Potresen progonima i mučeništvom irskih i engleskih katolika, i sam izložen opasnostima i sumnji, pobjegao je 1571. u flandrijski grad Douai (danas sjeverna Francuska) i vratio se u krilo katoličke crkve. Napisao je tada kako je katolička istina vrijedna obrane krvlju.
Objesili su ga na londonskom stratištu Tyburn na današnji dan, 1. prosinca 1581. Potom su ga raščetvorili i dijelove njegova tijela izložili na svim gradskim vratima kako bi zastrašili katolike.
Današnji sveti zaštitnik je Edmund Campion, engleski isusovac i mučenik. Rodio se 24. siječnja 1540. u Londonu kao sin knjižara. Iako je odrastao u skromnim prilikama, proveo je radosno i vedro djetinjstvo. Kao najbolji učenik škole Christ’s Hospital primljen je na sveučilište u Oxfordu, gdje se istaknuo kao vrhunski student i skrenuo na sebe pažnju kraljice Elizabete. Bio je zaređen za đakona anglikanske crkve, iako je u srcu bio katolik. Godine 1569. otišao je u Irsku kako bi sudjelovao u osnivanju sveučilišta u Dublinu.
Potresen progonima i mučeništvom irskih i engleskih katolika, i sam izložen opasnostima i pod sumnjom, pobjegao je 1571. u flandrijski grad Douai (danas sjeverna Francuska) i vratio se u krilo katoličke crkve. Napisao je tada kako je katolička istina vrijedna obrane krvlju.
Engleska građanska revolucija i uništenje katolika
U Rimu je 1573. stupio u Družbu Isusovu, a potom je poslan u Češku, gdje kao isusovački novak boravio u Pragu i Brnu. Bio je vrsni profesor na isusovačkom kolegiju u Pragu, a okušao se i kao uspješni dramski pisac.
Žarko je želio djelovati u domovini pa je 1580. prerušen u trgovca draguljima poslan u Englesku. Poput progonjene zvijeri obilazio je sela i gradove, potajno dijelio sakramente i bodrio engleske katolike da ustraju u vjernosti Crkvi svojih otaca i papi. Napisao je program svoje misije, u kojem je objasnio da je njegovo djelovanje u službi vjere, a ne politike. Taj je proglas ohrabrio mnoge katolike i učvrstio ih u vjeri i nadi.
Kad su ga doušnici kraljice Elizabete 17. srpnja 1581. uhvatili uz pomoć jednog izdajnika, kazao je: „Neka bude blagoslovljen Gospodin!“ Započeo je njegov križni put. Svaki dan su ga preslušavali i mučili, ali ga nisu uspjeli slomiti. Hrabro je pošao na vješala i pomolio se za kraljicu koja ga je predala smrti. Objesili su ga na londonskom stratištu Tyburn na današnji dan, 1. prosinca 1581. Potom su ga raščetvorili i dijelove njegova tijela izložili na svim gradskim vratima kako bi zastrašili katolike. Njegova mučenička smrt urodila je mnogim obraćenjima. Blaženim ga je proglasio 1886. papa Leon XIII., a svetim 1970. papa Pavao VI. Zaštitnik je mnogih župa, crkava i učilišta širom svijeta.
