelje koji nemaju dvojno iskazane cijene ili obvezu ne primjenjuju na način predviđen Zakonom, poštujući pravila za preračunavanje i zaokruživanje, primjenjujući fiksni tečaj konverzije u njegovom punom brojčanom obliku (sa svih šest znamenki).
Etički kodeks
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pozvat će trgovce i druge poslovne subjekte da se priključe inicijativi – Etičkom kodeksu – koji će promicati ispravno preračunavanje bez zaokruživanja na višu cijenu. Poslovni subjekti koji pristupe Etičkom kodeksu obvezuju se da neće zloupotrijebiti postupak uvođenja eura za neopravdano povećanje cijena roba i usluga te će zauzvrat dobiti pravo korištenja vizualne oznake koja će potrošačima signalizirati da provode načela Etičkog kodeksa.
Dvojno iskazivanje cijena poduzeća će morati primijeniti i na cjenicima i promotivnim materijalima koje objavljuju na internetskim stranicama i u medijima. Blagajne poduzeća također će biti prilagođene za dvojno iskazivanje cijena kako bi na računima ukupan iznos računa bio iskazan u objema valutama, a na računu će biti potrebno navesti i fiksni tečaj konverzije.
Online edukacija o novčanicama i kovanicama eura
Na internetskoj stranici Euro edukacija građani se mogu upoznati s izgledom novčanica i kovanica eura.
Kroz brojne slikovne i video sadržaje saznat će informacije o dizajnu, izgledu te zaštitnim obilježjima novčanica i kovanica eura. Za pristup edukaciji nije potrebna prijava.
Cilj je edukacije upoznati širu javnost s novčanicama i kovanicama eura radi što jednostavnijeg prelaska na novu valutu te omogućiti zaposlenicima u maloprodaji što jednostavniju provjeru zaprimljenoga gotovog novca eura. Naime, edukacija je namijenjena i svima koji mogu obavljati ili obavljaju poslove na kojima će svakog dana biti u doticaju s većim količinama novčanica i kovanica.
Mrežna edukacija Hrvatske narodne banke razvijena je na osnovi Nacionalnog programa za obuku zaposlenika banaka i financijskih institucija za postupak provjere autentičnosti novčanica i kovanica koji Hrvatska narodna banka provodi od 2009. godine.
Od kada do kada vrijedi pravilo dvojnog iskazivanja cijena za sve prodajne djelatnosti u privatnom sektoru (trgovine, kafiće, uslužne djelatnosti, obrte…)?
Zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena za sve poslovne subjekte započinje 5. rujna 2022. Uz pretpostavku da su bili ostvareni svi tehnički preduvjeti, poslovni subjekti mogli su već u srpnju 2022. započeti dobrovoljno dvojno iskazivati cijene i novčane iskaze vrijednosti jer je tada bio poznat fiksni tečaj konverzije, no nikako prije jer upravo je fiksni tečaj konverzije podatak koji je nužan i bez kojega se nisu mogli ispravno primijeniti pravila preračunavanja i zaokruživanja propisana Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH. Obveza dvojnog iskazivanja za poslovne subjekte traje do 31. prosinca 2023.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
