13. veljače 1542. Henrik VIII. – raskolnički i preljubnički kralj koji je palio katolike na lomačama

Slijedom događanja, sva se crkvena dobra zapljenjuju, samostani se zatvaraju, a Katolička crkva okrutno progoni. Diljem Engleske podižu se stratišta i vješala, pale se lomače za katolike…

Engleski kralj Henrik VIII. imao je ukupno šest supruga. Od toga su dvije smaknute, od dvije se razveo, jedna je umrla nakon porođaja, a jedna ga je preživjela. Za pamćenje redoslijeda sudbina njegovih supruga Englezi imaju šaljivu rimu:

Divorced – beheaded – died,

Divorced – beheaded – survived.

Katarina Howard, koja je smaknuta na današnji dan 1542., bila je pripadnica najuglednije engleske plemićke obitelji Howard (vojvode od Norfolka i nasljedni grofovi Engleske). Ta se obitelj od ostalih u Engleskoj razlikovala i u doba Henrika VIII., a i danas, po tome što je bila katolička (protestantskim engleskim kraljevima bilo je iz diplomatskih razloga praktično da im najvažnija plemićka obitelj bude katolička).

U doba kad se Henrik VIII. oženio Katarinom, već je bio u pedesetoj godini života i udebljao se do težine od 140 kilograma. Katarina je, naprotiv, imala oko 20 godina i nakon što je postala kraljicom, upustila se u romantičnu vezu s omiljenim Henrikovim dvorjaninom Thomasom Culpeperom. Kad su kralja upozorili na to, nije isprva mogao vjerovati, no onda su mu dali dokaze, primjerice ljubavno pismo koje je Katarina napisala Culpeperu svojim specifičnim rukopisom.

Tada je kralj naredio smaknuće dvoje ljubavnika.

Engleski kralj Henrik VIII. – preljubnik, raskolnik i progonitelj katolika

Engleski kralj Henrik VIII. se prije toga sukobio s papom, koji nije htio poništiti Henrikov brak s Katarinom Aragonskom, te nije pristao ozakoniti njegovu vezu s Anom Boleyn. Zbog toga je Henrik VIII., potpomognut od Parlamenta, porekao papi vlast nad Katoličkom crkvom u Engleskoj, što je samo po sebi nonsens zbog opće univerzalnosti Crkve od samih početaka.

No, Henrik VIII. je sam sebe proglasio vrhovnim glavarom te „nove crkve“ (1534).

Ovaj apsolutistički kralj, željan moći i slave, poznat kao najokrutniji europski vladar, u povijest ulazi zbog raskola s Katoličkom crkvom, kao i svojim brojnim ženama i njihovim tragičnim sudbinama. Nakon što mu papa Klement VII. odbija poništiti brak s prvom suprugom, Henrik donosi odluku o odvajanju od Katoličke crkve, osniva vlastitu Anglikansku crkvu te se 1534. proglašava božjim poslanikom na zemlji. Slijedom ovih događaja, sva se crkvena dobra zapljenjuju, samostani se zatvaraju, a crkveni protivnici okrutno progone. Diljem Engleske podižu se stratišta i vješala, pale se lomače.

Henrikova se narav najjasnije očitovala u njegovu privatnom životu. Anu Boleyn, optuženu zbog preljuba, dao je ubiti 1536. godine. Nakon smrti Jane Seymour (1537), koja je umrla rodivši mu sina, uzeo je za ženu Anu od Clèvesa, no ubrzo je i nju otjerao. Iduća žena, Katarina Howard, završila je život jednako kao i Ana Boleyn (1542), jedino ga je posljednja, Katarina Parr, nadživjela.

Prilog i reference o pisanoj dokumentaciji i svjedočanstvima o 412 katoličkih mučenika u vrijeme Henrika VIII.-og, 312 katoličkih mučenika iz vremena kraljice Elizabete, te 444 katolička mučenika iz doba Olivera Cromwella možete pročitati ovdje