Capak o povećanju broja zaraženih: ‘Velika okupljanja su najveći problem’

Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izjavio je u središnjem Dnevniku HRT-a da je Nacionalni stožer za civilnu zaštitu još prije tjedan dana uveo obvezu prijavljivanja svih okupljanja gdje je više od 100 ljudi.

Istaknuo je da je važno analizirati situacije u kojima se ponavlja veliki broj zaraženih.

– Nije prvi puta da lokalni stožer daje inicijative o broju uzvanika na okupljanjima. Mi smo donijeli odluku o karanteni na Murteru, na inicijativu lokalnog stožera, a i karantena na Braču je bila na lokalnu inicijativu, kazao je Capak.

Govoreći o tome kada bi se mogao očekivati pad broja zaraženih, Capak je rekao da je potkraj lipnja bio značajan porast.

– Tada nam je skočio reprodukcijski faktor, a ovih dana je pao. Osim toga, imamo suradnju s ljubljanskim zavodom za javno zdravstvo koji ima jednog izvrsnog epidemiologa koji se bavi matematičkim modelarstvom. Prema njegovim izračunima, u Hrvatskoj bi trebao početi padati broj zaraženih, kazao je.

Navodi da je Nacionalni stožer jako dobro učinio to što je uveo obvezne maske te ako se i ograniče okupljanja, onda će se povećati mogućnost da se broj zaraženih počne smanjivati. Nadam se da će to za nekoliko dana dati rezultate, kazao je.

Istaknuo je da je u ovome valu epidemije klinička slika bitno slabija.

– Svega je 120 hospitaliziranih bolesnika i devet osoba na respiratoru. Aktivnih slučajeva je 1200. Ukupno je malo više od 10% hospitaliziranih. U prvom valu je taj postotak bio znatno viši – 25%, pa u jednom trenutku i 35%.

Naglašava kako ne bi još govorio o tome da je riječ o slabijem virusu.

– Prema nekim nedavno objavljevnim radovima, jedan od bitnih faktora je temperatura i klimatološki faktori. To nam očito ide na ruku. Ima li to kakve veze s jačinom virusa i je li se on promijenio, o tome ne bih spekulirao. Za to ne postoje nikakvi dokazi. No činjenično, klinička slika je slabija. Imamo manje težih slučajeva, manji broj ljudi na respiratoru, kazao je Capak.

Na pitanje što će biti s idućom školskom godinom, odgovorio je da na temelju dosadašnjeg iskustva, a i drugih iskustava u svijetu, nije dobro da djeca ne idu u školu.

– Dobro je da djeca idu u školu, da se druže sa svojim vršnjacima. Osim što uče, ona imaju i slobodne aktivnosti. Ali ako će epidemiološka situacija biti takva da će to biti nemoguće organizirati, a za to je ipak potrebna i infrastruktura, mi ćemo onda to morati vrlo pažljivo analizirati s resornim ministarstvom, dodaje.