‘Imunološki’ je imao tehnologiju za razvijanje cjepiva sličnog AstraZenecinom – što se čeka s revitalizacijom?

Foto: Fah, GettyImages; fotomontaža: Narod.hr

Tko god postane lider u globalnoj utrci u tehnologiji i znanju vladat će svijetom“, rekao je predsjednik Vladimir Putin tijekom nedavnog sastanka Savjeta za znanost i obrazovanje u Rusiji ističući da je Rusija na tom polju u samom vrhu, “što je pokazao i razvoj cjepiva protiv koronavirusa”.

> Putin: ‘Rusija je kroz cjepivo pokazala da je u vrhu svjetske znanosti’

> Slavko Linić na Štamparu dobio cjepivo preko reda

Europska unija već je danima pod pritiskom da brani svoju strategiju cijepljenja proteklih tjedana posebno nakon logističkih problema britansko-švedske AstraZenece koja je objavila da će moći dostaviti mnogo manju količinu cjepiva nego što je obećala. I količine cjepiva drugih proizvođača dolaze u daleko manjim količinama od najavljenih, te je procjepljivanje stanovništva osjetno usporeno. Uz to, svakodnevno se prozivaju javne osobe da su se cijepile “preko reda”.

Njemački ministar zdravstva Jens Spahn ističe da nisu problem naručene količine, već proizvodni kapaciteti farmaceutskih tvrtki. Ali se zato u Njemačkoj već na tome radi punom parom. U dogledno vrijeme proizvodnja BioNTechovog preparata počet će i u novom pogonu u Marburgu, a i glasnogovornik EK-a kaže kako je Bruxelles odvojio značajne iznose za povećanje proizvodnih kapaciteta, navodi dw.com.

Što Plenković čeka s revitalizacijom Imunološkog zavoda?

Imunološki Zavod, nekad svjetski konkurentna ustanova, prije osam godina izgubila je sve dozvole za proizvodnju. Tada je krenula potpuna devastacija i prebacivanje odgovornosti između grada Zagreba i države. Dogovora nije bilo, a sada Vlada najavljuje novi početak s novom zgradom.

“Imunološki je proizveo cjepiva protiv velikih boginja, ospica, rubeole…, a danas nemamo dozvolu ni za proizvodnju protuotrova za zmijski ugriz, kao ni cjepiva za tetanus. S nekadašnjim kapacitetima svakako bismo mogli raditi na proizvodnji virusnih cjepiva, ali i bakterijskih, tetanusa i meningokoka” priča za Slobodnu Dalmaciju Lidija Jagarinec, djelatnica Zavoda i sindikalna povjerenica Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala u Imunološkom zavodu.

> Nema krize za političke stranke: Sami sebi u koronakrizi darovali još više našeg novca

Imunološkog zavod nekad je bio najstariji proizvođač imunobioloških lijekova u ovom dijelu Europe. U zlatna vremena u Zavodu je radilo čak 440 zaposlenih, među njima i niz poznatih stručnjaka i akademika. Dio njih sudjelovao je u proizvodnji, a dio se bavio znanstveno-istraživačkim radom i nastavnom djelatnošću. Danas ih je tek trećina, oko 150.

„Od 2013. godine Imunološki zavod nema dozvolu ni za jednu proizvodnju. Šta onda više možemo očekivati? Nitko od 2013. do 2020. nije riješio taj problem! Kada su kola krenula nizbrdo, ja i moje kolege stalno smo upozoravali da nas može zadesiti katastrofa kakvu, poput ove s koronavirusom, upravo gledamo. Zar se može očekivati da će netko u ovom globalnom ludilo obraćati pažnju na malenu Hrvatske i njezinih četiri milijuna stanovnika? Tko će nas staviti u svoje prioritete za isporuku cjepiva pored jedne Francuske, Njemačke ili SAD-a? Mi naprosto moramo imati svoje proizvodne kapacitete“, smatra Lidija Jagarinec. Onima koji govore da se više isplati platiti gotovo tuđe cjepivo, nego ulagati u svoje i u uništeni Zavod, odgovara: „I kruh svaki dan kupujemo, no kad je započela pandemija mnogi smo ga počeli mijesiti i peći doma, jer smo bili u izolaciji i nismo mogli van izaći i kupiti već gotov. Tako je i s cjepivom, prilike se mijenjaju i od velike bi koristi bilo i da danas možemo u našim prostorima proizvoditi cjepivo, ne nažalost po svojoj recepturi ali mogli bi proizvoditi po tuđoj”, napominje sindikalna povjerenica.

