Karakteristika te banke bila je upravo njena utemeljenost na hrvatskom kapitalu, za razliku od drugih banki koje su se temeljile na stranom kapitalu i koje često nisu vodile previše interesa o razvoju hrvatskog gospodarstva.
Na današnji dan davne 1846. godine započela je s financijskim poslovanjem prva prava hrvatska banka. Izvorni joj je naziv bio“Perva horvatska štedionica”, a kasnije je modificiran u “Prva hrvatska štedionica”. Osnivači te ustanove bili su Ljudevit Gaj, Dimitrije Demetar, Antun Mažuranić, barun Ambroz Vranyczany, barun Franjo Kulmer i Anastas Popović, koji je bio i prvi predsjednik.
Karakteristika Prve hrvatske štedionice bila je upravo njena utemeljenost na hrvatskom kapitalu, za razliku od drugih banki koje su se temeljile na stranom kapitalu i koje često nisu vodile previše interesa o razvoju hrvatskog gospodarstva. Naime, 19. stoljeće bilo je doba snažne industrijalizacije, a banke su imale veliku ulogu u financiranju tog razvoja. Između Prve hrvatske štedionice i drugih banaka vladala je velika konkurencija, koja je ponekad zalazila i u područje ideoloških, političkih i nacionalnih sukoba.
Potkraj 19. stoljeća Prva hrvatska štedionica sagradila je u Zagrebu svoje velebno novo središte – danas poznato po prolazu Oktogon. Ta zgrada u Ilici 5 nazvana je Palača Prve hrvatske štedionice i bila je velikih dimenzija, naročito za tadašnji Zagreb.
