Da postojeći izborni sustav, kojeg su političke stranke donijele konsenzusom 1999. godine, proizvodi loše i nepravedne učinke svjesni su stručnjaci u Hrvatskoj, koji već niz godina upozoravaju na njegove manjkavosti.
Tako je, profesor Robert Podolnjak nedavno istaknuo kako je na prošlim parlamentarnim izborima propalo je čak 25,7 posto glasova, odnosno 606 356 glasova birača od 2 353 465 važećih glasova. Ti glasovi su podijeljeni najvećim listama, onoj SDP-a i HDZ-a te njihovim koalicijskim partnerima – onima za koje ti građani nisu glasovali.
“Postojeći razmjerni izborni sustav u RH, u kombinaciji s D´Hondtovom metodom preračunavanja glasova, dokazano u najvećoj mjeri pogoduje velikim političkim strankama”, utvrdio je još 2012. Mato Palić, profesor s Pravnog fakulteta u Osijeku, u članku “Učinci primjene razmjernog izbornog sustava u Republici Hrvatskoj.
Nominalno razmjerni sustav, ali učinci većinskog
“Mala je vjerojatnost da bi vodeće stranke – HDZ i SDP, isključile iz primjene formulu temeljem koje ostvaruju znatno veći broj mandata, nego što su ostvarile glasova”, piše Palić. On smatra kako je hrvatski razmjerni sustav u 11 godina primjene producirao snažno dvostranačje koje je tipično za sustave većine te dodaje kako su HDZ i SDP, prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, u posljednjih 11 godina postupno, ali sigurno povećavale broj izabranih zastupnika na račun srednjih i malih političkih stranaka.
“U takvim okolnostima nije realno za očekivati izmjene izbornog sustava unatoč činjenici što bi se njihovim ostvarivanjem povećao stupanj proporcionalnosti i demokratičnosti izbornog sustava u cjelini”, zaključio je Palić.
Sabor bi trebao reflektirati volju birača
Palić je pojasnio kako bi predstavničko tijelo po svojoj strukturi trebalo, u najvećoj mogućoj mjeri, reflektirati volju birača izraženu na izborima, a temeljni problem koji postoji u vezi 10 izbornih jedinica na koje je podijeljen teritorij RH je vrlo izražena neravnoteža broja birača različitih izbornih jedinica u kojima se bira identičan broj zastupnika.
“Značajne se razlike broja birača različitih izbornih jedinica, na koje je upozorio Ustavni sud Republike Hrvatske, reflektiraju na jednakost biračkog prava, ali i na funkcioniranje izbornog sustava u cjelini”, piše Palić.
Neravnopravnost političkih aktera
Ovakav sustav dovodi u neravnopravan položaj političke aktere u različitim izbornim jedinicama jer se za prelazak izbornog praga traži 5 % važećih glasova birača što u izbornim jedinicama s različitim brojem birača i važećih glasova nije ista vrijednost i značajno varira.
Izborni prag je potrebno smanjiti
Palić navodi kako je aktualna formula za preračunavanje glasova na prethodna tri izborna ciklusa D´Hondtova metoda, producirala značajan stupanj disproporcionalnosti, što potvrđuju i različiti indeksi.
“Izborni prag u Republici Hrvatskoj propisan u visini od 5 % na razini 10 izbornih jedinica također značajno doprinosi disproporcionalnosti čime se iskrivljuje volja birača izražena na izborima”, smatra Palić te dodaje kako snižavanje izbornog praga na primjerice 3 % ne bi imalo znatnijeg utjecaja na strukturu stranačkog sustava i sigurno bi pozitivno djelovalo na stupanj proporcionalnosti.
“U takvim okolnostima stabilnost parlamentarne većine neophodne za formiranje Vlade ne bi bila dovedena u pitanje”, zaključuje Palić.
Referendumom do pravednijeg izbornog zakonodavstva
Aktivnosti oko promjena izbornog sustava pokrenula je udruga U ime obitelji, koja u rujnu pokreće izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma o izmjeni Ustava s načelima koji će dovesti do promjene izbornog sustava, a kojim bi se osiguralo da birači na parlamentarnim izborima mogu izravno – imenom i prezimenom, odabirati svog predstavnika u Hrvatskom saboru uvođenjem preferencijalnih glasova bez cenzusa.
I 29 saborskih zastupnika i zastupnica svojim potpisom podržalo izmjene izbornog zakonodavstva na tragu GONG-ovih prijedloga oko izmjena izbornog zakonodavstva, a za promjene izbornog sustava zalaže se i predsjednik Ivo Josipović. No, za provedbu takvih inicijativa bio bi potreban konsenzus glavnih parlamentarnih stranaka, a izjave iz vladajućeg SDP-a isključuju takvu mogućnost.
Izjašnjavanje birača “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”, građanske inicijative “U ime obitelji”, održat će se od 21.9. do 5.10.2014. na brojnim mjestima po cijeloj Hrvatskoj, a referendumom će se u Ustav unijeti načela, poput npr. preferencijalnog glasovanja bez cenzusa i mogućnosti glasovanja elektroničkim i dopisnim putem.
S obzirom na najave vladajućih koje idu prema smanjenju mogućnosti referendumskog izjašnjavanja građana, ovaj je referendum možda i posljednja prilika za demokratizaciju politike i društva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