U krizi vlastita proizvodnja cjepiva znači razliku između života i smrti

Dr. sc. Anto Vrdoljak, stručnjak za razvoj virusnih cjepiva, u razgovoru za Narod.hr lani je upozorio da u krizi vlastita proizvodnja cjepiva znači razliku između života i smrti.

“Radio sam u periodu kada su zlatni dani Zavoda već prošli, ali i dalje je to bila solidna tvrtka, iako s već očitim znakovima slabljenja. Otišao sam kada nam je propao plan izgradnje nove tvornice koji je zamišljen kao neki oblik javno-privatnog partnerstva, a za što tadašnja vlada nije dala pristanak. Zanimljivo, nisu taj plan niti odbili. Jednostavno nisu rekli ništa, zamislite. Valjda su se bojali da će donijeti krivu odluku, pa nisu donijeli nikakvu, a takva je – znamo svi – uvijek loša. Kakogod, vrijeme je prolazilo, došla je kriza 2008., zainteresirani investitori su se povukli i tada je bilo jasno da Zavodu nema spasa.”, kazao je dr. sc. Vrdoljak o svom iskustvu s Imunološkim zavodom.

> Kako je godinama propadao Imunološki zavod koji bi bio koristan u borbi protiv koronavirusa?

“Institucija takvog tipa zahtjeva ozbiljno investiranje i pronalaženje “niše” u globalnoj utrci, no ona je svakako potrebna. Jedna takva institucija bi mogla preuzeti dio proizvodnje postojećih cjepiva, ali mogla bi i razvijati vlastito cjepivo. U Hrvatskoj postoji znanja, a u starom Imunološkom zavodu je postojala i tehnologija kojom bi se mogle razvijati varijante cjepiva sličnog AstraZenecinom“, istaknuo je krajem siječnja prof. dr. sc. Pero Lučin s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

> Dr. sc. Vrdoljak, stručnjak za razvoj virusnih cjepiva: ‘U krizi vlastita proizvodnja cjepiva znači razliku između života i smrti’

> Kako je godinama propadao Imunološki zavod koji bi bio koristan u borbi protiv koronavirusa?

Moguću revitalizaciju Imunološkog zavoda, u kojem su se nekad proizvodila svjetski poznata cjepiva, a danas se ne radi ni protuotrov za zmijski ugriz i tetanus, spomenuo je prije nekoliko dana i ministar zdravstva Vili Beroš.

“Smatram da je to jedan od prioriteta rada ministarstva. I sami znate da postoji određena dualnost ustanova, imamo i ustanovu i dioničko društvo, trebali smo naći i organizacijski, pravni financijski model. Bilo je više opcija, opredijelili smo se za jednu te ulazimo u finish njene evaluacija da u roku od mjesec/mjesec i pol prezentiramo vladi njezin koncept. Činjenica je i da je potres napravio svoje. Neke zgrade u Rockefellerovoj su oštećene do te mjere da njihova izgradnja i potpora ne dolaze u obzir, te smo se opredijelili za druge prostore. Našli smo koncept koji rješava to pitanje dualnosti ustanove i dioničkog društva. U ovom trenutku smo u završnoj fazi financijske i pravne evaluacije“, rekao je Beroš, dodavši kako je ova globalna pandemija naglasila potrebu nacionalnog Imunološkog.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr