Austrijski kancelar Sebastian Kurz žestoko se sukobio s čelnicima EU tijekom virtualnog summita u četvrtak zbog raspodjele 10 milijuna dodatnih doza cjepiva BioNTech/Pfizer.
Kurz je htio osigurati da Austrija bude dio skupine zemalja EU koje će dobiti dodatne zalihe cjepiva protiv Covida-19 jer su bile pogođene manjkom isporuke cjepiva AstraZenece. No, kako saznaje Financial Times, njegove su zahtjeve odbili EU čelnici uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel.
> Škoro: ‘Kada je Kurz branio interese Hrvata, Plenković je branio interese Bruxellesa’
Dužnosnici EU cijeli protekli tjedan svađali su se oko podjele 10 milijuna doze cjepiva među zemljama koje su u nedostatku doza uključujući Češku, Litvu, Hrvatsku i Estoniju.
Kurz, koji je bio protiv sustava dodjele cjepiva u Bruxellesu, rekao je da će Beč staviti veto na bilo koji sporazum o podjeli koji ne uključuje Austriju. Kancelar je u srijedu, uoči sastanka na vrhu Europske unije, poručio da u EU, u pogledu cijepljenja, ne smije biti “građana druge klase”.
“Nama ne može biti u interesu da se razlika unutar Europske unije, kad je cijepljenje u pitanju, sve više povećava i da tako stvaramo građane druge klase unutar Unije”, rekao je Kurz u razgovoru za njemački dnevnik Die Welt od srijede. Kurz je kritizirao praksu podjele cjepiva prema količini naručenih doza, a ne prema broju stanovnika, kako je početkom godine bilo dogovoreno.
Merkel je dovela u pitanje potrebu Beča za dodatnim dozama cjepiva. Izražavajući svoju frustraciju zbog austrijske kritike pravila EU, Merkel je na summitu rekla da su ugovore o cjepivima ”potpisale države članice, a ne neki glupi birokrati”, navodi jutarnji.hr.
Kako saznaje FT, jedan europski diplomat je rekao da je Sebastian Kurz u raspravi bio ”prilično ratoboran” te je rekao da ”nema dogovora oko njegovih tvrdnji”.
Austrija je cijepila 14,6 ljudi na 100 stanovnika što je više od prosjeka EU koji iznosi 13,6, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
Sve zemlje imaju pravo kupiti količinu cjepiva koje je naručila Europska komisija s obzirom udio stanovnika. No, države su se mogle odlučiti hoće li kupiti manje ili više doza. Sve neiskorištene doze mogu kupiti druge države članice. Sredinom ožujka su zemlje članice EU-a, Austrija, Hrvatska, Bugarska, Češka, Latvija i Slovenija zatražile promjenu mehanizma podjele cjepiva unutar Unije.
Spor s Kurzom naglašava sve veće neslaganje u EU oko podjele cjepiva usred porasta slučajeva u svim članicama i zahuktavanja trećeg vala zaraze. Ovog tjedna Komisija je najavila da će pooštriti svoj režim izvoza cjepiva iz EU jer želi potaknuti Ujedinjeno Kraljevstvo da podijeli dio vlastite proizvodnje.
Dužnosnici su naglasili da je oko 21 milijuna doza cjepiva proizvedenih u EU otišlo u Veliku Britaniju. Između Londona i Bruxellesa i dalje traju pregovori oko britanskih tvrdnji da milijuni doza AstraZenece proizvedene u nizozemskoj tvornici pripadaju Ujedinjenom Kraljevstvu.
