Hrvatska može postati energetsko čvorište u Europi, ali za to joj je potrebna realizacija niza projekata, osobito u plinskom sektoru. Rekla je to predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović na konferenciji “Energetska sigurnost u Hrvatskoj i šire” te naglasila da iskorak treba napraviti i Europska unija kako bi smanjila ovisnost o ruskim energentima, javlja HRT.
Konferenciju je organizirala udruga Centar za obnovu kulture čiji je predsjednik Stjepo Bartulica, a potpredsjednik bivši savjetnik britanske premijerke Margaret Thatcher Robin Harris.
Dr. Robin Harris: Hrvatska – prekrasna država s užasnim političarima
Centar za obnovu kulture je u suradnji s The Heritage Foundation iz Washingtona, okupio istaknute političare i međunarodne stručnjake iz tog polja na jednodnevnu konferenciju u Zagrebu, a na njoj uz predsjednicu Grabar-Kitarović sudjeluju i ministri iz Litve i Poljske.
U uvodnom govoru rekla je da je ova tema vrlo važna i da ju je potrebno kontinuirano analizirati i i sticati. “Izazove s kojima se Europska unija u području energetike suočava jasno pocrtava činjenica da je u 2014. godini uvezeno 53 posto ukupnih potreba za energijom po cijene od 400 milijardi eura što uniju čini navjećim uvoznikom energije u svijetu”.
“Zbog svojeg geostrateškog položaja obilježenog regijama srednje i jugoistočne Europe, te smještaja na Jadranskom moru kao poveznice sa cijelim svijetom Hrvatska je u poziciji postati snažnim energetskim čvorištem cijele Europe. Od postanka moderne Hrvatske države do danas nije bilo bolje prilike da taj potencijal i ostvarimo i zadovoljnim vlastite ciljeve sigurnosti opskrbe energije”, rekla je predsjednica.
Kao projekte koji će pridonijeti povećanju energetske sigurnosti u opskrbi plinom, diverzifikacijom opskrbnih pravaca, istaknula je LNG terminal na Krku i Jadransko-Jonski plinovod, koji su dio šireg projekta poznatog pod nazivom Inicijativa triju mora. “Ostvarenjem tih projekata Hrvatska će konačno kapitalizirati svoj geostrateški položaj na energetskoj karti Europe”, kazala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Naglasila je da ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj iznosi iznosi oko 2,6 milijardi prostornih metara, pri čemu domaća proizvodnja doseže tek oko 60 posto, a ostalo se uvozi.
“Domaća proizvodnja smanjuje se po prosječnoj godišnjoj stopi od 8 posto te je izgledno da će se nastaviti smanjivati i u budućnosti , što znači da ćemo sve više ovisiti o uvoznom plinu. U tom kontekstu krčki LNG terminal važan je čimbenik diverzifikacije opskrbe plinom i povećanja sigurnosti opskrbe tim energentom za Hrvatsku , ali i za srednju i jugoistočnu Europu”, rekla je predsjednica Republike.
Istaknula je i važnost jonsko-jadranskog plinovoda, koji se temelji na ideji povezivanja postojećeg plinskog transportnog sustava Hrvatske preko Crne Gore i Albanije s transjadranskim plinovodom. Iz Hrvatske će tako biti moguće opskrbljivati jugoistočnu Europu plinom iz južnog koridora, a uz to LNG terminal na otoku Krku dobiva dodatnu važnost kao mogući izvor plina za Jonsko-jadranski plinovod.
Davor Dijanović: Zašto treba izgraditi LNG terminal na Krku?
Energetika je, poručila je, ključna za funkcioniranje domaće ekonomije te su pred Hrvatskom zahtjevi za značajnim ulaganjima koji će bit pokretači novih gospodarskih aktivnosti.