Alemka Markotić osnovala je Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu, koje se bavi proučavanjem, predviđanjima i razvojem ovakvih kriznih situacija, u kojima treba na pravi način reagirati kad se dogode. Asistent, odnosno desna ruka dr. Markotić i infektolog doc. dr. Roko Čivljak komentirao je dosadašnji razvoj situacije s korona virusom.
“U početku je bilo stresno. Naime, prije koji mjesec bilo je teško pojmiti da će nam se dogoditi Covid-19. Virusa još u Hrvatskoj nije bilo pa dok su neki bili pesimistični, drugi su bili pretjerano optimistični, a bilo je i neodgovornih. Trebalo je vremena da se, primjerice, shvati dok korone još nema kako će se ona ipak dogoditi. Još u siječnju to se događalo u dalekoj Kini. Osim toga SARS i MERS prije nekoliko godina nisu dotaknuli Hrvatsku pa su hiperoptimisti mislili da će se isto dogoditi i s Covidom-19.”
“No, ipak je dio nas ozbiljno počeo razmišljati o toj ugrozi. Negdje u veljači, kad je bolest krenula prema Europi, a osobito kad je stigla u Italiju, shvatilo se da to postaje stvarnost”, rekao je Čivljak.
“U drugoj fazi ubrzali smo naše pripreme jer smo shvatili da je samo pitanje vremena kad će korona prijeći našu granicu. Imali smo taj ‘grace period’ od dva tjedna u kojem smo, na našu sreću, a na nesreću Talijana, iz bliskog susjedstva mogli vidjeti što će se možda i nama dogoditi. S jedne strane bilo je za nas loše što je korona virus buknuo svom silinom u Italiji, a s druge je vjerojatno to bila dobra pouka da se probudimo. Pitanje je bismo li jednako reagirali da se to tada događalo u Francuskoj ili Španjolskoj. Ovako smo na vrijeme krenuli sa snažnijim pripremama jer smo to doživjeli kao neposrednu opasnost”, objašnjava doc. dr. Čivljak razloge zbog kojih se nismo izgubili zbog Covida-19 poput Talijana”, naveo je Čivljak.
Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu
“Ponekad je teško, pa čak i liječnike, uvjeriti da su neke ugroze moguće. Primjerice, prof. dr. Alemka Markotić osnovala je Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu. To je malo društvo koje okuplja manje od sto članova, a bavi se proučavanjem, predviđanjima i razvojem ovakvih kriznih situacija u kojima treba na pravi način reagirati kad se dogode.”
“Razumijevanja za to društvo, kad ga je profesorica osnovala, nije bilo čak ni u dijelu infektološke zajednice. Što će im to? O čemu pričaju? Koji bioterorizam? Koja biosigurnost, sarsovi i mersovi? nerijetko se moglo čuti. Mi smo, s druge strane, govorili da je to realnost, da se to može dogoditi i zbog biološke raznolikosti u svijetu, kao i zbog virusa i životinja, ali i zbog zlouporabe. No, nekima je to bilo prilično apstraktno. Više smo im izgledali kao pojedinci koji ne znaju o čemu pričaju. Sukladno tome nije se ozbiljno shvaćalo ni naše upozorenje da u zaraznu bolnicu treba investirati, da je sve to potencijalna ugroza i da je treba dočekati spremno”, rekao je Čivljak za Jutarnji list. Dodaje kako je nužno, ne bi li se uspjela barem smanjiti šteta od mogućih ugroza, biti ispred vremena i razmišljati o onom što bi se moglo događati u budućnosti.
Sličnost s gripom
“Razlika između teških oblika Covida-19 i gripe? Gotovo je nema. Može se reći da su u kliničkim simptomima gotovo identični, ali zaraznost je znatno veća kod koronavirusa”, objasnio je Čivljak.
Na pitanje postoji li mogućnost da koronavirus sljedeće godine bude drukčiji, kao što je to slučaj s gripom, doc. dr. Čivljak kaže da se to ne može predvidjeti.
“Kad se uspoređuju tzv. tri nove korone (Covid-19, SARS, MERS) u razmaku od desetak godina, teško je reći hoće li ova epidemija završiti kao epidemija SARS-a za šest mjeseci. Želimo vjerovati da se to možda može dogoditi i s Covidom-19, ali moguće i slično kao što se to događa s MERS-om, koji je ‘stigao’, a potom se stišao, no još se nije do kraja ugasio.”
“Što će biti s ovom epidemijom, to zasad ne znamo. Danas znamo o Covidu-19 puno više nego prije tri mjeseca. Imamo veće brojke pa i više informacija, koje pokazuju da ovo nije bezazlena epidemija jer dosad je oboljelo više od milijun i umrlo više od 50.000 ljudi. To su brojke koje su značajno nadmašile i SARS i MERS zajedno”, objasnio je Čivljak razloge zbog koji se ne smije opustiti struka, ali ni građani, koji svojim ponašanjem najviše mogu pomoći da se zauzda epidemija.
“Premda to ne zvuči previše uvjerljivo, činjenica je da je pranje ruku kad se radi o korona virusu ono o čemu moramo voditi brigu apsolutno svi. Građani moraju biti svjesni da se virus može nalaziti na svemu što su dotaknuli, a to znači da nakon svakog kontakta kartice, uređaja, proizvoda pranje ruku nema zamjene”, rekao je Čivljak.
Nazire li se kraj?
“Nema brojki, nema datuma… Rekao sam svojim ljudima kad su me pitali što s godišnjim – u rano ljeto ne bih rezervirao nikakvo ljetovanje na moru, ali sredinom ljeta i tamo negdje u kolovozu to bih se već usudio uplatiti. Vjerujem da će do ljeta koronavirus splasnuti. Zapravo, veselim se babljem ljetu ove godine”, zaključuje optimistično doc. dr. Čivljak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
