Nakon višemjesečne opsade i razaranja od strane španjolskih konkvistadora 1521. osvojen je Tenochtitlan, glavni grad Asteškog carstva.
Tenochtitlan je osnovan 1325. Prema proročanstvu, Asteci su teren za novi grad trebali naći tamo gdje vide orla kako jede zmiju na vrhu kaktusa na stijeni okruženoj vodom. To su ugledali na malom močvarnom otoku na jezeru Texcoco.
Otok je proširen i na njemu nastaje Tenochtitlan koji uskoro postaje najmoćniji u Sjevernoj Americi. Pokrivao je 8 do 13,5 četvornih kilometara i imao više od 200 tisuća stanovnika što ga je činilo jednim od najvećih u svijetu.
Grad je mostovima i putevima bio spojen s kopnom, te ispresijecan brojnim kanalima kojima se odvijao promet. Bio je podijeljen u četiri zone od kojih je svaka imala 20 četvrti, a svaka od njih bila je obilježena vlastitom djelatnošću. Postojalo je oko 45 javnih zgrada među kojima su bili hramovi, škole, tržnice, palače, pa čak i zoološki i botanički vrt te akvarij.
Dozvola za bilo kakvu gradnju morala je biti odobrena od gradskih ‘planera’ jer je grad bio izuzetno simetričan, a uz to imao je i odlično riješen komunalni sustav te su postojali akvedukti, kanalizacija i služba čistoće koja je otpad odvozila čamcima.
Španjolski konkvistador Hernán Cortés došao je u Tenochtitlan 8. studenog 1519. i uz pomoć susjedne konfederacije plemena Tlaxcala, poslije višemjesečne opsade zauzeo Tenochtitlan. Nakon toga Cortés je, usprkos protivljenju dijela svojih ljudi, naredio da se ostatak grada razori. Nakon toga u središtu je izgrađena španjolska četvrt, a ostatak je prepušten bivšim stanovnicima. Na ruševinama Tenochtitlana kasnije je izgrađen Mexico City ispod kojeg su tijekom građevinskih radova pronađeni brojni artefakti, ali i nekoliko zgrada nekad najvećega američkog grada.
