Snažni potresi pogodili su Albaniju i izazvali veliku štetu. Raste se broj poginulih i ozlijeđenih. Materijalna šteta je velika, a podrhtavanja tla ne prestaju. Mnogi su ostali zarobljeni pod ruševinama. Europske države šalju pomoć. Iz Hrvatske su već stigla dva helikoptera s intervencijskim timom i potražnim psima.
Gosti HRT-ovog Otvorenog komentirali su razoran potres: Krešimir Kuk, seizmolog, Geofizički zavod PMF-a, Igor Milić, načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a, Josip Granić, pročelnik HGSS-a, Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa. dr. sc. Zlatko Kramarić, veleposlanik RH u Albaniji, Vicko Dragojević, reporter HRT-a, Albanija
Teška noć za Drač, stanovnici na ulicama
Dr. sc. Zlatko Kramarić, veleposlanik RH u Albaniji javio se za emisiju Otvoreno s posljednjim podacima vezano uz hrvatske građane na tom području, rekavši da su svi sigurni i nitko nije ozlijeđen.
“Budući da tlo i dalje podrhtava, treba biti oprezan. Možda nas opet čeka burna i teška noć”, rekao je, dodavši kako novinari kažu da se situacija u Draču pomalo stabilizira, ali i dalje se traga za nestalima. Članovi hrvatskog veleposlanstva sutra će posjetiti Drač. U Tirani je, kaže, situacija puno bolja i nema žrtava. Podsjeća i da se veći potres dogodio nedavno, 21. rujna ove godine.
Sutra će se održati, kako kaže, sastanak svih ambasadora europskih zemalja. Nastoje napraviti jasan plan kako pomoći građanima. Sreća u nesreći je što je klima mediteranska i nema oštre zime niti pada kiša, kaže. Dojma je da su službe organizirane i bez obzira na tragediju manje-više sve dobro funkcionira.
U Draču se, kaže, očito grade zgrade sukladno standardima, no zgrade građene u vrijeme kada se nije pazilo na detalje, stradale su.
Milić: RH je, kao i desetak drugih država EU, odmah ponudila pomoć
Igor Milić, načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a kaže da je jako dobro što su albanske vlasti u kratkom roku odlučile zatražiti međunarodnu pomoć.
“RH je, kao i desetak drugih država EU, odmah ponudila pomoć. Naša pomoć je bila prihvaćena, ne putem EU nego bilateralnim putem, s obzirom na to da s Albanijom nemamo sporazum o suradnji. Hrvatski tim u Tiranu je stigao oko 18.30 i prebačeni su u Drač. Već su uključeni u aktivnosti traganja i spašavanja, rekao je.
Vicko Dragojević, reporter HRT-a koji se javio s mjesta događaja, izvijestio je kako Drač ovu noć sigurno neće spavati, odmah po dolasku primijetili su da su svi stanovnici na ulicama.
“Za početak, to je od straha od velikog potresa koji se dogodio jutros, ali cijeli dan ovdje trese. S druge strane, i albanske vlasti upozorile su sve građane da ne budu u svojim zgradama nego da izađu te da očiste prometnice tako da službe mogu raditi svoj posao”, opisao je situaciju.
Mladen Vinković, zapovjednik Državne intervencijske civilne postrojbe javio se uživo, rekavši kako su psi odmah po dolasku u Drač kod jedne zgrade nešto pronašli – tri psa detektirala su da žrtva može biti unutra, navodno ženska osoba. Zgrada o kojoj je riječ potonula je dva kata i bit će teško izvesti spašavanje.
I Hrvatski crveni križ je spreman pomoći u Albaniji. Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa kaže kako će njihova pomoć doći do izražaja tek u narednim danima. U Draču je na nogometnom igralištu albanski Crveni križ postavio šatorsko naselje. Timovi Crvenog križa su na raspolaganju ljudima, a važno je u ovim trenucima zbog prisutne panike pružiti psiho-socijalnu pomoć. Hrvatski crveni križ će sutra poslati apel i početi prikupljati pomoć za unesrećene.
Josip Granić, pročelnik HGSS-a koji je Albaniji također ponudio vlastite potražne timove, kaže kako je hrvatska reakcija bila brza i dobra. Hrvatska ima što ponuditi u spašavanju.
Psi od presudne važnosti
Granić ističe važnost potražnih pasa u ovakvim situacijama.
“Jedan tim kojega čine potražni pas i čovjek može zamijeniti do 25 ljudi, u nekim situacijama može zamijeniti i do 60 ljudi, to je statistički dokazano. HGSS radi s potražnim psima od prve polovice devedesetih. Kolege iz Velike Britanije, tada Unproforci, su nam donirali prve pse, a sada smo mi ti koji idemo po svijetu i učimo druge. Imamo 33 certificirana tima. Iduće godine HGSS razvija 19 timova koji bi se trebali certificirati isključivo za rušenje”, rekao je.
Željko: Zgrade u centru Zagreba ugrožene
Koliko su naše službe spremne brzo reagirati u slučaju potresa većih razmjera u Hrvatskoj, imamo li razrađene evakuacijske planove te koliko se građevinari u Hrvatskoj drže pravila protupotresne gradnje, bile su također teme emisije.
Sudski vještak za graditeljstvo Žarko Željko kaže da je bitno da se gradi u skladu s propisima te da se ne narušava stabilnost postojećih zgrada.
“A kod nas se događa da se na starim zgradama vrše nelegalne rekonstrukcije, koje se često rade bez statike i dokumentacije”, kaže i upozorava kako je izuzetno opasno boraviti u takvim zgradama.
Starije građevine, pogotovo one građene prije ’64. godine kada nije bilo propisa sličnih onima danas, ugrožene su, tvrdi. Pogotovo su ugrožene zgrade iz 18, i 19. stoljeća. Predviđeno je, kaže, da bi u slučaju jačeg potresa dobar dio takvih zgrada nastradao.
Govoreći o kvaliteti zgrada u Zagrebu, upozorio je na ugroženost zgrada građenih krajem 19. i početkom 20. stoljeća jer su one, ponavlja, građene u doba kada nije bilo strogih propisa.
Posebno su opasne, kaže, one građevine gdje su pregradni zidovi uklanjani i gdje su radi potrebe korištenja prostora uklonjeni nenosivi i nosivi zidovi da bi se stvorio veći prostor. To je pogotovo vidljivo u zgradama u centru grada gdje su se takve stvari radile kao prilagodba za dućane, restorane i kafiće.
Raditi na protupotresnoj gradnji
Krešimir Kuk, seizmolog s Geofizičkog zavoda PMF-a kaže da ovo što se dogodilo u Albaniji nije iznenađenje. Naglašava da se potresi ne mogu predviđati i nitko sa sigurnošću ne može tvrditi da je ovo bio najjači potres te serije.
Na pitanje možemo li očekivati potrese u Hrvatskoj kao posljedicu događaja u Albaniji, kaže da je činjenica da smo blizu tog epicentralnog područja, mada ne pripadamo njemu. No s obzirom na blizinu, kaže, treba na neki način povezivati seizmičku aktivnost na ovim područjima s događanjima u Albaniji. Kuk kaže i kako je potres te jačine realan za šire područje Zagreba. S tim se, kaže, računa. Na protupotresnoj gradnji se po njemu ne radi dovoljno.
“Danas se može točno definirati način na koji će se tlo na nekom mjestu tresti prilikom potresa, ti podaci građevinarima dobro služe, oni jako dobro znaju na osnovu toga kako sagraditi građevinu da izdrži potres”, rekao je, dodavši kako posljednjih godina imaju dobru suradnju, poglavito s kolegama s građevinskog fakulteta, no smatra da se na državnom nivou to nedovoljno potiče.
