Vučić o negiranju postojanja hrvatskog jezika: Radi se o podjeli jezika koju je ustanovila SANU

vučić
Foto: fah

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i hrvatski premijer Andrej Plenković na marginama summita EU-Zapadni Balkan, na Brdu kod Kranja, između ostalog, razgovarali su i o negiranju postojanja hrvatskoga jezika, te njegovom predstavljanju u udžbenicima u Srbiji, temi oko koje se zadnjih dana podigla velika prašina u javnosti, javlja hrvatskarijec.rs.

> Plenković: Rekao sam Vučiću da riješi pitanje udžbenika kojima se negira postojanje hrvatskog jezika

> Hrvatska uputila prosvjednu notu Srbiji zbog negiranja hrvatskog jezika i svojatanja Dalmacije

Aleksandar Vučić je rekao kako je u razgovoru Plenkoviću “objasnio da se radi o podjeli jezika koju je ustanovila SANU”.

“Po toj podjeli, slavenski jezici se dijele na južnoslavenske, zapadnoslavenske i istočnoslavenske”, rekao je Vučić i dodao da u toj podjeli nema hrvatskog jezika i “da se ne radi ni o kakvoj uvredi”.

“Naravno da ćemo pogledati i vidjeti o čemu se radi i ako smo napravili grešku ispravit ćemo, jer bi to bio fer odnos prema Hrvatima građanima Srbije i našem susjedima. Isto tako se nadam da će biti manje ulica Miletu Budaku u Hrvatskoj, čovjeku poznatom po izjavi da bi trećinu Srba trebalo protjerati, trećinu pobiti, trećinu pokatoličiti, jer je to europska vrijednost”, ustvrdio je Vučić i dodao kako je siguran da se ti problemi mogu zajednički riješiti.

Andrej Plenković naveo je novinarima kako je rekao Vučiću da riješi pitanje udžbenika u Srbiji kojima se praktično negira postojanje hrvatskog jezika.

“Odgovorio mi je da će vidjeti što može učiniti. Druga tema je pitanje nestalih. Ta tema je jako važna, očekujemo podatke iz Beograda”, naveo je Plenković.

> Hasanbegović objasnio Pilselu što je zapravo ‘Deklaracija o zajedničkom jeziku’

> Sanda Ham: Sarajevska obznana ne može ugroziti hrvatski jezik u Hrvatskoj, ali može izvan granica

> Ivica Šola: Šerbedžija i društvo – za otadžbinu spremni!

> Suosnivač Wikipedije upozorava: Postala je oruđe ljevičarske propagande

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje: Osuda srbijanske jezikoslovne politike

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) najoštrije je osudio najnoviju jezikoslovnu politiku srbijanskih vlasti i njihovu tezu da je hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski te poručuje da je ona apsurdna, znanstveno neodrživa i netočna.

»Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao krovna institucija za proučavanje hrvatskoga jezika izražava najoštriju osudu postupka srbijanskih obrazovnih vlasti da u udžbenike za osnovnu školu umeće krajnje apsurdnu, znanstveno potpuno neodrživu i netočnu tezu kako je hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski jezik«, ističe se u priopćenju Instituta.

Naime, dodaje IHJJ, prema nedavno objavljenome udžbeniku za srpski jezik za osmi razred osnovne škole, koji su odobrile srbijanske prosvjetne vlasti, južnoslavenskoj jezičnoj skupini, osim bugarskoga, slovenskoga i makedonskoga pripada još samo srpski jezik te je dodana napomena da “taj jezik” neki nazivaju i drugim nazivima, između ostalih i hrvatskim.

Nijekanje – politički motivirano

Institut takvo očito krivotvorenje jezikoslovnih činjenica, odnosno nijekanje postojanja hrvatskoga jezika, 24. službenoga jezika Europske unije, smatra politički motiviranim, naglašavajući da dodatnu težinu takvome neutemeljenome stavu daje i činjenica da je takva skandalozna teza zapravo službeno mišljenje krovne srbijanske jezikoslovne organizacije, Odbora za standardizaciju srpskog jezika, što je dakle ujedno i stav srbijanskih državnih institucija.

»Uz nedavno proglašavanje hrvatskoga novoštokavskoga ikavskoga bunjevačkoga dijalekta zasebnim jezikom, što je jezikoslovno apsurdan, ali i duboko štetan čin, svi govornici hrvatskoga jezika dodatno su izloženi neznanstvenim i jezikoslovno neutemeljenim kvaziteorijama kojima se niječe postojanje hrvatskoga jezika«, ističe IHJJ.

Budući da je hrvatski jezik neoboriva i neosporiva činjenica te priznat kao službeni jezik Europske unije i europske obitelji jezika, IHJJ ovakve i slične osporavateljske ispade drži uvredljivima, pa i pravno spornima, te ih »smatra velikim korakom unazad kad govorimo o hrvatskim i srpskim jezikoslovnim odnosima jer se i službeno postavlja zapreka bilo kakvoj međusobnoj razmjeni ideja i suradnji«.

Zabrinuti i zbog pritiska na hrvatsku manjinu

Institut izražava i veliku zabrinutost i za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji koja je, kako se navodi, izložena dodatnome pritisku srbijanskih obrazovnih vlasti nijekanjem postojanja hrvatskoga jezika, koji prema najnovijim »otkrićima« srbijanskih jezikoslovaca ne postoji.

»Koliko god se činilo suvišnim i ne pretjerano učinkovitim, jezikoslovce i obnašatelje obrazovnih vlasti u Srbiji valja iznova podsjetiti na tisućljetnu hrvatsku jezičnu povijest i snagu hrvatske jezične samobitnosti, koju nisu slomili nikakvi zakulisni, ali ni otvoreni pokušaji negiranja tijekom povijesti«, ističu iz Instituta.

IHJJ napominje da ovu reakciju izražava u vrijeme održavanja velike međunarodne konferencije Europske federacije nacionalnih instituta za jezik u Cavtatu i Dubrovniku, gdje se okupila jezikoslovna znanstvena elita iz tridesetak europskih zemalja i gdje se o hrvatskome kao jeziku ravnopravnome u europskoj obitelji jezika govori na najvišoj znanstvenoj razini.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća: Povući udžbenike koji negiraju hrvatski, bosanski i crnogorski jezik

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić oglasila se u srijedu priopćenjem kako udžbenici iz srpskog jezika za osmi razred sviju nakladnika u Srbiji (Zavod za udžbenike, Novi Logos, Klett, BIGZ…) u podjeli južnoslavenskih jezika niječu postojanje hrvatskog jezika, ali i jezika Bošnjaka i »nekih« Crnogoraca.

Vojnić je podsjetila kako se ranije Zavod za unaprjeđivanje obrazovanja i odgoja obratio Odboru za standardizaciju srpskog jezika pri Institutu za srpski jezik SANU s molbom za precizna uputstva o podjeli južnoslovenskih jezika, a stav Odbora, koji je Zavod dobio napismeno, bio je da među južnoslovenske jezike treba navesti bugarski, makedonski, slovenski i srpski jezik. Kako dodaje, iz tog Odbora SANU-a naveli su da se uz srpski jezik treba staviti napomena da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci taj jezik nazivaju hrvatskim, bosanskim/bošnjačkim i crnogorskim jezikom.

»Dakle, nakladnici su samo činili prema uputama danim od strane Instituta za srpski jezik Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU)«, navela je Vojnić.

»Radi se o već viđenoj indoktrinaciji ‘srpskog svijeta’ da nas nisu zbunili nedavni događaji u kojima su članovi te iste Srpske akademije znanosti i umjetnosti sudjelovali u priređivanju Ričnika bunjevačkog jezika. Ili pak ‘bunjevački jezik’ ima znak jednakosti sa srpskim?! Ali nas onda buni što ‘bunjevački jezik’ više nije na ćirilici kao što je prvotno bio?! I nadalje se pitamo kako je moguće da je isti taj Zavod odobrio sve udžbenike za nastavu na ‘nepostojećem’ hrvatskom jeziku?

Je li moguće da je hrvatski jezik pogreškom uveden kao jedan od službenih jezika u Europskoj uniji? Republika Srbija je ratificirajući Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima uvrstila i hrvatski jezik kao manjinski jezik. Znači li to, nadalje, da su napuci koje daje Odbor za standardizaciju srpskog jezika diskriminirajući i da krše standarde zaštite manjina koje je Republika Srbija prihvatila i uvrstila kao dio svog zakonodavstva? Ili će se sada, ipak, priznati pogreška pa će svi ovi udžbenici biti povučeni iz uporabe kao i kada je udžbenik na hrvatskom jeziku prošle godine bio povučen zbog navodne pogreške koju je samo ministar iz medija uočio? Malo je reći da smo zbunjeni, ali samo zato što bi bilo previše reći da je sve ‘jasno k´o dan’. Čak i to da ni SANU možda nije ‘glava’. Za sada, trudimo se držati oči čvrsto zatvorenima i čekati da SANU Europi postane java kada neko svemu ovomu jednom konačno stane na kraj«, zaključuje u priopćenju predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrvatskarijec.rs

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.